DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 12 <-- 12 --> PDF |
^ 112 — ^ Siuno slogom se napreduje, pa s toga treba da i šumarstvo uzajamno u tom radi, da ua korist šuBioposjeđBika, pa i naroda što više cieue ovim nuzužitkom podigne- U predmetu cienikah brzo bi se uzajamnost i bolji red postigao; nu valjalo bi zato osnovu izraditi, a to bi zadaća naše vlade biti imala. Kao i zadaća, da se cienici za svaku okolicu shodno uzpostavljeni svestrano uvedu, a ti bi morali od razdoblja do razdoblja, da se postepeno dižu do one visine, kako to svietsko tržište najskuplje podnaša - jeftinije no je danas, nebi bilo, no bi, kako jur spomenuh, i na 4-struko gdjegdje povisiti se moglo, a na veći dohodak sjegurno je državu, vlastelu i narod lasno nagovarati. Znade se, kolika je produktivnost paši u šumah iistacah i iglenjačah, bile ove mlade ili stare, sklopa 0*1—l´O, od ove ili one dobe u ravnici ili planinah, na južnih ili sjevernih obroncih ili na takozvanih pašnjacih I. ili ma kojeg inog reda, na uzorih itd. itd. — pa što bi i to milijune stojati morali, da se kljuS postavi, polag kojeg bi se pašarina i žirovina ocienit imala, kao što to katastralni operati uredjenja poreza stoje — ta valjda nebi, držim, da bi si ovom jeftinijom zadaćom, financijalno ministarstvo, daleko veću popularnost steklo, no je pomenuti operat, pa zato ako se nesvidja ova preporuka našoj vrhovnoj upravi zgodna, spomenuh ju ma i visokom hrvatsko - ugarskom financijalnom ministarstvu; nebi li se možda ovo latilo toga onom istom energijom, kao što se trsi oko uredjenja zemljarine. Jer je pako u svakoj pričici mnogo istine, s toga će i uprava vlastelinstva kutjevačkog nastojati, da ovog proljeća pašu podigne od komada i to kopitara na 1*5 for., rog. marve na 2 for., ovcu na 0*50 for., svinju na 0*40 for., a jer plodomjerom šišku i žir ocienjuje, to će se i effektivne vriednosti držati, da se poluči spram cieni raža u razmjerju od 0*40—0´44. Gornjim svršio sam svoju o paši i žirenju, a sada prelazim na sušanj. Uporabu lišća ili iglica u gospodarstvu, poznavaju samo brdjani, koji se više manje i marvogojstvom bave. Znamo, da se ovi šumski odpađci ili za krmu ili nastilj rabe, što posliednje i sušanj zovemo. Ovaj nuzgredni užitak vrlo je kod nas neznatan. U Slavoniji ga skoro niti neima, a to s toga, što se marva tek 1—2 mjeseca u godini u stajah drži, najčešće bez nastilja, a jadna kadkada u takovom Idatu, da ju čovjek u prvi mah tek po glavi razpozna ~ užasna indolencija. — Upotrebljuju pako sušanj najvećma brdjani u hrvatskoj Švici, koji su u.pućeni 6-8 mjesecah u zimsko doba u štalah marvu pridržati i na slami oskudjevaju, a gdje dovoljne krme neima, onamo se skuplja lišće javora, briesta itd. Šumari obično napadaju nuz uživanje ovo iz poznatog uzroka— što se ovim šuraište oslabljuje, pa mjestimice i punim pravom, što nas procvjenbena izkustva poueavnju, da šuma imade, koje toga radi 40~70´7o manji dohodak glavnog užitka pružaju. |