DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 113 — Gdje je primitivno ratarstvo, OBamo ratar za sušanj ili takovu krmu malo haje, a čim više umuje, tim se ovih ^´iše dosjeća. Već oko god. 1850. vodila se u sjevero-zapadrioj Austriji i Njemačkoj velika prepirka izmedju šumara i ratara o tom nuzuživanju. Šumarstvo onamo ipak nadvlada i stegnuše ž;akonom ovo znatno, a nije niti čudo, što glavni dohodci spram ovim nu2;užitkom tek kao 10:1 stajaše, a zbog potonjeg uživanja glavni dohodci mjestimice kako spomenuto manji bivahu. Nu gdje vriednost đohodka obratno kao 1:10 stoji, kao što žalibože kod rtas takovih bukvika ima, oBamo bi uzaludan trud šumaru bio, zato se boriti bilo bi i nepametno. Narav je sve točno ograničila, al u to uplivaju gospodarstveni odnošaji u svakom predjelu razno, a sretan onaj, tko se u granicah ovih kreće i odnošaje uvažiti umije. Žalibože imade strukovnjaka, koji sve ono za sveto pismo drže, što je koji njemački apostol za šumare u Njemačkoj, pisao, pa na tom konju i kroz našu šumu jezde, al to nije tako; hrvatsko šumarstvo ili ratarstvo hoće, da se hrvatski uđesiti razumije, a tko protivno radi, radio je na propast domovine naše, Znanstveni kažu: „Lehrsatz" ostaje tako rekuć matematično uzpostavljen, nu poredak ovih tek nam sliku jasnu pruža, a da imademo kod nas i dan danas preobilno kojekakvih apostola, koji uz Lehi´satze samo Gegenlehrs^tze u šumah spomenikom njihove vlade ostaviše i ostavljaju — tko to dvoji? Mi nismo takovi apostoli, pa se nećemo, gdje biti nemora, niti toga „Lehrisatza" držati: „Laubnutzung ist in den Waldungen verponnt", jer ja tomu dodajem, da Hrvatska u uajskupocienijih šumah, dakle recimo, gdje se najracionalnije šumari ih šumariti može — mnogo i mnogo šušnja u inu svrhu obratiti može, prije poboljšanjem quantitativnog i qualitativnog prirasta, nego pogoršavanjem; a imade´opet šuma, koje ako i 707o manji glavni prirast imadu, ipak nuz uživanje nalažu, što se ovim dakle n. pr. nastiljom izvan šume koristi, kažimo u ratarstvu, a mi pozvani kao šumari da budemo i narodni ekonomi, moramo šumarstvom našim onamo priteći, gdje nam se domovini veća korist pruža. Mogu li kao šumar proračunati, da mi n. pr. bukova šuma glavnim prirastom još 50 god. do unovčenja doći nemože, pa zar da ću tada stelju u šumi spremeti, koju unovčit mogu samo, da mi još više bez vriednog truleža prirašćuje ~ valjda ne! U nizinah Drave i Save nahadjamo, da već u 50. godini one sastojine u trulež prelaziti počmu, koje premnogo napiovljenog šušnja i preobilno crnice imadu — ta što vriedi danas Migalovce, šuma uz Savu, mlada, divno razvijena, eminentan prirast, al trula i trubi, a za koliko bi vrieđnija bila sastojina Jošava, da je u srcu onako zdrava kao n. pr. od iste starosti šuma Banovdol u brodsko-imovnih šumah itd. Primjesa crnice ograničena je, te do njeke mjere koristna a preko toga štetonosna; zato i suvišna naslaga lišća po dolovih i jarugah produkciji glavnog užitka štetonosna; stoga i nahadjamo na takovom šumištu uajvećma ili šupljih |