DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 115 — jest moj profesor agrikultiirne lucbe Dr. ´W. Kioop ovo gjubre kao najbolje označio, a tek na treće mjesto stavio gjubre iž staja. Svako tlo, bilo ovo vapnjenača, lapornjaca ili ma kako se zvalo, sadržaje Na 0, MgO, Ca 0, Si O^j željeznih kiša itd., skoro vazda obilno i preobilno; nu KO, PO5 i NH3 obično manjka i ovo se uživanjem tla izcrpljuje, pa umjetno kod ratarstva kadkađa i velikimi troškovi nadomješta, a te upravo tvari donosi poplava obično iz šumah na milijune centa, koje i prouzroče po ravninah silno bogatstvo, a presretna bi se ona zemlja zvala, koja bi gjubrom posjedovala, koje rieke u more snašaju Stoji li sve ovo, onda i pojmivo, zašto se pomenuta uprava na spremanje viška humskog lišća odluči. Eatarske zemlje u kutjevačkom vlastelinstva većim su dielom tako zvana grabovača, te jer u otvorenoj dolini požežke podžupanije i nješto od ravnica uzdignute i kišom i vjetrom znatno oslabljuju, a s toga i velikili primjesa gjubrom iziskuju — bez česa se mjenbenim sustavom niti težati trajno nemogu. Leže pako izpođ južnih obronka bukovom i hrastovom šumom obraštenih, kroz koje mnogo potočića spram Lonji i Orljavi brza. Ovi potočići su osobito prikladni za jeftin, tako rekuć bezplatni privoz šušnja i šumskih odpadaka iz šume do ratarske zemlje. U jesensko i osobito proljetno doba. nagomila se tvorivo ovo u dolinah i kotlinah do koljena, što nam je šumarom dobro poznato. Množina toga iztrune bezkoristno na mjestih, gdje već od stotina gođinah i onako preobilno crnice imade, a najvećim ipak dielom odplavi bujicom u označenom razdoblju — tko dakle od toga korist crpi ? Vlastela ova dakako ne, jer joj ratarstvo u nizah nije. Svemu tomu doskočiti, odluči se uprava vlastelinstva, šušanj doplavljen potoci, sa mriežami na prikladnih mjestih hvatati, te odavde kao nastilj i gjubre ekonomiji privažati. Za sada odabrana su dva potočića^ zvana: Rjeka kod Kutjeva i Draga- Ijevac kod Begteža. List probije se kroz svakovrstne zaprieke ipak, te nebi potočići toga radi nikakvih regulacija potriebovali, nu hvatanje bi ograničeno bilo samo na najkasnije dane, što su potočići neznatni, a to poskupljuje podhvat; zato su na vrelih podignuti jazovi, spremajuć vode po 50m^ Uz skočnik, koji popriečno obstoji 17—20^/o, biti će moguće u kišno doba i gorivna drva ploviti, a šušanj u svako doba. Razredjivanje u glavne odsjeke omedjašuje se u planinah putem duž kose ih prolomom i dobnom, a riedko se kada zgodno ravna prosjeka smjestiti može. Uzev u obzir kod ovovlastelinskih šuma spiavljanje, to su medjašnice kroz doline najprobitačnije; 1) naravne, nepromienljive i za orientiranje najspretnije. 2) najjeftinije, jer ako se jednom na 6^ širine pročiste, to im najmanje popravaka treba, a najkoristnije; 8) što se na ovakovih prosjekah duž potoka najspretnije šušanj sgrta, predradnja za splav šušnja a gdje voda jača i za |