DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 16 <-- 16 --> PDF |
^116 — splav drva obavija i što je glavno u jedan mab raedju — požaru ili štetonosniin gusjenicani zatvara. Šumski požari najljuće bukte po dolinaii, sto se ovdje najviše lišća i letećeg drva nagomila, a dolinom se obično pri tom i najveći vjetrovi stvaraju pa odavle tada i najbržje požar razprostire. Kroz zimsko i proljetno sušno razdoblje prizemni požari najopasniji su, a u listacab požežke, djakovacke i virovitičke podžupanije i najobsježniji pa reć bi m dnevnom redu. Na hiljade jutara izgorilo je proljetos duž Dila u bukvicih kod djakovačkog i pleternićkog vlastelinstva a nemanje pred mjesec dana u šumah vlastelinstva vetovačkog i ovahovačkog, koji se od kutjevackog sumista tek na 100^ razstavijaše — nu uprava ova neimaše od tog požara stralia, što joj iz vrh kosa napunjeni ja2;ovi vodom već na dispoziciju stojaše ~ jednim okretom i za njekoliko časovah razstavljen je požar u ovoj ili onoj dolini. To su izim predrazloženog bili takodjer razlozi, zašto se kroz doline glavni odsjeci razmedjašuju, jazovi podižu i lišće sgrta. Žao mi je jedino, što ovaj podhvat danas još sa proračunom i nacrtom obližiti nemogu — nu spram proljeća odazvat ću se i tomu. Za ravnanje pako najavit ću, da voz šušnja u težini na 10 centah sgrnjen i splavljen u daljini na 500"^ skuplje od 5—10 novćićah stojati neće, a gdje se 10 centih gjubra iz stajah u tom razmierju kupiti može? Onamo gdje mlinovi splavijanje ne prieće, nesmije i voz niti 3—5 novčića stojati, jer bujica sama list u doline snaša, te ga samo. u potočište rinuti treba, a ploveći sušanj bez posluge, skupiv se pred mriežom, lasno ga 1 težak pomoćju vode dnevno i 20 vozova u sgodne jame izvuče. Za šumski predjel od 2000 jutara i našem primjeru za jazove i mrieže od J-Iottera et Schrautza^ iz Beča, tek će se na 300 for. investirati, što tada na vieke ostaje. Keka se uvaži, da reserviranom vodom samo jedan požar u 10 godinah od 1000 jutara očuvamo — izpiatio se je uloženi trud, neka se na ribogojstvo, dakle pastrvu osvrnemo^ izplaćuje. se trošak za jazove, a sgrtanjem odbijamo ^nijiloću na dotičnih šumištih i udaramo viekovito omedjašenje glavnih odsjeka ter ujedno podižemo ratarstvo i povisujerao vriednost šuma. Naglasio sam već jednom, da bogatom proizvadjanju ratari, ako ne sve, a to najviše šumam zahvaliti imadu, i to poglavito prašumam, te uzmimo slučaj, da samo 50 godina svih šuma na svietu nestane, navjestio bi tada ratarstvu prosjačtvo — žurmo se dakle svi, da ovisnost ovu ratarom dokažemo, zatvoriv im bar dielomice bezplatan priplov crnice! . ´ |