DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 19 <-- 19 --> PDF |
- no ~ osobe, koja — uslied svojeg iiižjeg strukovnog i obćeg naobražeuja — niora vjerovati u svrsishođnost mjera poprimljeiiih po starijoj oblasti. Ali tražiti od strukovno naobraženog činovnika [koji je pozvan da danas ili sutra takodjer vrši.. zadaću nadšuraara ili protustavnika], da sliepo vjeruje u sposobnost glavarevih osnova — bilo bi nesmisao. Time bi se bo iskalo od činovnika bezuvjetno poricanje strukovne sviestnosti, koje bi, buduć nemoguće, bilo samo kamenom smutnje medju njim i glavom uprave. Ovo je i sam zakonodavac mudro predvidjao, pa je dao kritici podredjenog činovnika zakoniti značaj, stavivši mu za dužnost trezvenu i nepristranu ocjenu svih naloga izdatih nanj po gospodarstvenom uredu [§. 83. naputka C, zakona od 11. srpnja 1881. za imovne obćine]. Nenamjeravam ovim zagovarati u obće opoziciju podčinjenih šumara prema nadšumaru, kako će to možda mnogi od poštovanih čitaoca mislitij — pošto opozicija, koje nebi poticala iz iskrene skrbi za narodno dobro, te, koja dakle nebi Imala pomenuti zakoniti temelj, nemože ni biti kod svjestnih činovnikah, koji točno svoj djelokrug poznaju i u njem se kreću — nego hotio sam;.§an)o, da predusretnem mogućem nesporazumljenju i prigovoru. feumar, primivši naloge gospodarstvenoga ureda koji se nemoraju ocjeniti samo´ po mjerilu zakonom propisanih formula, nego koje osim toga preizpitati ima i }obzirom na njihovu strukovno vriednost, neka ove prodje udvostručenom ppnjpm, jer se dogadja, da je nalog — prem je u njem zakoniti put pridržan ,.—-,u svojoj jezgri, u očitoj oprieci sa vladajućimi nazori šumarske znanosti i ]);rakse.,:; U potonjem slučaju može čedno podnieti svoju protupredstavku gospodarstvenom ; uredu i onim objektivnim načinom iznieti na vidik pogriešnost upitne odredbe, koji je svojstven jedino poštenim i svojoj struci i službi, dušom i.itieloip,odanim činovnikom. Samo ovako udešena protupredstavka moći će odkloniti kod starije vlasti mnienje o zloradosti i prkosu činovnika, jer će biti očitim svjedokom njegove stroge službene savjestnosti. Ovo opet predpostavlja da šumar ne^mije moguće nehotične pogrieške predpostavljene oblasti smatrati istpvjestnim sa nesposobnošću upravitelja iste, nego jedino posljediconi te okol. nosti, što je istom radi mnogih posala nemoguće potanko pregledati i upoznati se,:Sa svimi mjestnimi zahtjevi. — Ovakove protupredstavke neka ni nadšumari .neshvaćaju.sa stanovišta svoje privatne osobe, nego strogo službene, pa neka pomisle da bi. bio zaista grieh ove okrstiti nepokornošću ili nezakonitošću. — Zakon (§,; 83. naputka C^ zakona od 11. srpnja 1881- za imovne obćine) propisuje do duše, da šumar samo onda, ima pravo prosvjeda, kada se nalozi gospodarstvenoga ureda nesudaraju sa zakonom ustanovljenimi normami. A zar je udovoljeno zakonu— kojem je svrha pospješivati razvoj gospodarstva — ako se strukovni šumsko-gospodarski poslovi izvadjaju na temelju krivih strukovnih nazorab, hoće li se udovoljiti plemenitoj svrsi zakona ako ovakove poslove nenagrade izčekivani plodovi, nego kajanje za uloženim radom i glavnicom? ,:, Pomenuti §. zakonskog naputka u ovih nas nazorih jasno podupire, samo ako se malo osvrnemo na zakonom propisane kvalifikacije činovnikah. Zar nisu, postojeća načela šumarske znanosti 1 prakse, zakonom usvojena^^ kada se |