DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 125´ — njomu ništa nesineta izvršiti i najteže zadaće i poslove. Samo Uni i nemarni lugari htme se i prkose starijoj oblasti, jer hi se rado oprostili svakog tezjeg rada i odgovornosti Opazi li lugar, da kraj najbolje volje svoju službu nemože onako obavljati kako to zakon iziskuje, pa da ni postupak, koji je predpostavljeni mu naložio, nemože puno koristiti, to neka čedno i iskreno prizna svoju slabost i neka navede razloge, radi kojih nemože službu u redu vršiti. Stariji će tada, upoznavši sve prepreke koje smetaju službi, nastojati iste u korist šume ukloniti, te riešiti lugara težke odgovornosti. Onaj, Jcop se srami priznati svojti slaboGU i koji ju teli sakriti pred starijim^ dojee se da bi mogao odgovarati m jur moMa nastale oietirednosti, nije valjan sUdbenih Pošten i valjan lugar neće svoje pogriešJce kriti ^ njemu je više stalo do šume nego do sam-og sebe. Je li dakle lugar službom tako obterećen da nikako nemože svoje dužnosti toćno vršiti, to je zanj mnogo bolje a po službu i šumu koristnije, da namah zatraži pomoć kod upravitelja šumarije, nego da to odugovlači, jer zatezanjem stvari hrli i on i šuma mu u sigurnu propast. Osim ovih gore napom^enutili svojstva traH se od lugara da vodi i uredan mot. Lugar koji se odaje pijanstvu ili drugome zlu , može se lahko prevariti i u samoj službi, pa zaboraviti na svoje dužnosti, dapače može istu i na svoju korist zaboraviti. Takav lugar nemože imati ni ugleda kod puka, nitko ga ne^ tlije i postaje ruglom svjetini. Da ii će pak kao takav moći u šumi straha zadavati štetocincem, to jako dvojim. Uz ovo zlo, što ga se svjetina bojati neće, narušiti će i svoje tielesno zdravlje koje je osobito lugaru toli od potrebe. Suma, kojit hiva lugar razuzdana divota, puno će vise patiti od sjekire štetocmaca nego ona koju nadzire čovjek trezan i umjeren^ jer su u takov-j Šumi lopovi sigurniji^ huduć znajn^ da je ona lugaru deveta briga. Nećudoredan je lugar po tome veći neprijatelj šumi nego ikoji pa ma i najveći drvokradica. Cudorednost je dakle lugaru isto tako nužđna kao i sve ono što smo do sada napomenuli, on treba da bude svojim životom na ugled sugradjanora svojim, kao što mora biti i uzorom poštenjaka. Budu U se lugari vladali po ovome što smo u ovo njekoliko redaka nahraj sami će biti krivi što će ih rodjena djeca p>roklinjat(. Plodomjer šumarnika M. Radoševića. Piše L. EraljeTićj kr„ žup. nadšnraar. U šestom svezku „Šumarskoga lista"^ god. 1884. opisuje naš poznati stnikovnjak g. šumarnik M. Radošević po njemu izumljeni plodomjer za ucjena krupnoga, i za naše ođnošaje koristonosno unovčivoga sjemena i ploda, kao: žira, kestena i bukvice, te šiške, uz oznaku načina prociene spomenutih použitaka istim plodorajerom. Držim pako, i sam bi to zahtievao, da je potrebno |
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 26 <-- 26 --> PDF |
^ 126 — da se svaki izum, budi u kojoj grani narodnjega gospodarstva, prije no nadje odziva i uporabe u družtvu, gledom na sva dobra i loša svojstva izpita i na strukovnjačku stolicu na izgladjenje donese, prije no bi se svietu na porabu predalo. Neka mi s toga ni gospodin pisac, a ni ostala gg. kolegi u grieh neupisujii, ako ću nastojati sa svoje strane ob uporabi upitna plodomjera, koju za korist, boljak i napredak obćega šumarstva, a i procienjivanja nuzužitaka, ovdje iztaknuti i priinjetiti. Plodorajer g. šumarnika M. Radoševiča po opisu u gornjem broju šumarskoga lista, jest povečajući durbin (dalekozor), koj je komoditeta radi sa prizmom u njekom stanovitom kutu, valjda pod 90^ prekinut, da se na takovu durbinu zureć k zemlji, vertikalno stojeći predmet uoči, pak da na stanovitu konstantnu udaljenost vazda jednopovršnu plohu zrije, n. pr. na daljinu od 50 met. Q[J met , na daljinu od 75 met. 120 ^^ti t. d. što se osniva na vidnom kutu i tangenta povučenih preko konstantnoga promjera predmetnice. ´ . Kako je vidjeti u ove četiri oline, đvie su vazda stalno fixirane, dočim se druge dvie prama prvima mienjaju naime, odaljenost od stabla i promjer predmetnice što je i zadano, dočim se vidni kut obzirom na promjer predmetnice i odaljenosti od uočujuće plohe mienja prama prvim olinama; što se u ostalom polag vidnoga kuta i odaljenosti od očnice do uočujućega predmeta tangentom umišljenoga okruga proračunati dade, a iz dobivene tangente i odgovarajući krug, a i ploština istoga kruga. Stroj je dakle u tom pravcu kao plodomjer (ravne plohe) do razlike diafragme podpun, koja se u ostalom pokusom kako no ju pisac predočuje na oko pojedinca izpitati i za praktičnu porabu priljubiti može. Kako je gospođinu piscu poznata sfericna trigonometrija, kojom se proračunava i ploština plastova okruglih tjelesa znade, da uočujuć ugljevnikova oblika stablo upitnim durbinom, predstavlja se okomito na os durbina vertikalna stojeća ravna ploha, koja je u naravi na stablu eliptična oblika te i mnogo veća, pošto se sfericitet pri tako malom radiusu znatno u obzir uzeti ima. Uslied toga čini se dovoljna pogrieška pri izračunavanju jednoga stabla, pokusne plohe i čitave sastojine, pošto pisac računa ploštinu ugijevikova plašta a zaključuje sa ravno pronadjene plohe, dakle manje, površene i na njoj se nalazećega urodivšega ploda. Koju okolnost moći je reducirati računom i u tom smjeru nadopuniti plodomjer sa odnosnimi pomoćnimi tablicami ili postotkom, za koj je ravno predočujuća ploha manja od faktične, sferične plohe eliptičnoga stabla, dapače u niekih slučajevih dvaputa manja kada bi n. pr. krošnja stabla kruglji slična bila, kao što u kestena. Ova pogrieška i manjkavost ima se s toga izpraviti i nadopuniti. Kađno se je procienitelj od procienjujućega stabla na stanovitu odmjerenu đistanciju udaljio, koju je po naputku g, pisca od stabl^ dostajališta sa strojem, |
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 127^ — lancem izmjerio i ua durbinu do zarezka one distaneije priredio durbin za motrenje onoj odaljenosti odgovarajuću plohu krošnje, koje bi se u ostalom, obistini li 5^e u praksi taj stroj bržega postupka radi, mjerenje lancem izbieći moglo time, da se u durbin položi na vanjskom rubu predmetnice dva stalnoga razmaka šiljka, a pod ocnicom na horizontalnom dielu durbina sitni okular na limu, a uz stablo stalna jedinica n. pr. 1 metar osovi, pak na užjoj pomicajućoj se cievi skala odaljenosti napram navedenimi jedinicami; mogao bi si povoljno i potrebno stajalište primicanjem i odmicanjem stablu odabrati, kao što je n. pr. Sanlav?ill-0Y visinomjer udešen, koj nza se i takav distanzmesser ima, broji procienitelj na dotičnoj plohi nalazeći se plod. Tko mi može jamčiti, da će na takovoj noćujućoj se plohi, od recimo 12Q met. stalno,, točno i sjegurno pobrojiti urođivši plod? Kada na kitnjaku i nn jednoj stapki grančice do 15 i više želuđa u slici hrpice naraste, kada se na lužnjaku na peteljki od 6—8 cm. dugoj izpod lista vidi samo 1 želud ili ši´žka, a urodilo ih je za.listom još druga tri, kada u bukvice i u kroi^nji ježa ima, koje se od vanjskih rodnih savitih grančica neuočuju, kada je na kestenu samo gornja krošnja urodila, koja se sa zemlje u kosom kutu vidi, i kada bi vrieine najtišje bilo, da one sitne grančice nebi lahor ma i najmanje zanjihivao, mogao hi stalan ogledatelj jedno zrno jednom samo pobrojiti, a nebi ga tada njihajućega dva i više puta brojio, 12Q met jest 120.000Q cem , a 1.200Q dec., pa neka na .svakom metru pri podpunom rodu´samo 200 želuda,. dakle na svakom decimetru 2,; —^ urodi, to je na 12n met 2.400 želuda, tko će tako dugo sagnut glavom. svoje oko sa lečom pooštreno imati dok nabroji 2.4O0 želuda, a da oko sa durbina neskine? Jer ja si pi´edstavljam, da kada jednom oko na durbinu leži i brojenje počme, hesmije ga procienitelj sa istoga odkloniti da se odmori, jer kada bi posao nastavio, mogao bi dva puta isto zrnje brojiti, pošto prebrojeno zrnje obilježio nije! Dobije li se.na stanovitoj plosi urodivše krošnje broj želuda, i zaključili se urod pokusne plohe a po pokusnoj plohi, navedenim istinitim računom, na čitavu sastojinu pak pronadje li se množina hektolitara žira, preostaje po navodu pisca bonitet žira iztražiti, da se tako valjana ciena žiru po hektolitru prama bonitetu iznajti može, a od ciene 1. hektolitra čitava sastojina (branjevina) napram hrpiproračunanoga žira pronaći; nije mi poznat drugi način iztraživanja boniteta ploda, nego da njekoja stabla posve stresom, da tako posvemašnjim otrešenjern ne samo prvo šuljivo sjeme iz časke opane, nego takodjer i skroz zdravo, da se tada postotak nevaljala ploda ustanovi, a po njemu čitava hrpa i ciena sastojine. Iztražujem li bonitet ploda, budi na opalom dozrielom ili zelenom otresenom žiru, što je kod valjane prociene neizbježivo, čemu cieli navedeni komplicirani postupak prociene plodomjerom? Kada nemoram durbin kupovati, i u njega buljiti, kada nemoram od stabla stajališta odmjeravati, kada nemoram plašta ni kubičnoga sadržaja ugljenika |
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 128 — proračunavati, a znano mi je koliko stabala sastojina po dobi, vrsti i sklopu ima, kada mi je poznata površina srednjega kruga okružena radiusom od stabla do vertikalnoga kraja krošnje, i kada mi je radi boniteta žira na zemlji, to mislim da ću brže i točnije procieniti, plod žira, ako izmjerim koliko litara pod srednjim stablom žira ima, a tako više polag potrebe obzirom na položaj i rod stabala izmjerim, odračunam, osvjedočiv se na bonitet i zaključim polag broja stabala odnosno prikrivajuće plohe svih stabala sastojine na urod žira u istoj, što isto i pokusnom plohom polučiti mogu. Konačno još jednu: Kadno sam svršio svoje nanke na kr. gumarskom učilištu uKriževcih, da udovoljim i svojoj vojničkoj dužnosti, bio sam jednogodišnjim dobrovoljcem kod kod kr. pješačke pukovnije baruna Šokčevića broj 78. u Osieku, pa kako je sveobća vojna obvezanost naprama svima gradjanima mGnarkije,.bilo je i svinjara koji su s menom svojoj vojnoj dužnosti zadovoljavali, i tom zgodom slušao sam u kasarni kako se momčad medju se o poljskom gospodarstvu prepire,.pa tako u jednoj grupi momaka zavede se oštri razgovor o žirenju svinja, približim se tome skupu, nebi li što naučiti ili podučiti znao, te sam razgovarajuću momčad slušao. Medju tom momčadi bilo je iz svakoga kraja Slavonije svinjara, pa kao što u šljakah vrlo trgovačkoga duha, kombinacije i promišljenosti ima, prije no što će naumljeno poduzeće poprimiti, tako je i u ovom smjeru obziran, te svojim sudruzima sliedeći postupak pri kupovanju žira priobcuje svinjar Ilija iz Deževaca. .´:´: „Ja, kada idem žir izgledati, što biva samo tada kad je sav opao i na zemlji leži, prvi puta mi je samo težko, jer neznam koliko hrastova u branjevini ima, ali kada sam jedanputa u kojoj šumi žirio, neću se prevariti, jer ja računam ovako: prodjem čitavom šumom pa vidim jeli svuda jednak rod, onda si uzmem po 20 hrastova na svakom kraju po jedan, izgrnem sav žir pod hrastom na hrpu, a tada mjerim za prvih 14 danah, po 3 pune kape do krila, ako je žir zdrav, a ako je šuljiv onda po šaku/dvie, primetnem, za drugih 7 dana mjerim po 2 kape, a dalje sve po kapu i šaku do 8 nedjelja, pa kada jedan hrast izmjerim, idem drugom, trećem itd., onda vidim koliko hrastova trebam na jednu svinju, pak onda si tako izračunam koliko svinja mogu u tu branjevinii upustiti, ako ima žira svuda i u prekoplaninaca (sela onkraj Papuka od Našice do Virovitice) i u zabrdjana (pakračke podžupanije), onda računam od glave po 60 nč., a ako u navedenih predjelih neima žira, onda računam 1 for. — I fr. 20 nč. od glave, jer nas oni pobijaju. Dakle Ilija iz Deževaca naučio je od svinje isti onaj postupak koga mi polag pokusnih stabala i pokusnih ploha za doznati množinu uroda, upotrebljujemo, samo što mi polag površine, litara i hektolitara proračunavamo, a Ilija polag kapa i potrebitoga broja stabala za jednu svinju, a tada za čitav čopor. |