DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 26 <-- 26 --> PDF |
^ 126 — da se svaki izum, budi u kojoj grani narodnjega gospodarstva, prije no nadje odziva i uporabe u družtvu, gledom na sva dobra i loša svojstva izpita i na strukovnjačku stolicu na izgladjenje donese, prije no bi se svietu na porabu predalo. Neka mi s toga ni gospodin pisac, a ni ostala gg. kolegi u grieh neupisujii, ako ću nastojati sa svoje strane ob uporabi upitna plodomjera, koju za korist, boljak i napredak obćega šumarstva, a i procienjivanja nuzužitaka, ovdje iztaknuti i priinjetiti. Plodorajer g. šumarnika M. Radoševiča po opisu u gornjem broju šumarskoga lista, jest povečajući durbin (dalekozor), koj je komoditeta radi sa prizmom u njekom stanovitom kutu, valjda pod 90^ prekinut, da se na takovu durbinu zureć k zemlji, vertikalno stojeći predmet uoči, pak da na stanovitu konstantnu udaljenost vazda jednopovršnu plohu zrije, n. pr. na daljinu od 50 met. Q[J met , na daljinu od 75 met. 120 ^^ti t. d. što se osniva na vidnom kutu i tangenta povučenih preko konstantnoga promjera predmetnice. ´ . Kako je vidjeti u ove četiri oline, đvie su vazda stalno fixirane, dočim se druge dvie prama prvima mienjaju naime, odaljenost od stabla i promjer predmetnice što je i zadano, dočim se vidni kut obzirom na promjer predmetnice i odaljenosti od uočujuće plohe mienja prama prvim olinama; što se u ostalom polag vidnoga kuta i odaljenosti od očnice do uočujućega predmeta tangentom umišljenoga okruga proračunati dade, a iz dobivene tangente i odgovarajući krug, a i ploština istoga kruga. Stroj je dakle u tom pravcu kao plodomjer (ravne plohe) do razlike diafragme podpun, koja se u ostalom pokusom kako no ju pisac predočuje na oko pojedinca izpitati i za praktičnu porabu priljubiti može. Kako je gospođinu piscu poznata sfericna trigonometrija, kojom se proračunava i ploština plastova okruglih tjelesa znade, da uočujuć ugljevnikova oblika stablo upitnim durbinom, predstavlja se okomito na os durbina vertikalna stojeća ravna ploha, koja je u naravi na stablu eliptična oblika te i mnogo veća, pošto se sfericitet pri tako malom radiusu znatno u obzir uzeti ima. Uslied toga čini se dovoljna pogrieška pri izračunavanju jednoga stabla, pokusne plohe i čitave sastojine, pošto pisac računa ploštinu ugijevikova plašta a zaključuje sa ravno pronadjene plohe, dakle manje, površene i na njoj se nalazećega urodivšega ploda. Koju okolnost moći je reducirati računom i u tom smjeru nadopuniti plodomjer sa odnosnimi pomoćnimi tablicami ili postotkom, za koj je ravno predočujuća ploha manja od faktične, sferične plohe eliptičnoga stabla, dapače u niekih slučajevih dvaputa manja kada bi n. pr. krošnja stabla kruglji slična bila, kao što u kestena. Ova pogrieška i manjkavost ima se s toga izpraviti i nadopuniti. Kađno se je procienitelj od procienjujućega stabla na stanovitu odmjerenu đistanciju udaljio, koju je po naputku g, pisca od stabl^ dostajališta sa strojem, |