DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 128 —


proračunavati, a znano mi je koliko stabala sastojina po dobi, vrsti i sklopu
ima, kada mi je poznata površina srednjega kruga okružena radiusom od stabla
do vertikalnoga kraja krošnje, i kada mi je radi boniteta žira na zemlji, to
mislim da ću brže i točnije procieniti, plod žira, ako izmjerim koliko litara
pod srednjim stablom žira ima, a tako više polag potrebe obzirom na položaj i
rod stabala izmjerim, odračunam, osvjedočiv se na bonitet i zaključim polag
broja stabala odnosno prikrivajuće plohe svih stabala sastojine na urod žira
u istoj, što isto i pokusnom plohom polučiti mogu. Konačno još jednu:


Kadno sam svršio svoje nanke na kr. gumarskom učilištu uKriževcih, da
udovoljim i svojoj vojničkoj dužnosti, bio sam jednogodišnjim dobrovoljcem kod
kod kr. pješačke pukovnije baruna Šokčevića broj 78. u Osieku, pa kako je
sveobća vojna obvezanost naprama svima gradjanima mGnarkije,.bilo je i svinjara
koji su s menom svojoj vojnoj dužnosti zadovoljavali, i tom zgodom slušao sam
u kasarni kako se momčad medju se o poljskom gospodarstvu prepire,.pa tako u
jednoj grupi momaka zavede se oštri razgovor o žirenju svinja, približim se
tome skupu, nebi li što naučiti ili podučiti znao, te sam razgovarajuću momčad
slušao. Medju tom momčadi bilo je iz svakoga kraja Slavonije svinjara, pa
kao što u šljakah vrlo trgovačkoga duha, kombinacije i promišljenosti ima, prije
no što će naumljeno poduzeće poprimiti, tako je i u ovom smjeru obziran, te
svojim sudruzima sliedeći postupak pri kupovanju žira priobcuje svinjar Ilija
iz Deževaca. .´:´:


„Ja, kada idem žir izgledati, što biva samo tada kad je sav opao i na zemlji
leži, prvi puta mi je samo težko, jer neznam koliko hrastova u branjevini ima,
ali kada sam jedanputa u kojoj šumi žirio, neću se prevariti, jer ja računam
ovako: prodjem čitavom šumom pa vidim jeli svuda jednak rod, onda si uzmem
po 20 hrastova na svakom kraju po jedan, izgrnem sav žir pod hrastom na
hrpu, a tada mjerim za prvih 14 danah, po 3 pune kape do krila, ako je žir
zdrav, a ako je šuljiv onda po šaku/dvie, primetnem, za drugih 7 dana mjerim
po 2 kape, a dalje sve po kapu i šaku do 8 nedjelja, pa kada jedan hrast
izmjerim, idem drugom, trećem itd., onda vidim koliko hrastova trebam na jednu
svinju, pak onda si tako izračunam koliko svinja mogu u tu branjevinii upustiti,
ako ima žira svuda i u prekoplaninaca (sela onkraj Papuka od Našice do Virovitice)
i u zabrdjana (pakračke podžupanije), onda računam od glave po 60 nč.,
a ako u navedenih predjelih neima žira, onda računam 1 for. — I fr. 20 nč.
od glave, jer nas oni pobijaju.


Dakle Ilija iz Deževaca naučio je od svinje isti onaj postupak koga mi
polag pokusnih stabala i pokusnih ploha za doznati množinu uroda, upotrebljujemo,
samo što mi polag površine, litara i hektolitara proračunavamo, a
Ilija polag kapa i potrebitoga broja stabala za jednu svinju, a tada za čitav čopor.