DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 129 ~ Šumarsko-trgovačka razmatranja. III. u prvom svesku ovoga lista od t. g. opisali smo po mogućnosti stanje tržišta za hrastovinu koncem prošle godine, nastavljaju^ ovime ta razmatranja, iztaknuti nam je prije svega, koju obćenitu ob ovogodišnjih naših proilaja hrastovih šuma. Prodaje te znatno su zaostale za onimi god. 1883/84:., dapače vidimo, da se trgovci naši ljetos dosta reservirano držahu, ma sve da dobru gradju i hrastovinu sveudilj traže. Karakteristično jest nadalje, da je ovogodišnji uspjeh naših dražba znatno povjerlivijeg obiležja no onaj god. 1883/84. Konačni uspjeh ovogodišnje prndje, nemoženio doduše još danas posve točno označiti, nu kako su ipak veleprodaje jur zaključenje, to sn ipak i u tom pogledu jur mjerodavni podatci poznati. Na korist krajiške investicionalne zaklade prodano bi ukupno .06121 hrastovih stabala. za 1,544.713 fon ^^ U korist kralj, šumskog erara 49.758 hrastova za 522.300 for.. — U korist krajiških imovnih obćina 16=036 hrastova, za 472.345 for. — U korist raznih urbarnih imovnih obćina 5.500 hrastova za 96.600 for. — U korist raznih vlastelinstva u Hrvatskoj i Slavoniji prodano je do sada do-40.000 komada hrastovih stabala za 420.000 for. — Od vlastelinstva odpada najviše na gospoštije Kutjevo, Virovitica i Našice. Ukupna ovogodišnja: (1884/85.) prodja hrastovih stabala dakle iznaša do danas u okruglom 167.400 hrastova, u dostalnoj vriednosti od opet okruglo 3,060.000 for. a. vr. Čitava ovogodišnja (i884./85.) produkcija francezkih dužica pako u koliko je do sada poznato, iznašati će jedva 39,000-000 komada, dočim normalna lO-godišnja poprečna potreba (od godine 1874. —1884.) 41,115-200 komada iznašaše. Vidimo dakle, da se u Franeezkoj vrlo varaju, ako misle, da će im time, što sustežu sa ponudami i zaključci poći za rukom, gledom na još preostalu od^god, 1883/84. zalihu hrastove robe^ nenaravno obaliti ciene. Danas je hvala bogU´U nas trgovina liesom manje više sva u sigurnih ruku, malokupci po malo 4 opet izčezavaju, u istom razmjerju kako seljačkih i maloposjedničkih šuma nestaje, kod veleprodajah im pako neima mjestu, tako da se od sa šumarsko - upravnih mjerodavnih faktora uztraje kod jur poprimljenog načela solidarnosti postupka i uzajamne zaštite, producenta i domaćih trgovačkih kuća, protiva stranim špekulantom. Već u prvom odsjeku tih razmatranja iztaknusmo u obćib crtali stanje proizvodnje francezkih dužica u god. 1884,, a sada ćepio koju i o trgovini istih koja se najbolje u sliedećih podatcih očituje : Godine 1884. izvezeno bi ukupno iz Trsta i Rieke 46,596.876 koutada francezkih duga,, i to preko Trsta 9i,126.493 komada, preko Rieke 34,364.727 |