DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 129 ~
Šumarsko-trgovačka razmatranja.


III.
u prvom svesku ovoga lista od t. g. opisali smo po mogućnosti stanje
tržišta za hrastovinu koncem prošle godine, nastavljaju^ ovime ta razmatranja,
iztaknuti nam je prije svega, koju obćenitu ob ovogodišnjih naših proilaja hrastovih
šuma. Prodaje te znatno su zaostale za onimi god. 1883/84:., dapače vidimo,
da se trgovci naši ljetos dosta reservirano držahu, ma sve da dobru gradju
i hrastovinu sveudilj traže.


Karakteristično jest nadalje, da je ovogodišnji uspjeh naših dražba znatno
povjerlivijeg obiležja no onaj god. 1883/84. Konačni uspjeh ovogodišnje prndje,
nemoženio doduše još danas posve točno označiti, nu kako su ipak veleprodaje
jur zaključenje, to sn ipak i u tom pogledu jur mjerodavni podatci poznati. Na
korist krajiške investicionalne zaklade prodano bi ukupno .06121 hrastovih stabala.
za 1,544.713 fon ^^ U korist kralj, šumskog erara 49.758 hrastova za


522.300 for.. — U korist krajiških imovnih obćina 16=036 hrastova, za
472.345 for. — U korist raznih urbarnih imovnih obćina 5.500 hrastova za
96.600 for. — U korist raznih vlastelinstva u Hrvatskoj i Slavoniji prodano
je do sada do-40.000 komada hrastovih stabala za 420.000 for. — Od vlastelinstva
odpada najviše na gospoštije Kutjevo, Virovitica i Našice. Ukupna
ovogodišnja: (1884/85.) prodja hrastovih stabala dakle iznaša
do danas u okruglom 167.400 hrastova, u dostalnoj vriednosti
od opet okruglo 3,060.000 for. a. vr.
Čitava ovogodišnja (i884./85.) produkcija francezkih dužica
pako u koliko je do sada poznato, iznašati će jedva 39,000-000
komada, dočim normalna lO-godišnja poprečna potreba (od godine
1874. —1884.) 41,115-200 komada iznašaše.


Vidimo dakle, da se u Franeezkoj vrlo varaju, ako misle, da će im time,
što sustežu sa ponudami i zaključci poći za rukom, gledom na još preostalu
od^god, 1883/84. zalihu hrastove robe^ nenaravno obaliti ciene. Danas je hvala
bogU´U nas trgovina liesom manje više sva u sigurnih ruku, malokupci po malo
4 opet izčezavaju, u istom razmjerju kako seljačkih i maloposjedničkih šuma
nestaje, kod veleprodajah im pako neima mjestu, tako da se od sanadati i u tom smjeru zdravim odnošajem, samo nek se od strane odnosnih
šumarsko - upravnih mjerodavnih faktora uztraje kod jur poprimljenog načela
solidarnosti postupka i uzajamne zaštite, producenta i domaćih trgovačkih kuća,
protiva stranim špekulantom.


Već u prvom odsjeku tih razmatranja iztaknusmo u obćib crtali stanje
proizvodnje francezkih dužica u god. 1884,, a sada ćepio koju i o trgovini istih
koja se najbolje u sliedećih podatcih očituje :


Godine 1884. izvezeno bi ukupno iz Trsta i Rieke 46,596.876 koutada
francezkih duga,, i to preko Trsta 9i,126.493 komada, preko Rieke 34,364.727