DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 104 se pitanje šumarske obuke kod nas uviek te uviek iznovice mora ma i bez pozitivnog uspjeha pretresati. Tako dugo dok neznamo, gdje u nas djekitnost lugara prestaje, odnosno šumara kano ti šumarsko-upravnog i nadzornog činovnika počimlje, neznamo ni toćno potrebni broj u istinu svestrano i podpuno naobraženog šumarsko -upravnog osoblja, a dosljedno tome i vječno pitanje, je da li nam za zemlju dovoljna „šumarska škola", za da nam onda tuclja učilišta odgajaju dojduće voditelje i nadziratelje šumarske uprave u zemlji, ili nam pako, uz valjane lugarnice, jedino šumarska akademija, odnosno šumarski tečaj na sveučilištu, bude u istinu odgovarao potrebam šumskog gospodarstva i uprave u zemlji. I tako opet vidimo, daje organizacija šumarske uprave u Hrvatskoj, u najtiesnijem savezu sa riešenjem pitanja organizacije šumarske obuke. . .. Vv ^ V Obćinska šumarska služba u Dalmaciji. , y ^ Piše Josip Mahar^ šumar u Tie^nu. Službe obćinskih šumara u Dalmaciji, stoje žalibože do sada na veoma Bestalnom temelju, 0 uredjeuju ovakove službe odlučuje obćinska sjednica, koja može i predlog vladin odbiti. Obćinski je šumar i u strukovnom i disciplinarnom obziru sasma ovisan ob obćinskom upraviteljs,tvu,^koje ga smatra tek manje važnim organom obćinskim. Što se pravilnika, glede imenovanja, položaja, prava i dužnosti ohćinskih šupiara u Dalmaciji tiče, označuju nam ga slieđeće ustanove: Obćinskim šumarom može biti samo onaj, koji je izučio šumarstvo i iz šumai;skih znanostih položio državni Izpit, Namjestničtvo može u iznimnim slučajevima, ako to za shodno i potrebno pronadje, dozvoliti, da bude postavljen obćinskim šumarom i onaj, koji je pripoznat viešt šumar, ili koji je svršio šumarske nauke sa dobrim uspjehom, nu ovaj obvezan će biti državni izpit za dvie godine dana s uspjehom položiti. Služba obćinskog šumara popunjuje se putem javnog natječaja; molitelji ,madu dokazati, osim u pređidućem §. zalitievana svojstva, još i tjelesnu spoobnost i znanje hrvatskog jezika u pismu i govoru. §-3. Obćiuske šumare izalnraju dotična obćinska vieća, izbor zajedničkoga šumara smatra se kao p()sa<» zajedničkoga (dogovaranja medin dotičnim obćinam. te co se obavijati j.o dotičnih propisih §. 95. i gusliednih obćinskog pravilnika. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 5 <-- 5 --> PDF |
~ 105 — Za imenovanje treba osim odobrenja zemaljskog odbora i privolja namjestnictva, što takodjer nuždno i za odpiist obćinskog šumara iz službe. §. 5. V, U šumsko-tebničkom i šum.-redarstvenom pogledu podčinjen je obćinski šumar samo političkoj oblasti, naredbe, koje on podpuno i točno izvesti imade, u ostalom uzposudno je podčinjen obćinskomu upraviteljstvu u prvom, a u drugom redu zemalj. odboru. (Ovaj se §. u praksi baš obratno vrši). ". §.´6.,: ^ Državni šumarski strukovnjaci kod političkih vlastih, ovlašteni i dužni su, obćinskoga šumara u svakom pogledu prigiedati i nadzirati, njega upozoriti na opažene mane, poučiti ga skroz političku oblast, odmaknuti mane istoga u djelovanju i u gospodarenju- Prosto je obćinskomu šumara u svako vrieme savjeta pitati kod istih. § 7. Obćinski šumar ima uživat plaću, paušal za putovanje, stanarinu, i za pisarske potrebštine jedan paušal. Ove plaće koje obćinsko vieće opredjeljuje, primit će obćinski šumar u mjesečnih obrocih u napred kod poreznog ureda svog stajališta, gdje će se prinosi dostavljati. (I taj je §. samo na papiru). Izabrani i odobreni šumar ima odmah i sporazumno sa obćinama sastaviti propisane gospodarske osnove, za svaku šumu svojeg upravnog kotara u roku odredjenu od kotarske političke oblasti. (A mape i potrebito?). §. 9. Dužnost obćinskog šumara je u obće, u svima u njegovom upravnom kotaru ležećima obćinskima šumama po načetih znanstvenog šumarenja uvesti i rukovoditi valjano šumsko gospodarenje, te ođnoseće se na to zakone i naredbe točno uz piipomoć područnoga mu lugarskoga osoblja izvršivati. Njegova je dužnost osobito neprestano šume, medje i lugare nadgledati, sastaviti na temelju odobrenih gospodarstvenih osnova godišnje sjećine, proriedjivanja, uzgoje i zabrane, podnieti ih preko ol^ć. upraviteljstva političkoj kotarskoj oblasti na odobrenje i sasvim točno izvršivati odluke dobivene u tom obziru od političke oblasti, te u svem izvješćivati političku kotarsku oblast i dotična obćinska upraviteljstva. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 106 - Suviše je dužnost šumara, podizati kazneni i odštetni postupak proti šum kim prestupnikom, označiti po odredbi političke oblasti opredieljene godišnjesječine i iznaći u o^dma do nastupa vremena sječe ili prodaje, ukupnu količinu drva, i napose brojno izkazati, debla sposobna za gradnje, obilježiti ih propisanim čekićem, i novčanu vriednost drva izračunati. Dužnost je dalje obćinskom šumaru po sliedivšem odobrenju obćinskih upraviteljstvaii, drva u sječinah pravo užitnikom ili kupcem doznačiti i izdati, te nastojati, da ovlaštenici dobivena drva do odredjenog vremena, naime u roku od L rujna do konca ožujka izsjeku i izvezu i sve odpadke, koji budućem pomladku smetati mogu, odstrane. Nadalje je dužnost šumara podnašati na političku kotarsku vlast mjesečne popise propisane šumskim zakonom vrhu ođkrivenih šumskih šteta, a paziti, da budu utjerane naknade šteta, dosuđjene obćinama od dotičnih vlastih. " " ´ §. 10. Dužnost je obćinskom šumaru držati posebni šumsk i ured , a voditi sliedeće zapisnike u istom: 1. Uručbeni zapisnik, 2. Bilježnicu o dosudjenih i o utjeranih šumskih naknada za štete. 3. Kazneni upisnik. 4. Glavni šumski kazneni upisnik. 5. Obći šumsko-doznačni zapisnik i druge potrebne zapisnike. Osim toga imat će on držati u redu gospodarsku osnovu u svih svojih djelovih. §.11. Kod svog uredovanja ima se obćinski šumar točno-vladati po šumskom zakonu, po zemaljskom zakonu od 19. veljače 1873. i po svih u krieposti stojećih odredbah visokog ministarstva ili namjestničtva, a osobito po namjestničkoj naredbi od 15. srpnja 1876. br. 7194. § 12. ^ ^^ . Za obćinsko lugare i nađlugare (nadgledaoce, nadziratelje) stoji u krieposti slažbovni naputak, sastavljen god. 1877. od namjestničtva u dogovoru sa zemaljskim odborom. To bi bio sadržaj prenavedenog pravilnika, nu kako rekoh, ovaj pravilnik valja da obćinsko vieće prihvati i pođpiše, nu ono ga može i odbiti i šumarske službe ne urediti, U ostalom pako pravilnik taj većim je dielom popunjen izvadak ustanova poznate privremene naredbe hrv.-slav. zem. vlade od 4 ožujka 1S71. br. 2144. Promieni li se vremenom volja koje obćine, to se ona na sliedeći način i´ieši šumara: Ona jednostavno ne izpunjuje naredbe vladine i tim je Šumar u djelovanju zapnecen, našto je prinužden oblastima se pritužiti, a´onda ~ što biva? |
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 107 — Mada oduzme državnu podporu občini — sto ovoj uprav u prilog dolazi, jer oiula "i obćina svoj prinos sustegne. — U kakovom se stanju šumar onda nalaziti mora, iiinijem, da netrebam dalje opisavati. Kod nas n Dalmaciji se žalibože ovakovi slučajevi često pojavljaju. Sa budućnosti pako tog osoblja, obskrbi ili mirovinom bojim se, da će isto tako biti kao i kod Vas onkraj Velebita, Eto time podjedno i odgovor na pitanje zašto šumarstvo u Dalmacij zapinje? Novi pravac gospodarenja u državnih hrastioih Spessarta.* Saobćuje kr. šumar J. Kozarac. Što su nama brodski i gradiški hrastici, to je Njemačkoj svemu svietu dobro znani Spessartj samo kud sreće, da smo se i mi onako pobrinuli za naše hrastove, kao Niemci za svoje. Taj mar i briga jest u njih tolika, da je prošle godine sastavljeno povjerenstvo od najkompetentnijih strukovnjaka, koji su na licu mjesta dosadanje gospodarenje u Spessartu proučili, te iz dobivenih izkustva temelj i pravac budućemu gospodarstvu udarili. Razumije se po sebi, da su pri tom naročito rentabilitet imali pred očima, iđuć za tim, kako bi se osnovalo šumsko gospodarstvo, koje bi što manje gorivog a što više tehničkog liesa proizvadjalo. U to ime valjalo je napustiti dosadanju šablonsku Čistu sječu, te računajuć sa svimi faktori produkcije, naime tla i miešanja drvlja, svesti gospodai´stvo u sigurnije, naravi prilagodjene puteve- U sliedećem ocrtati ćemo u kratko to gospodarenje s hrastici u Spessartu. Od godine 1841. odkako Speasart pod bavarsku vladu pade, išle su sve gospodarske osnove za tim, kako bi se u što većoj mjeri hrast uzgojio. Većim đielom bio je Spessart bukovinom obrasto, u kojoj se je hrašće sad u većoj sad manjoj množini ovdje ondje nalazilo. Nu kad se stara šuma stala sjeći, a mlada naraste do pruća i oblica, opazi se, da je bukovina prevladala hrastovinu, te nasta bojazan, da bi ista bukovinom posve mogla ugušena biti, te Spessart bez hrastova ostati. (Malne isti su odnošaji sad u brodskoj pukovniji kod nas, tom iznimkom, što kod nas mjesto bukve prieti pogibelj od jasena, a ta po-| gibelj je tim većma 1. što hrastovi sve to slabije i riedje rode, 2. što jasen kud i i kamo brže raste. 3. što mokro tlo jasenu uprav godi. — S toga će najavljena] razprava ravnatelja g. Dursta, koja o tom predmetu radi, u dobar čas doći; (jer ako je itko kompetentan u tome koju reći, to je sigurno on). Po tadanjih nazorih ne preosta sad ništa drugo, nego ili a) klaštrenjem bukava pojedinim hrastićem pomoći do zraka i svietla, ili b) hrastove u hrpa h odgajati. Radilo se i jedno i drugo. Prva mjera (a) morala se ubrzo napustiti, jer je bila neizvediva na tolikom prostoru; tim veći uspjeh očekivao se od Priobeeno po profesoru Dr. G-ayera u Moiiakovu. |