DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 107 — Mada oduzme državnu podporu občini — sto ovoj uprav u prilog dolazi, jer oiula "i obćina svoj prinos sustegne. — U kakovom se stanju šumar onda nalaziti mora, iiinijem, da netrebam dalje opisavati. Kod nas n Dalmaciji se žalibože ovakovi slučajevi često pojavljaju. Sa budućnosti pako tog osoblja, obskrbi ili mirovinom bojim se, da će isto tako biti kao i kod Vas onkraj Velebita, Eto time podjedno i odgovor na pitanje zašto šumarstvo u Dalmacij zapinje? Novi pravac gospodarenja u državnih hrastioih Spessarta.* Saobćuje kr. šumar J. Kozarac. Što su nama brodski i gradiški hrastici, to je Njemačkoj svemu svietu dobro znani Spessartj samo kud sreće, da smo se i mi onako pobrinuli za naše hrastove, kao Niemci za svoje. Taj mar i briga jest u njih tolika, da je prošle godine sastavljeno povjerenstvo od najkompetentnijih strukovnjaka, koji su na licu mjesta dosadanje gospodarenje u Spessartu proučili, te iz dobivenih izkustva temelj i pravac budućemu gospodarstvu udarili. Razumije se po sebi, da su pri tom naročito rentabilitet imali pred očima, iđuć za tim, kako bi se osnovalo šumsko gospodarstvo, koje bi što manje gorivog a što više tehničkog liesa proizvadjalo. U to ime valjalo je napustiti dosadanju šablonsku Čistu sječu, te računajuć sa svimi faktori produkcije, naime tla i miešanja drvlja, svesti gospodai´stvo u sigurnije, naravi prilagodjene puteve- U sliedećem ocrtati ćemo u kratko to gospodarenje s hrastici u Spessartu. Od godine 1841. odkako Speasart pod bavarsku vladu pade, išle su sve gospodarske osnove za tim, kako bi se u što većoj mjeri hrast uzgojio. Većim đielom bio je Spessart bukovinom obrasto, u kojoj se je hrašće sad u većoj sad manjoj množini ovdje ondje nalazilo. Nu kad se stara šuma stala sjeći, a mlada naraste do pruća i oblica, opazi se, da je bukovina prevladala hrastovinu, te nasta bojazan, da bi ista bukovinom posve mogla ugušena biti, te Spessart bez hrastova ostati. (Malne isti su odnošaji sad u brodskoj pukovniji kod nas, tom iznimkom, što kod nas mjesto bukve prieti pogibelj od jasena, a ta po-| gibelj je tim većma 1. što hrastovi sve to slabije i riedje rode, 2. što jasen kud i i kamo brže raste. 3. što mokro tlo jasenu uprav godi. — S toga će najavljena] razprava ravnatelja g. Dursta, koja o tom predmetu radi, u dobar čas doći; (jer ako je itko kompetentan u tome koju reći, to je sigurno on). Po tadanjih nazorih ne preosta sad ništa drugo, nego ili a) klaštrenjem bukava pojedinim hrastićem pomoći do zraka i svietla, ili b) hrastove u hrpa h odgajati. Radilo se i jedno i drugo. Prva mjera (a) morala se ubrzo napustiti, jer je bila neizvediva na tolikom prostoru; tim veći uspjeh očekivao se od Priobeeno po profesoru Dr. G-ayera u Moiiakovu. |