DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 109 — suhobrko, h mladjeg pako udari t. z. vodeno šiblje (Klebaste — posti´ani pupi), a zlo je to tim veće^ čim je mršavija stojbina. Što se steljarine tiče, to se ista tek u drugoj polovici obhodnje upotrebljavati smije; s koga uzroka je obhodnja na 300 godina pođigmita. Kad hrastici pomalo poodrastu, počet će se polagano sa proriedjivaujem, te će se sve hrastove hrpe sa 30 met. širokom prugom, koja će se priebornom sječom pročistiti, od ostale sastojine isolirati. Kraj svega toga, da je bukva toli neznatne tehničke uporabe, ne smije se ona posve ukloniti iz Spessarta, jer je ona tako rekuć mati dobre stojbine; a gospodarska lozinka za spessartsku budućnost glasi po tom: miešauje drvlja t. j . što moguće veća pi^odukcija tehničkog liesa, i to pomoćju bukve. U onih pređjelih pako, gdje je tlo siromašnije, izključit će se hrast posvema; u takovih dielovih uzgajat će se bukva pamiešana s četinjačom, ponajpače sa borom (bielim), omorikom i jelom. Nu buduć da bukva svojim bržim rastom, kao hrastu tako i četinjačam prieti, te da se ta pogibelj ukloni^ neće se za pomladak sastojine npotrebiti godine sa punim, nego godine sa polovičnim iliti ptičjim urodom bukvice — kako bi se time mogle u riedkoj (bukovoj) sastojini četinjače laglje pođsaditi. Tim će se nastojati postići, da bukva, u prvoj mladosti doduše naprednija, nu kašnje od četinjača potisnuta, samo u toliko bude u glavnoj sastojini participirala, koliko to bude četinjačam u prilog išlo. Tako će se uvesti gospodarstvo, sastavljeno iz manjih tigura, prilagodjenih stojbini i položaju, te jedne vrsti drvlja drugoj. Nuzgredni užitci i njihova važnost Piše šumarnik Mijo Radošević. Kod intesivna šumarstva su nuzgredni užitci doista samo nuzgredni a s toga i tako nazvani .— nu onamo, gdje baš ovi glavni dohodak pružaju, punim bi se pravom glavnimi zvati imali, te što primitivnije šumarstvo tim važniji su bar njekoji nuzgredni užitci, zato budi i ovim ovdje koja namienjena. Narod, živeći od marve, osobito svinja, ovaca ili koza živi od šuma, što ove njegovu marvu prehranjuju, pa zato njegov strah, kada se pila i sjekira u obližnje šume primiču — (netaji ou toga), zato onamo, gdje ga branjevine zaokružiše, nariče tužan i stara vremena sladko spominje. Ta kako i nebi, posjedniku šume platio je primjerice tečajem 3 godina za ovcu 30—60 uovčićah, a tako za kozu; za komad svinje pašariti i žiriti l´b—3*5 for. i za komad goveđa ili konja 3—6 for. On pako odbiv tako rekuć ništicu za pastirstvo, dobio je nakon toga razdoblja uz neznatnu pripomoć zimskom krmom, koja se´ prosječno V^ godine računa u hrvatskoj klimi, i to za ovcu 4 for., svinjče 30 do 40 for., goveđče ili konja 6O--1O0 for. |