DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 1     <-- 1 -->        PDF

umitiM lili.


-H4-H-


Br. 4. u ZAGREBU, 1. travnja 1883, God. IX.


Šumarstvo u Dalmaciji.


Priobćuje Ferdo Zickmuiulovskjs c. kr. ^emalj. šum. nadzornik/


Šumarstvo u kraljevini Dalmaciji vidno napreduje, uzprkos mnogobrojnih
potežkoća i neprilika, kojimi se isto od nedavna bori<"i imalo. Danas i u tom
pogledu nastaše bolji odnošaji, da je tome u istinu tako, dokazuju medju
ostalim i sliedeće činjenice. Kako je poznato, obratila je vlada osobitu skrb,
uredjenju bujica po dalmatinskom kršu, te su u tom obziru osobito duž Cikole
kraj Sinja jur liepi uspjesi polučeni. Što se pako dalnjih mjera u tom
pogledu tiče, to je spomenuti u pogledu radnja, poduzetih oko uredjenja bujica
Krmišlja i Drenovcice u Boki kotorskoj sliedeće: U području Krmišlja započete
su jur radnje izpod austrijske medje, dočim su i zbog postignuća dozvole
za izvođenje sličnih radnja preko medje, na crnogorskoj strani, koje će po
osnovi i proračunu c. kr. šumarskog nadzorničtva tražiti trošak od 3.000 for.,
jur podneseni ministarstvu shodni predloži.


Za uredjenje bujice Drenovcice, u gornjem području, osnovane su po c. kr.
tehnicih radnje troškom od 6,900 for., te bi se te radnje imale dovršiti u razđobju
od trijuh godina. Za uredjenje ove bujice u srednjem teku, izradjuje se
takodjer već osnova i proračun, a posije spoznanja svih troškova t. j . onih u
gornjem području kao i onih u srednjem teku, biti će sukoristnici i zemlja pozvani,
da ustanove prinose, u razmjerju kako to propisuje dotični zakon od
ao. lipnja 1884., glasom kojeg imadu 50^0 troškova podmiriti interesenti i
zemlja, 50^/^, pako država.


Za omogućiti pako, što prije početak tih za obćinii G-rbaljsku toli važnih
radnja, stavilo je ministarstvo već ove godine za te radnje svotu od 2.200 for.
namjestničtvu na razpoloženje, te će se odnosne radnje čim skorije započeti.
Osim toga pako nastavljaju se i radnje oko uredjenja bujica Bukovice, Zduš,
Vrlika-Zduš, potoka Ravno, Mula Ivod Kotora, Yelje kod Knina i t. d-, u okružjih
Kninskom, Sinjskom, Spljetskom, Benkovačkom i Imotskom,


Sadanji godišnji troškovi, oko uredjei»ja bujica i potoka te pošumljenja
goljeti, iznašaju 15.000 for, .
Toliko u pogledu najprećih ovogodišnjih radnja oko uredjenja bujica.


io




ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 2     <-- 2 -->        PDF

— 142 —


Od stanovite važnosti po Šumarstvo u Dalmaciji, jest nadalje, netom izdana
naredba, po kojoj se dosađanji glavni voćnjak u Siveriću imade zapustiti, jer
mu po dosadanjem izkustvu sastav tla nije povoljan za uzgoj voćaka.


Polag iste naredbe nadalje, prelazi vrhovna uprava glede gojenja voćarstva
u ruke zemaljskog šumarskog nadzornika.


Polag odnosnih namjera, gojiti će se voćarstvo pomoćju državnih i obćin^
skih šumarskih organa, na više mjestah u pokrajini, i to u postojećih državnih
kao i obćinskih razsadnicih u Zadru, Kninu, Kistanjam, Benkovcu, na Kljacim.
u Vrlici i u Sinju, na koja će se mjesta još tekom ovoga proljeća razdieliti i
prenieti do 37.000 divljih voćaka, dočim će jedno 2.000 jur oplemenjenih voćaka
još i nadalje ostati jednu ili dvie godine u Siveriću, dok dosta narastu i dok
se svrsi shodno okriepe,


Hvalevriedna pripravnost, s kojom su zanimane obćine došle u susret namjeram
vladinim, opravdava nadu, da će se ovim putem postignuti željeni
važni cilj i svrsi shodno razširenje voćarstva u zemlji.


Gori rečenom naredbom zadane su dalmatinskim šumarom opet nove težke
zadaće, nu oni će ih ako Bog da u interesu zemlje znat za cielo shodno riešiti.
Osobita se važnost podaje nadalje u posljednje doba takodjer i uredjenju šumarsko-
redarstvenih ođnošaja u zemlji, a naročito i utjerivanju kao i prijavljivanju
šumskih odšteta, kako nam to medju ostalim i niže sliedeća skrižaljka pokazuje,
pređooujuća nam jasnu sliku, u pogledu statistike šumskih prekršaja u
području kraljevine Dalmacije.


Kazujuć nam činjenicu, da kao što drugud, tako se i u Dalmaciji šumski
prekršaji dan na dan mnažaju, akoprem ovdje i tu okolnost u obzir uzeti valja,
da se danas znatno bolje na šume pazi no prije desetak godina, te da se već
i tim broj tih prijava umnožati morao. Boljeg shvaćanja^ u skrižaljci iztaknutih
podataka iztaknuti nam je još i sliedeće:


Osuđjene odštete, utjeraju političke oblasti, odnosno obćinska poglavarstva
obično sama, nu prosto im je ipak to utjerivanje prema uviđjavnosti i potrebi
prepustiti i samim c. kr. poreznim uredom, što je već sama po sebi vrlo važna
činjenica. Unišavši novac ide naravno u korist odnosnih obćina. Osuđjene šumske
globe pako, dužni su porezni uredi bezuvjetno utjerati, po posebnom nalogu
ministarstva. Novac utjeran tim načinom, (naime osudjenih šumskih globa),
pripada zemaljskoj kulturnoj zakladi. Zemaljska kulturna zaklada za kraljevinu
Dalmaciju imade danas već glavnicu od 95.000 for., te stoji pod upravom
zemaljskog odbora. Iz ove se zaklade prije svega daje obćinam pođpora
za šumarsko osoblje i radnje, od godišnjih 6—6.000 for., a glasom posebnog
saborskog zaključka od g. 1877., podmirivati će se iz te zaklade još i troškovi
oko pošumljenja goljeti šumskih, u iznosu od 6.000 for., tako daće odsele sav
prihod rečene zaklade izključivo služiti u šumarske svrhe. Za posliednjih deset
godina, unišlo je od šumskih globa poprečno godimice u zemaljsku kulturnu
zakladu skoro 8.000 for., dočim se godimice poprečno tek 2.720 prijava šumskog
prekršaja prijavilo. Poprečni godišnji iznos dosudjenih šumskih odšteta




ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 3     <-- 3 -->        PDF

— 143
i-H ©
´"^ ´


O


!


<7S


.´ ^´


P3
´


r—1
>

c-. o »o


^ L> t^ L»
o co co co


o5 i^rpojn Timzojod Mst ^ ^ ^


CO E^


O o t^ t-co co co ^


co


0 od aqo.l^ ou-Baot^r] o o co 1-1 co o
0
CO . CM CM co X CM


co


-,´ ´


X


^° >d 1 1 1—( o O t-co o T—( -4, ; :.,,
%A T-1 CM 00 Oi t^j


o
1 1 ^^ o; ^


oo
;- -..
o :N o o CO 00 co c^ ´M 00 cr> t-^


ra M -tr?
CD t— L-


^
^
c 6 >=» ^ xo cn o TH cor-i o


r±l o 00 t>-c:, GO CO
M CH CO´ X Oi .


H-i co ^o c- . >1 ^ ^ ^ T—<


co co o .o O
1 o


lO

f-^ CŽ
00 io -Tfl t-O) j 1 :
t>. > C co o o r-, .


-1-^ 53 iO o co ´


oo O « đŽ T—i os o cr. "^ ^ ^


T—1 ,.)´", ,1


-, ,


T—1


rL3


><:5 1 1 1 O ^ co o lo O co


1—1
lO X CO O 1


Cl
rt 1 ! 1 ^ o cr;


oi-M A ^


1—<


C3
l-l ^ ^ o (W co -* O co


J_* CM t-uO CO CM


^ > —´ co co o-co


iO rH CO


>0Q D o feo ^-l o «o ^ oo co t-o co


05 05 OS


rt co t^ co co co


^ o ´ TH


T— f^


^



o
o
r-i
CO GO


ho a r-^ o ^ -^ os


"1
(70 ZO T-H CD
_;:^ .y lUO.rOA^´EZ o c~


G^ TA OT C^ CM rH




Tfi P!
kO .-M


TH co
(1> CM t


00 v-4 CO CM TH 00 r-i


13 uioqoi^ co -* rrH C71 , O
*"
,0^


0
00 OD OO Oi co.


UIOU´BOAOa co ´^ 1—i


OJ


´-´:;


r—i t>-O co T-i O o X o co -H
Ct) ,1—! Ti .
=3


tao.io3[n o CO T—f
CO ´´


1—1 co
O


´i


1—´ X 00 O


raes´e[So.id TUIAOU. o C5 OS


uO


co co CO o X X


co


;; i.


r-Č^


1—´
-TH


´´^


ei´e^sijz T];r lo ´ co 0 0 o^ IO to 1 i X --- ;.´-;


G^J 1—1


1


j -AT.ii[ !U9fp^i[oadau co :o


llAT3.Td


´^


M
Ht) X


c^ o co


-^
-^
C<1 OO Oi "^ X


1—j
CO co tO co Ci





o -oTilIod po^ OJ^^^O
1— «
1, ^
. o ..T


0119 S , to O .´^ GO o ´CO- r-C ´-[>-´ - -´ ´
1. :.


»c


CO X G>4 1-* X


j=i -9U OU5^XI05[ HE^S co


o O r-i CM
T-* TH i-( rH O^ -CO


0 >


o -´e|qo i{i3[0i:}T[od po >—;


C
C
\\ . .´ j -:


-TJH
t— CO t-I:-^ri iC-, t-^ . ^


PH O npns uioiTexi2Ri[ G<1 (>"» o Oi C^ co ^ CM X


,co


O a5[ *o on9rjdti:(sn ^ 1-* ^ ; :i—(" -^ ´T-i ´,´


´


1 [ptu ´ufuudn^sod -3ouomi?Az T—i .


a; t--c^ —K lO O^ . .´lO. r^´ ´ T—< .. J ´ .


X´ 1—1 X
Ci tO
! [[I i:{^pBASo pof|sn Xfra9(´p o X´
1—t co 0> , ;


r-t (>1 CM CO
>! ^ . V-Ci"S.. , -i´J


-OA -BAi^jdz´BJ foiq Ufdiii|r]
T-i i., i;


.„ ´


i-O ?C 1-OO C:^ O ´"M co : ^ . .


X 00 -X X


^UTpO{) ´.x:/


00 CO co X X X X


X


r-. T-^ 1—1 T-l r-« T—´ t-< 1—1 T-l


´´ *
^
X
-LL^




ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 4     <-- 4 -->        PDF

^ 144 —


iznaša 6.500 for., poprečno se pako po c. kr. poreznih uredih utjeralo na ime
dosudjenih globa svota u iznosu od 5.049 for.


Iz spomenute zemaljske kulturne zaklade, doznačio jest ove godine zemaljski
odbor dalmatinski: obćini Makarskoj 50 for. pripomoći za posumljenje
Oseljave i Supetra, a podjedno je odredjeno, da joj se iz Kotora posije u tu
svrhu i 1.000 komada borovih biljka. Obćini Vrljičkoj doznačeno je 200 forpripomoći
za lugarsku službu za ovu godinu. Obćini Omiškoj 100 for. pripomoći
za lugare, i to za god. 1884. a uz to obećana bi joj i pomoć za god. 1885.,
ako izkaže Žim prije valjano pobiranje šumskih odšteta, a isto tako zatraži zemaljski
odbor i od obćine Oborovaćke, na prošnju za pripomoć plaći lugara,
da se prije izkaže što je pobrala od šumskih odšteta. Toliko u pogledu najnovijih
zaključaka zemaljskog odbora, glede podieljenja ovogodišnjih podpora iz
zemaljske kulturne zaklade, što se pako ostalih zaključaka istog odbora tiče, iztaknuti
nam je jošte i zaključak od 28. siečnja t g. kojim bi upozoreno namjestničtvo
na vlađajuću strogost gdjekojih poglavara u pogledu zavjeravauja poljara
i lugara, jer da bi dovoljno bilo, kad bi izkljuceni bili samo onakovi, koji su
bili osudjeni radi kojeg zločina ili prekršaja iz pohlepe za dobitkom.


U Zadru , 20. veljače 1885.


K pitanju šumarske obuke.


Naglasismo jur, da je pitanje o šumarskoj obuki u najtiesnijem savezu sa
pitanjem organizacije šumarske uprave, pošto pako do danas tek samo naslućivati
možemo o poslieđnjoj, to je naravski dosta težko razpravljati temeljito
i 0 prvoj.


Držimo ipak, da će se prigodom organizacije šumarske uprave u našoj
domovini, bezuvjetno raditi po načelu štednje, t, j. neimamo se podnipošto
nadati, da bi odnosni mjerodavni faktori za sada bar, bili voljni zemaljski
proračun obteretiti znatnijimi svotami u korist zemalj. šumarske uprave,
te već s ovoga razloga držimo, da nećemo pogriešiti, ako rečemo, dać e i za
buduće kod nas u Hrvatskoj težište šumarskog gospodarstva
ostati na šumarsko-pomoćnom ili t. z. lugarsko - čuvarskom
osoblju. Jer ma sve, da se možda i možemo nadati, da će se broj t. z. kot,
šumarija toli kod krajiških imovnih koli i urb. imovnih obćina, bezuvjetno
ponješto morati povećati, a isto tako da će trebati i za državu više upravnog
osoblja, to se ipak podnipošto neimamo nadati, da bi to bilo u onolikoj mjeri,
da bi se tim zadovoljilo i samim zahtjevom odnosnih zakona i naredaba, t. j .
da bi se za svakih 2-4.000 ralih šume postavio po jedan šumarsko - upravni
organ i t, d.


Mi ćemo se dakle bezdvojbeno i za buduće morat zadovoljiti, ako li poprečno
jedan šumar, nebude imao više od 10.000 ralih šume nadzirati, te ako