DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 150 — U obće poznatOj da je postotak onih Hrvata mladića, koji se šumarstvu iz vlastite volje za struku šumarsku, a ne uslied inih ođnošaja posvetiše, minimalan prema prvanjim. Te je baš ta okolnost, što vrlo oskuđievamo takovimi domaćimi šumarskimi silami, koji se toj struci upravo iz ljubavi premi zvanju i struci posvetiše, po našemu osvjedočenju, jedna od najvećih rak rana našega šumarstva. Hoćemo li dakle, da se ugled stališa šumarskog u zemlji samoj, a uz ovaj i stručna inteligencija i sdušnost našega šumarsko- upravnoga osoblja, cielovito digne, odnosno izjednači, to na temelju prenavedenog nepreostaje ino, van da zatvorimo prije svega prvo i glavno vrelo tom nesuglasju, t. j. da nastojimo da križevačko šumarsko učilište, kao srednje učilište dokine, te šumarstvu hrvatskom otvore vrata znanosti, utemeljenjem ma koje vrsti višjeg šumarskog učilišta sa akademičkim gradom. To je naravna posljedica obćeg. razvoja naših šumarsko - gospodarskih ođnošaja, koji se napokon vazda manje više, već po samoj naravi ustrojstva našeg političkog zajedinstva sa ostalimi zemljami austro-ugarske monarkije, šumarsko-gospodarskim odnošajem tih susjednih nam zemlja, prilagodjivati morali budu. Preostaje dalje samo jošte pitanje, kojim bi se načinom cilj taj najbolje postići dao, naime: da li jednostavnim podignućem postojećeg kr. šumarskog učilišta u Križevcih na stupanj akademije, da li ustrojstvom posebne nove takove akademije, odieljeno od gospodarskog učilišta u Križevcih, ili pako ustrojstvom i otvorenjem t. z. šumarskog tečaja u savezu sa mudroslovnim fakultetom kr. sveučilišta u Zagrebu? Na ovo pitanje pako nastojat ćemo u sliedećem odsjeku tih razmatranja odgovoriti, držeći da smo ostali dio zadatka tih razprava jur uz odmjerenu kratkoću, ipak dovoljnom točnošću i potankošću razpravili. V." Sliedeć niz spomenutih razprava, preostaje nam dakle sada odgovoriti na pitanje, kako i gdje da se to višje šumarsko učilište ustroji. Da se takovo učilište ustroji u Križevcih, jednostavnim podignućem šumarskog odjela postojećeg zavoda, na stupa.ni akademije, dok bi gospodarski odsjek ostao srednjom školom, to mislimo, da valjda nitko u nas zagovarati mogao nebi, jer bi to bila anomalija, na najveći uštrb stvari. 0 potrebi podignuća kr. gospodarskog učilišta u Križevcih na stupanj akademije, nije nam do sada ništa poznato, a naročito držimo, da bi već sam zahtjev propisanog akademičnog predznanja . (t. j . svršeni nauci na kojoj podpunoj gimnaziji ili realci) i onako vrlo slabo posjećenom gospodarskom zavodu, još više naškodio. Na jednom te istom zavodu (akademiji) pako od slušatelja šumarstva tražiti maturu odnosno svršene nauke na kojoj srednjoj školi^ dočim bi se |