DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 152 — ritet samog učilišta, toli na polju znanosti, koli i iia polju praktične djelatnosti. To su one bezuvjetne temeljne promjene, koje bi valjalo na svaki način i pod svakim uvjetom provesti, misli li se u obće dokinuti, do sada postojeće i vladajuće oduošaje gledom na šumarsku obuku u Hrvatskoj. Nu sad, da vidimo kako stojimo ovdje u pogledu troškova koji bi odtuđa imali od sada u većoj mjeri nastati po zemlju. Stavimo li, da bi razne prigradfije na sgradah i t. d. samo neznatnu glavnicu od 8000 i´or. zahtievale, što bi odgovaralo godišnjim kamatom, odnosno izdatkom od 400 for. Višak na dotacijah za knjižnicu i zbirke, naročito šumarsku neka iznaša godimice samo 1.000 for. Troškovi za razsađnik i vježbe te znanstvene pokuse, neka takodjer samo 1.500 for Yiše iznašaju, a višak izdataka za profesore sađanje kao i nove, zatim asistente i docente (i sluge nove) neka neiznaša više od 6.000 for., što je napokon sve samo u miniraalnili iznosili računano, to vidimo, da bi podignuće kr. šumarskog učilišta u Križevcih, na stupanj akademije, zemlju stojalo godimice najmanje svojih 9—10.000 for. više, bez da bi se ipak pri tom žudjeni cilj posvema polučio. Te već ova činjenica sama po sebi dovoljan je razlog, da se u tom pogledu mi šumari, promjeni nadati netrebamo, izuzam možda ako li se volimo zadovoljiti time, da se staroj tvrdki, jednostavno pribije nova firma, to pako sigurno nijedan od nas niti želi, niti zagovara. Freostaje nam dalje sada još razpravljanje eventualiteta, ukinuće dosadanjeg šumarskog odjela kr. šumarskog zavoda u Križevcih, te ustrojstvo šumarskog odsjeka na kr. sveučilištu u Zagrebu. 0 tom pako u sliedećem odsjeku. VI Prelazeć na razpravljanje ob ustrojstvu t. z. šumarskog instituta u savezu sa sveučilištem u Zagrebu, po onom sustavu kako to primjerice u Giessenu, Monakovu, Karlsruhi i drugdje nalazimo, opravdati nara je prije svega mognćnost kao i shodnost takove uredbe. Što se tiče mogućnosti, to je takova i s materijalnoga i s formalnoga gledišta osjegurana. Jer, pitamo li se prije svega, koliko bi zemlja trošila manje na križevačko učilište no sada,^´´ kad bi se tamošnji šumarski odjel dokinuo, to vidimo da bi se time polučiti mogle bezuvjetno sliedeće prištednje. Prištedilo bi se prije svega na samih plaća učiteljskog osoblja, za dva profesora šumarstva (3.200 for.), 1 profesora geodezije (1.300), 1 profesora ma tematike (1.300), docenta za zakonoslovja (200 for.) i jednog asistenta šumar stva (700 for.), ukupno oko 6.700 for., u koliko bi slušateljem gospodarstva potrebno im računoslovje, mogao predavati odnosni profesor prirodopisa, a nije račinu koji profesorah gospodarstva, a isto tako i agrarno /^akonoslovje učitelj * Sada i&naSa redovita potreba 34.400 for, bex vlastitog prihoda zavoda i amortizacije inventara. |