DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 153 —


narodnog gospodarstva, enciklopediju šumarstva pako mogao bi docirati tamošnji
žup. nadšumar. Prišteđilo bi se nadalje na knjižnici (160 for.), geodetičnom i
matematicnom kabinetu (250 for.) i na šumarskom kabinetu (300 for.) ukupno
najmanje svojih 700 for., iliti sveukupno najmanje na godinu
svoji h 6.700—7.600 for. (ako U jos uračunamo, što bi manje izdalo za putovanja
učitelja, za kemički laboratorij, pisarnički i drugi paušal i t. d.).


IJsIjed ustrojstva višjeg šumarskog učilišta u samoj zemlji, moglo bi se
od ono 3—´6 šumarskih stipendija, što no ih hrvatski mladići polazeći sada
visoku školu u Beču i akademiju u Štaviiici uživaju od strane zemlje, prištediti
i opet bar svota od 1.000 for., a na l.OOO for. možemo udariti i sam prihod
eventualne naukovine slušatelja tog ustrojit se imajućeg šumarskog instituta,
tako, da bi već prema tome, u svrh e pokrića troškova tog instituta,
odmah bilo zemlji na razpolaganje svojih 9—10.000 for.


Prelazimo dalje, da i formalnu mogućnost ustrojstva takovog instituta u
savezu sa sveučilištem dokažemo. Da se u obće takovi zavodi sa sveućilištem
svezati mogu, to nas uči svestrano izkustvo, te držimo suvišnim tu točku dalje
razpređati, a to tim manje što nam i samo naše sveučilište u tom pogledu
primjerom služi, u koliko se s našim sveučilištem u savezu veće nalazi t. z.
tečaj ljekarnički. Poznato je nadalje, da veliki dio profesora mudroslovnog
fakulteta našeg sveučilišta, danas malo ne izključivo pitomcem tog t. z. farmaceutičkog
kurza predaje, te da je broj slušatelja za njeke predmete tako minimalan,
da bi vskoro njeke stolice mogle ostati i bez slušatelja, te bi već i
s toga ne samo u interesu nas šumara i zemlje, nu i u samom interesu našeg
sveučilišta bilo, da se sa sveučilištem spoji, taj ustrojit se imajući šumarski
institut, koji bi prenavedenim stolicam liep broj slušalaca (od 40 do 60) šumara
osjegurao.


Dočim bi odnosni profesori, matematike, fizike, botanike, mineralogije i


geologije, liičbe, zoologije i narodnog gospodarstva i zakonarstva, mogli lasno


preuzeti, i tako rekuć bez svake dalnje zapreke, predavanja i za slušatelje šu


mare, trebalo bi u obće sveučilištu samo uz jednog redovitog profesora (2.150 for)


i jednog vanrednog profesora šumarstva (1.700 for.), namjestiti jošte: jednog


asistenta šumarstva (700 for.), jednog vanrednog profesora za geodeziju (1.800 for.)


(ako li i taj predmet nebi možda i jedan profesorah šumara mogao preuzeti)


jednog docenta za enc5rclopediju gospodarstva (400 for.), jednog docenta za njeke


manje važne šumarske predmete (600 for.) i jednog ili dvie posebne sluge


(BOO for.).


Tako, da bi troškovi osoblja ukupno najviše do 7.850 for. iznašali. Raču


najuć nadalje k tomu troškove za strukovnu knjižnicu, šumarsku i geodetičku


zbirku (1.000 for.) službena putovanja stručnih profesora (600 for.) prigodom


ekskurzija, zatim eventualn e troškove stanarine (ako bi sadanje prostorije


sveučilišta bile nedovoljne), te troškove biljevišta (koji bi se ipak većim dielom


mogli opet iz prihoda pokriti, a odnosno i iz zemaljske kulturne zaklade na


mirivati) sa najviše 2.000 for., to se ukupna redovita potreba takovog šumar