DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 154 — skog instituta stojećeg u savezu sa sNCUcilistem, izkazuje u najvećem iznosu od 10.800—11.000 for. na godinu, iliti jedva, i to samo eventualno y^^ 800—1.000 for, više nego li se i danas za kr. šumarsko učilište kao srednji zavod u istinu izdaje, u koliko smo bo već prije izkazali u tu svrhu pokriće od najmanje 9—10.000 for. Već jedina ta činjenica pako, da bi preustrojstvo kr. šumarskog odjela zavoda križevačkoga,,odnosno podignuće takovog na stupanj akademije, zemlju stojalo godimice najm anje svojih 9—10.000 for. više nego li se do sada u tu svrhu izdaje, uz postojeći smanjeni broj stručnih profesora, dočim bi ustrojstvo šumarskog instituta u savezu sa sveučilištem, zemlju jedva eventualno svojih 2.000 for. na godinu više stojalo, dovoljnim jest razlogom, da se to pitanje u ozbiljni pretres uzme. Time držimo da smo dovoljno obrazložili mogućnost te reorganizacije na polju naše šumarske obuke, ter nam konačno još preostaje i shodnost tog predloga ilustrirati, u koliko takva već i samimi gori iztaknutimi činjenicami opravdana nije. Da bi se za šumarski institut u Zagrebu, ne samo za tako zvane temeljne i pomoćne discipline šumarstva, kojih predavanja bi imali sami dotični profesori sveučilišta preuzeti, mogle u pravom smislu reći najbolje stručne sile upotrebiti, no naročito takodjer i iz samih šumarskih disciplina, sliedi već odtaie, što se u Zagrebu nalaze svi vrhovni i središnji šumarskoupravni uredi, gdje su ovako i onako najvrstnije sile stručara ponamještane, koje bi se eventualno lasno i uspješno i za docenture njekih disciplina upotrebiti mogle. A i sam izbor, u pogledu namaknuća prenavedenih potrebnih stalnih i stručnih profesora, bio bi u tora slučaju ustrojstva šumarskog instituta u savezu sa sveučiMštem, kud i kamo veći, no inače, negledeći konačno i na samu moralnu dobit, koja bi time po sve naše šumarstvo nastati morala. Već na početku tih razprava iztaknusmo, da su bez dvojbe uz inače iste uvjete, vazda oni šumarski zavodi najbolji, koji u čim tiesnijoj svezi sa praksom stoje, da bi se pako i ovome zahtievu i u po nami spomenutom slučaju, lasno 1 svrsi shodno i bez osobitih potežkoća zadovoljiti moglo, evo dokaza: Šume grada, Zagreba, prvostolnog kaptola, imovnih obćina Markuševac i Gračani, sačinjavajući u zagrebačkoj gori kompleks od kojih 4.000 rali šume riajraznoličnije stojbine, uzgoja i vrsti drveća, mogle bi se lasno prema potrebi predati upravi instituta šumarskoga kao demonstrativni objekt, bez osobitih troškova il potežkoća. Zemlja morati će vremenom i ovako i onako ustrojiti t. z. centralno biljevište, n svrhu dotacije siromašnijih obćina potrebnim kulturnim materijalom, pa eto i opet prekrasni demonstrativni objekt za profesore kao i djake šumarskog instituta. U zagrebačkoj gori se nalazeće branjevine vlastehnstva šestinskoga. suma nadbiskupska u Jurjevcu, te ustrojiti se imajući sveučilištni botanički vrti i.-zdvojbeno su takodjer ne samo zgodni no i vrio poučni objekti za šumare. |