DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 155 —


Iz Zagreba u Veliku Goricu ili Lekenik, u Samobor, Mokrice ili Liclitenwald,
takodjer se (u ondašnje ogromne obćinske i vlastelinske šume) vrlo neznatnim
troškom i brzo potrebni poučni izleti obavljati mogu. ^Gospoštije Mokrice i Lichtenwald
prekrasnimi svojimi kultarimi i camovimi sastojinami, nedaleko Samobora
se steruće erarne bukove prašume, Turopoljski i Kraljevački lug, sve su to
objekti cieni za svakog profesora šumarstva. Sveučilištna i akademička obća
knjižnica, zatim knjižnica šumarskoga i gospodarskoga družtva, takodjer su velevriednim
pomagalom za takov zavod.


I tako vidimo, da bi Zagreb i pogledom na sam praktični
kao i znanstveni smjer poduke, bio sigurno najzgodnije mjesto,
za šumarski institut, u Hrvatskoj.


Time držimo, da smo dokazali ne samo potrebu višjeg šumarskog zavoda
za naše krajeve, no podjedno opravdali i mogućnost i shodnost, da se takovo
višje šumarsko učilište za naše strane najsgodnije ustrojstvom šumarskog instituta
stojećeg u savezu sa zagrebačkim sveufiilištem, ustrojiti može i ima, a
razlog s kojega se latismo razmatranja ta objelodaniti, u oči same provesti se
imajuće organizacije naše zemaljske šumarske uprave, jest, što držimo, da je
pitanje višje šumarske obuke bezuvjetno u najtiesnijem savezu s tom organizacijom
šumarstva. Budućnost pako, dokazati će u koliko smo pri tom udarili
pravim ili krivim putem. P. X. K.


Barometer u mjemičkoj praksi.


Piše Praii Kružić, profesor tehničke struke na kr. gosp. i šum. učilištu
u Križevcih.


Razvitak.


Toricelli bio je jedan izmedju prvih koji je opažanjem pronašao, da zrak


u raznih visinah], gustoću, a prema tomu i tlak mienja, t. j . da su pojedine


visine nad zenialjskom površinom odvisne od tlaka zrkka. Pascal je to experi


mentom dokazao. Mnogi učenjaci srednjega viekakao: Hallcy, Miraldi, Gassini,


Bernoulli i t. d. nastojaše odvisnost tlaka i visine u matematički oblik svesti,


ali neuspješe, tekar u novije doba pošlo je to za rukom nekim matematikom


kao: Deluc, Laplas, Ramoud, Gauss, BesseL


Pokusna mjerenja izvadjahu poznatim običnim barometrom sa živom, nu


uzprkos točnosti, koja se gubitkom vremena ovim barometrom postigne, nije se


nikako pokazao ovaj stroj praktičnim; transport od točke do točke, nespretan


oblik i t. đ. mane su običnog barometra.


Englez Vidi izumio je stroj „Barometer Aneroiđ" prozvan, koji je običan


barometar zamienio. U principu sastoji taj aneroid iz zavinute cjevi (a) (si. 1.)


iz koje je zrak iztisnut, ova.je cjev pričvršćena samo na jednom mjestu (b).


Sistem poluga koji se iz slike, vidi stoji u savezti sa zubatim lukom, a ovaj