DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 155 — Iz Zagreba u Veliku Goricu ili Lekenik, u Samobor, Mokrice ili Liclitenwald, takodjer se (u ondašnje ogromne obćinske i vlastelinske šume) vrlo neznatnim troškom i brzo potrebni poučni izleti obavljati mogu. ^Gospoštije Mokrice i Lichtenwald prekrasnimi svojimi kultarimi i camovimi sastojinami, nedaleko Samobora se steruće erarne bukove prašume, Turopoljski i Kraljevački lug, sve su to objekti cieni za svakog profesora šumarstva. Sveučilištna i akademička obća knjižnica, zatim knjižnica šumarskoga i gospodarskoga družtva, takodjer su velevriednim pomagalom za takov zavod. I tako vidimo, da bi Zagreb i pogledom na sam praktični kao i znanstveni smjer poduke, bio sigurno najzgodnije mjesto, za šumarski institut, u Hrvatskoj. Time držimo, da smo dokazali ne samo potrebu višjeg šumarskog zavoda za naše krajeve, no podjedno opravdali i mogućnost i shodnost, da se takovo višje šumarsko učilište za naše strane najsgodnije ustrojstvom šumarskog instituta stojećeg u savezu sa zagrebačkim sveufiilištem, ustrojiti može i ima, a razlog s kojega se latismo razmatranja ta objelodaniti, u oči same provesti se imajuće organizacije naše zemaljske šumarske uprave, jest, što držimo, da je pitanje višje šumarske obuke bezuvjetno u najtiesnijem savezu s tom organizacijom šumarstva. Budućnost pako, dokazati će u koliko smo pri tom udarili pravim ili krivim putem. P. X. K. Barometer u mjemičkoj praksi. Piše Praii Kružić, profesor tehničke struke na kr. gosp. i šum. učilištu u Križevcih. Razvitak. Toricelli bio je jedan izmedju prvih koji je opažanjem pronašao, da zrak u raznih visinah], gustoću, a prema tomu i tlak mienja, t. j . da su pojedine visine nad zenialjskom površinom odvisne od tlaka zrkka. Pascal je to experi mentom dokazao. Mnogi učenjaci srednjega viekakao: Hallcy, Miraldi, Gassini, Bernoulli i t. d. nastojaše odvisnost tlaka i visine u matematički oblik svesti, ali neuspješe, tekar u novije doba pošlo je to za rukom nekim matematikom kao: Deluc, Laplas, Ramoud, Gauss, BesseL Pokusna mjerenja izvadjahu poznatim običnim barometrom sa živom, nu uzprkos točnosti, koja se gubitkom vremena ovim barometrom postigne, nije se nikako pokazao ovaj stroj praktičnim; transport od točke do točke, nespretan oblik i t. đ. mane su običnog barometra. Englez Vidi izumio je stroj „Barometer Aneroiđ" prozvan, koji je običan barometar zamienio. U principu sastoji taj aneroid iz zavinute cjevi (a) (si. 1.) iz koje je zrak iztisnut, ova.je cjev pričvršćena samo na jednom mjestu (b). Sistem poluga koji se iz slike, vidi stoji u savezti sa zubatim lukom, a ovaj |
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 156 — sa kolešcem, koje je učvršćeno sa kazalom (e). Micanje kazala vidi se na razdieljenom obsegu. Djelovanje jest sliedeće: Promjenom zračnog tlaka, steže se i razteže zrakoprazna cjev, ovo se stezanje i raztezanje prenaša sjstemoin poluga i kolešca na kazalo, a ovo opet pokazuje mienu na razdieljenom obodu, na skali. Kazalom (f) fiksira se položaj kazala (e). Razdieljenje skale može biti prema običnom barometru udešeno. Sravnjivanja radi sa barometrom, dade se kazalo aneroida povoljno kretati, slično kao kazalo na običnoj uri. Aueroid od Naudet-a Hi kratko „Holoster". (Barometer liolosterique). Holoster jest barometar, koji je samo iz kovine sastavljen. Holoster (si. 2.) sastoji iz jedne zrakoprazne kutije (K), gornji dio ili poklop (p) jest veoma tanak i ćutljiv, te je centrično valovit, poradi povećanja plohe, tlaku zraka izložene, S otim poklopom jest u savezu stup (S)^ koji svako gibanje poklopa pruti. Na stupcu Tud koji nije u savezu sa kutijom, učvršćena je u držalu široka ocelna Ijeva {L) koja je podvinuta pod oštru prizmu (r) na stupu se nalazećoj. Sa Ijevom jest u savezu poluga {h) koja prelazi u prutič (0, ova tlači ručicu (r), ako je stroj u nizini ili priteže ručicu, ako je stroj u visini. Ručica je u savezu sa vratilcem {v) na koji je pričvršćen štapić (1). Na štapiću jest lančić (m) koji se ornata okolo vretenca {d) na kojem je kazalo {z). Djelovanje jest sliedeće: Ako se nalazimo sa strojem na nizkom mjestu, onda se uslied tlaka spušta stup {S) a šnjime Ijeva {L)\ poluga {h) i štapić {t) se krene na desnu stranu, a lančić odvine vretence (đ) sa kazalom {0) na desnu stranu t. j . holoster pokazuje visoko. Ako se popnemo na višje mjesto, onda se stup (S), leva {L) i poluga {h) podignu, štapić (0, krene se usljed toga na Ijevu stranu, vretence se uslied djelovanja finog perca (i) zavine i kazalo krene na Ijevu stranu, holoster pokazuje nizko. Za da ostane ručica u kontaktu sa prutićem, to imade ručica na protivnoj strani krugljicu (/), koja, kada se prutić digne (kod padanja tlaka) ručicu (r) u dodiru sa prutićem (z) drži. Vijkom (6) izpod stupa {d) dade se regulirati pruživost pera, a time kazalo kretati, kod sravnivanja sa normalnim barometrom. Cieli ovaj mehanizam počiva na ploči {B) koja je učvršćena na tlu čitavog stroja. Na stupcu (^) jest podloga (e) na kojoj se kreće vreteno kazala. Skala je razdieljeua na holosteru kr. gosp, i šum. učilišta, tako, da pokumuje tlak zraka od 590^ do 790.P |
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 17 <-- 17 --> PDF |
´Si.%. iti ——^^ ^ i3-FJa-*"3-L3~t--Iij. p , t-.´ ;| / i, / [ ´ T ´ 1 /.´ L. J \ ? P IZIL Skica Holostera kr. šum. učlUšta u Križevcih. Nai´avoa veličitia. 11 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 158 — Svaki dio razdieljea je jošte u dva djela, tako da se mogu tim holosterom sigurno odćitati desetine, a približuo i stotine partesa. Sa holosterom jest u savezu toplomjer, za mjerenje topline stroja, i poseban za mjerenje temperature zraka. Pošto je za praktično izveđenje barometrijskog visinorajerstva potrebno sjetiti se i teorije, to ćemo cjelosti radi i o tome nešto u kratko spomenuti. Baronietrijsko mjerenje visina. Uze? u obzir Mariottov zakon i padanje gustoće zraka u geometrijskoj Do progresiji, dobijemo za visinu 7 izraz V = E. Ig -^ 1. Gdje ]Q 1)0 barometrijska visina dolnje točke u milim. V ^ <^o „ „ gornje „ „ K = 18382^ po Gaussu ili K = 18393´^ po Laplace-u. Ova je formula samo u onom slučaju uporabiva, ako je temperatura barometra kao i zraka gore i dole jednaka 0^ zatim geografična širina 9 mjesta blizu 45^ Nestoji li ovo, što je dakako sasvim naravno, onda se mora preduzeti neka korekcija. Prema tomu dobijemo onda sliedeće formule: 1. Uzev u obzir temperaturu t i t´ M Cels. zraka doie i gore jest: / t + t´\ Do F=Z ( 1 +-^) log jr, 2. 2. Uzev u obzir, uz temperaturu t i t´ takođjer temperaturu žive u barometru dole i gore T i T onda jest: V/ ^ 500 J\^ a ioooo / , Gdje su IM 6r visine barometra za temperaturu žive T i T´. 3. Uzev napokon i geogratijsku širinu 9, kao /, t\ T i T dobijemo: ´ + w)(^ a - "10000-) (^+´-´´´´ -´ ´ ^) > Uspješno se može upotriebiti Babinetova formula: kod koje nije potrebno logaritniovanje. Od ovih formula može se sasvim \]spješno rabiti ona pod 2. i 5. Kod visinomjerstva sa barometrom radi se 0 aproxiniativnoj izmjeri, dakako sasvim točnu izmjeru kao što nam ga trigonometrijsko mjerenje pruža, dobiti nećemo i nemožemo. Kod točnog i savjestnog opažanja i računanja, može se uzeti točnost 1—5™ dakako već kod velikili visinah, 0 čemu se je pisac ovih redaka sam osvjedočio mjeriv zavodskim holosterom. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 159 — Vismomjerac sa barometrom imade zadaću pojedine visine glavnijih točaka, zatim kotiranje grupiranog terraina preduzeti n. jjr. u svrhu traciranja ceste, željeznice i t. d. Potanja je izmjera stvar đetailnog i preciznog nivellovanja. : Svrha trasiranja jest, pronaći najbolju, najzgodniju i najjeftiniju tra^u, ovo je moguće samo barometrom u kratko vrieme učiniti, da se običnim nivellovanjein gubi silno vremena, to je poznato svakomu, koji se je tim poslom iole bavio. Praktičnom gospodaru i šumaru, touristu, često je potrebno znati visinu kojega dobra, vinograda, šume, briega i t, d. Sve ovo postigne se najlaglje pa i dosta točno barometrom. Barometrijske visine kao i temperature barometra i zraka, mjere se za isto mjesto više puta, pa se onda uzme si´ednja vriednost pojedinih data, tim je načinom visina dakako točnije odmjerena. Isto se čini ako se n. pr. terrain kotira u svrhu trasiranja; tu se na pojedinih točkah, koje su u tlo vidnom nacrtu označene, prave opažanja, te se prema tomu izračunaju visine, obzirom na jednu točku terraina (obično najnižu) ili se opredjele absolutne visine t. j , visine iznad mora, a po ovih i relativne, Absolutne visine računaju se po formuli (1). Ovdje jest I) = 762 -^^j, K = 18382 (kao obično). Barometrijska visina za temperaturu žive T´reducira se na temperaturu To po obličku Go -= GT - 0´00018018 Gj.. T´ 6. Iz ovako dobljenih absolutnih visinah, dobiju se odbitbom relativne vi sine. Ove visine pomnožene sa t 1 H- ´"^-v") ^^^J^^ točne visine obzirom na temperaturu zraka {t i f). Izpravak poradi geogratične širine malen da se i izostaviti može, jer je za ^p = 40 — 50*´, u kojoj geograf, širini |
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 20 <-- 20 --> PDF |
, , ™ 160 — U« Visina mjesta (B) nad morem po formuli: V,, -= 18382 (Ig 762 — /^ &o) t j. y-^^ _ 13382 G^ 762 — Ig 733-86) -= 300´36-^: Relativoa visina B mjesta (^) i (^) jest: i? = 7^ - F,, = 242-05 — 300*36 =- 58-31^. Ako uzmemo u obzir temperaturu t i t, zraka, onda dobijemo visinu po formuli: E = 18382 (l + ^^) (Ig^ 739-2 - Z^. 733-86) - 90´9-. Ovo pokazuje da je već za nizke temperature tit%i visine, razlika dosta velika, što u ostalom izraz (^1 + -^Q~J Pokazuje, s toga se mora ovaj iz pravak poradi temperature zraka, osobito kod većih visina i temperatura u raćun uzeti. Po formuli od Babineta (5) dade se visina bez logaritmovanja izračunati, dakako samo približno. y^E=16O00t^ri + ^ ) I)o + Go \ 500 y rr -r, 1 PAAA ^SS^Ž — 733´86 T, , 3-1 + 2-5 \ _.„ Za praktično i brzo izmjerenje visina ižračunane su posebne tabele, i to polag oblićka za nadmorsku visinu: F, == 18382 {Ig 762 -~ Ig Go) i 7„ = 18382 {Ig 1^62 — Ig Bo). Uporaba jest sliedeća: Svaka odcitana barometrijska visina D, G, i t. d. za opažanu temperaturu T^ T i t. d. žive, i zraka t, t^ i t. đ. reducira se polag formule (5) I)o = D — 0´00018018 TD, Go = G ^ 0-0001808 GT, na visinu od 0"C. Uz ovako reduciranu barometrijsku visinu u koloni sa B označenu, stoji u tabeli odmah i nadmorska visina u koloni sa F označena. Kolona sa A ´^ označena, daje visinu za 1 % i djelove milimetra, BM milimetrih, F u metrih. Relativnu visinu dobijemo odbitkom absolutnih, te ju možemo ako se veća 1 + -^K-J potanožiti — za da se i temperatura zraka uračuna. Kod kotiranja terraina pomoćju barometra, reduciraju se sve visine na jednu točku. Primjer za uporabu tabele: Neka je na mjestu A sliedeće opaženo: Visina barometra D -=- 761-5 % T = 10^ C, t :=:z 8*6^ G. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 161 _ Tabela nadmorskili visina na 0** C. reduciranog Ibaro metra. B u milimetrih V a metrih. B lU 763 762 761 760 759 758 757 756 755 754 753 752 751 750 749 748 747 j 746 745 744 743 742 741 740 739 788 7.57 1 736 735 734 r —21-0 —10-5 0 10-5 21-5 31-5 42 0 52-0 63-1 73-7 ´ 84-3 94-9 105-5 116-1 126-7 137-3 148-0 158-7 169 4 180-1 190-8 201-5 2122 2230 233-8 244-6 255-5 2(}Cy S 277*1 288-1 298*9 AF 10´5 10-5 10-5 10-5 10-5 10-5 10 6 10-5´ 10-6 10-6 10-6 10-6 10-6 10-6 10-6 10-7 10*7 10-7 10-7 10-7 10*7 10-7 10-8 10´8 10*8 10-9 10 8 10*8 109 10*9 10-9 B 734 733 732 731 730 729 728 727 726 725 724 723 722 721 720 719 718 717 716 715 714 713 712 711 710 709 708 707 706 705 704 F 298-9 309-8 320-7 331-6 342-5 353-4 364-4 375-4 386-4 394-4 408-4 419-4 4304 441-5 452-6 463-7 474-8 485.0 494´0 508-2 519.4 530-6 541-8 553´0 564-2 575-5 586-8 598-1 609-4 620*7 632-0 AF 10-9 109 10^9 10-9 10-9 11-0 iro 11-0 110 11-0 11-0 11-0 ll´l 11-1 11*1 11*1 11-1 11.1 11-2 11-2 11-2 112 11-2 11-2 11-3 11-3 11-3" 11-3 11-3 11-3 11-8 B 704 703 702 701 700 699 698 697 696 695 694 693 692 691 690 689 688 687 686 685 684 683 682 681 680 679 678 677 676 675 674 V 632 0 643-8 654-7 662^1 677-5 688-9 700-3 711-8 723*3 784-8 746-3 758´8 769-3 780-8 792-4 804-0 815-6 824-2 838-8 850-4 862-1 873-8 885-5 897-2 908-9 920-7 982-5 944-3 956-1 964-9 979-7 AF 11.3 11*4 11-4 11*4 11*4 11-4 11.5 11-5 11-5 11-5 11-5 11-5 11*5 11-6 11-6 11-6 116 11*6 11-6 11-7 11-7 11-7 11-7 11-7 11-8 11-8 11.8 11-8 11-8 11-8 11´9 B. 674 673 672 671 670 669 668 667 Qm 665 664 im 662 661 660 659 658 657 656 655 654 653 552 651 650 649 648 647 (;54(:J 645 644 V 979°7 991-6 1003-5 1015-4 1024-3 1039-2 105 M 1063 0 1075-0 1087-0 1099-0 1111-0 1123-1 1135-2 1147-3 1159-4 1171-5 1183*6 1195-8 1208*0 1220-2 1232-4 1244*6 1156-8 1269-1 1281-4 1293-7 1306-D 1B18-3 1330-7 1343-1 AF 11-9 11-9 11-9 11-9 11-9 11*9 11-9 12*0 12-0 12-0 12-0 12-1 12-1 121 12-1 12-1 12-1 12:2 12-2 12´2 12-2 12-2 12*2 12-3 12-3 12-3 12-3 12-3 . 12-4 12-4 12-4 1 1 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 22 <-- 22 --> PDF |
162 TaTbela nadmoi\«kiIi visina na 0" C-reduciranog l)arometra. B -a iniliinetrih V n Bietvih. V AV B V AV B V AV B V AF B 643 6-k2 641 640 6B9 6B8 637 636 635 634 633 6S2 631 630 629 628 027 626 625 624 623 622 621 620 619 618 617 616 615 614 613 612 611 610 609 608 1858´8 1368-3 1380-7 1393-2 1405-7 1418-2 1430-7 1443-3 1455-8 1468-4 1481-0 1493-7 1606-3 15190 1531-7 1544.4 1557´1 1569-8 1582-6 1695-4 1608-2 1621-0 1633-9 1646-8 1659-7 1672-6 1685-5 1698-5 1711*4 1724´4 1737-5 1750*5 1763-6 1776-7 1789-8 180^^0 12-4 12-4 12 4 12´5 12-5 125 12-6 r2´5 126 12-6 12´7 12-6 12-7 12-7 127 12-7 12-7 12-8 12-8 12-8 12-8 12-9 12-9 12-9 12 9 129 13 0 12-9 130 131 18-0 131 131 131 131 131 607 606 605 604 603 602 601 (>00 599 598 597 596 595 594 593 592 591 590 589 588 587 586 685 584 583 582 681 680 579 578 577 576 575 574 578 572 1816-0 1829-2 1842-4 1855-6 1868.8 18821 1895-4 1908´7 1922-0 1935-4 19487 19621 1975 5 1989-0 2002-4 2015-9 2029-4 2042-9 2056-5 2070-1 2083-7 2097-3 2110-9 2124-6 2138-3 2152-0 2165-7 2179-5 2193-3 22071 2220-9 2234-8 2248-7 2262-6 2276-5 2290*4 13-2 13-2 13-2 13-2 13-3 13-3 13-3 13-3 13-4 13-3 13-4 13-4 13-5 131 13-5 13-6 13-5 13-6 13-6 13-6 13-6 13-6 13*7 13*7 137 137 13-8 13-8 13-8 13-8 13-9 139 13´9 13-9 13-9 14-0 571 570 569 568 567 566 565 564 563 562 561 560 559 558 557 556 555 554 553 552 651 550 549 548 547 546 545 544 543 542 541 540 539 538 537 536 2304-4 2318-4 2332-5 2346-5 2360-6 2374-7 2388-8 2403-0 2417-2 2431-4 2445-6 2459-8 2474-1 2488´4 2502*7 2517-1 2531-5 2545 9 2560-3 2574 8 2589-3 2603*8 2618-3 2632-9 2647-5 2662-1 2676-8 2691-4 2706-1 2720-9 2735-6 27501 2765-2 2780´0 2794-9 2809 8 14-0 141 14*0 14-1 141 14-1 14-2 14-2 14-2 14-2 14-2 14-3 14*3 14-3 14-4 14-4 14-4 14-4 14-5 14-5 14-5 14-5 14-6 14-6 14-6 14-7 14-6 147 14-8 147 14-8 14-8 14-8 14-9 149 14-9 535 534 533 532 531 530 529 528 527 526 525 524 523 522 521 520 519 518 517 516 515 514 513 512 511 510 509 508 507 506 505 504 503 502 501 500 2824-7 2839-7 28547 2869-7 2884-7 2899-8 2914-9 2930-0 2945-1 2960-3 2975-5 2990-7 3006-6 3021-3 3036-6 3052-0 3067-4 3082-8 3098*2 31137 3129-2 31447 3160-3 3175-9 3191-5 32071 32-22*8 3238-5 3254-3 3270-1 3285-9 3301*7 3317-6 3333-5 33491 33651 15 0 15-0 15-0 15 0 151 15-1 15-1 15-1 15-2 15-2 15´2 15*3 15-3 15-3 151 151 151 151 15-5 15-5 15-5 15-6 15*6 15.6 15-6 ,157 157 15-8 15-8 15´8 15-8 159 15 9 15-9 16*0 16-0 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 23 <-- 23 --> PDF |
—^ 163 "~ Na mjestu B neka je: Visina barometra G = 742´6 «);,; T, =-8*´ 0; t, = 6^ 0. Na mjestu C neka je: Visina barometra L =- 738-0 ´%„; ^´n = 5*´ C^: t.^, ^ 3« 0. i t. d. ritanje: Kolike su absolutne visine točka A. B, C \ t. i Kolika je relativna visina točke G i L obzirom na A. 1. Reduciranje barom, visina na (f C, po formuli (6): Do = JD - 0 00018018. D. r, . -. = 76r5 -- 0´00018018. 761-5. 10 Do = 760-23 -y., ^ ao -^ a — o-00018018-ć^.T/ = 742-0 — 0-00018018. 7612-6-6 Go ^ 74!-54 %, Lo = L - 0.00018018 L, T^, -= 738 — 0-000]80l8´738-6 ´ L ^ 737-34 % 2. Nadmorske visine (absolutne). Za mjesto ^ jest: Do = 7,G0-23,%: Tabela daje za.760 %, visinu F, = 21-0™ " "10-5.0-23 odbito 241´ absolutna visina V ^^ ]8´59´^´ . . Za mjesto B jest: Go ==^741´54 % : Tabela daje z-d 741 ´^>´4 visinu F„ = 223´0^ 10-8 .0-54 odbito 5-83 absolutna visina V,, ^ 2I7´17^ Za mjesto C jest: . Lo =. 737´34 %,: Tabela "daje za´, 737"-^´´^" visinu, F,„ = 266´3 ^ 10-8 .0´34 odbito 3-56 absolutna visina F,,/ 262-74^ 3. Relativna visina točaka: Točka B leži nad A za 217´17 — 18-59 -= 198-58^^ Točka C leži nad A za 26274 — 18´59 == 244-15™ Ako se uzme u obi^ir i temperatura zraka, onda imamo relativnu visinu I -1^ t´\ ´ / 8´5 4- 6\ ( 1 4- TnTr ) t-J- sari ~\ —-— \ a visinu točke I + ´r.. ) t- ) sa I 1 + ~-T7rpr~ ) oi^da je konačna visina točke 500 y ´ V 500 J B nad .4, 202-5^-; visina točke O- nad A = 249*03^-. Kako se vidi. temperatura zraka znatno na visinu upliva; isto tako i temperatura žive. — Za mjerenje visina upotriebljuje se Fortini-barometer: udaljenost pojedinih točaka neka nenadmašuje prieko 4000™; osobito u brežuljastom terrainu, jer je mjerenje time netočnije. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 164 — Kod kotiranja terraina, mjere se visine kotara u obsegii od 1000—4000«^, zatim se odabere drugi kotar i t., d. Veće točnosti radi, preporučuje se barem visinu one točke, koju kao temeljnu odaberemo (relati\^a visina) nakon 2—3 sata rada, opet opažati, ako se pokaže kakova razlika izmedju barom, visine prije i sada, to se ta razlika, proporcionalno vremenu podjeli medju ostale točke, zato je kod opažanja potreban dnevnik barom, opažanja. Dnevnik barom, opažanja. Vrieme opažanja Temp. Temp. Barom, Točka zraka barom. 0 p azk a visina C C datum sat minuta 1 8. n. 8 30 640*5 7-5 8 Tem, točka 2 9 0 646-3 8 8 Na putu 5) 3 n 9 35 650-2 8-7 10 » 4 n 10 20 651-8 10 11 » 1 n 10 50 642-4 12 11-5 Tem. točka Ovdje se vidi da temeljna točka (1) imade u 8^ 30°^ visinu 640-5^ (7, u 10^ 50^ imade 642-4, razlika t, j . 1*9 ^ podjeli se na ostala ođčitanja baro^ metra proporc. vremenu. Imademo 10^ 50"^ — 8^ 80°^ = 2^ 20°^ = 140°^ 641-9 — 640-5 = 1-4 : 1-4 : 140 = 0-01. Uzmimo da ostane visina prve točke sa 640-5 ^ kao mjerodavna; onda je izpravljena barom, visina točke 2, 646-3 — 30. 0-01 = 645*3 - 0*3 == 646´ ^ Barom, visina točke 3 jest: 650-2 — 65.0-01 = 650-2 — 0*65 = 649-55 % Barom, visina točke 4 jest: 651-8 - 110.0-01 ==651-8 - MO = 650-70 ^ napokon: Barom, visina točke 1 jest: 641-9 — 140 .0-01 = 641-9 — 1-40 = 6,40-5 %, Na temelju ovih barom, opažanja opredieljuje se visina onako, kako prije napomenusmo. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 25 <-- 25 --> PDF |
~ 165 ~ Aneroid-barometer ili holoster. Ovaj stroj, kojega prije opisasmo, praktičniji je za mjerenje visinah, ođčitanjo biva mnogo točnije, a i transport holostera je laglji, nego običnog Fortini- barometra. Računanje visina biva po formulah za običan barometar. Postupak : Na odabranih točkah, od kojih absolutnu ili relativnu visinu znati želimo, odčitamo čim moguće točnije barom, visinu, temparaturu stroja i zraka. Stroj držimo vodoravno, shodno jest, po staklu lagano olovkom ili prstom udariti, zada se tromost kazala odstrani. Stroj neka leži u kutiji, i neka je od sunca uklonjen. Barom, visine odčitamo najtočnije medju 9^ i 11^ prije podne i 2^ — 5^ posije podne. Elementarne promjene kao kiša i vjetar, jako djeluju na barometer, s toga se onda neopaža. Isto tako svako drmanje škodi stroju. Izpravak barometr. visina. Opažane visine na holosteru imadu se izpraviti i to: poradi temperature stroja i radi same konstrukcije 1. Svaka na holosteru odčitana visina A^ morala bi biti jednaka barometrijskoj (Fortini) visini Ao na istoj točki ako se temperatura žive na 0*^ 0 reducira; nu to nikada nije, već obstoji jedna diferencija (A)^ ovo je prva pogrieška te može biti ±. 2. Položaj kazala nije odvisan samo od tlaka zraka, već i od temperature stroja, ova promjena nije tako jednostavna kao kod običnog barometra (Fortini), te je za svaki pojedini holoster različita, ima se dakle za svaki napose opredieliti. Neka je promjena == & T. Gdje je T temp. stroja, (6) poseban koeficient, koji jest uviek (—) jer za veću temp. stroja i kazalo više pokazuje, za T=0 jest 5 = 0; onda jest: Ao = A± a — 52^ ....... 8. Opredieljenje konstanta (a), (b). Ovo opredieljenje biva tako, da se više opažanja na običnom barometru (Fortini) zatim na holosteru čini, uz to se istodobno opažaju i temperature zraka, temperature holostera i običnog barometra. Ova se opažanja točno bilježe u posebnoj tablici. Na temelju ovih mnogobrojnih (10—20) opažanja, možno je opredieliti (a,) (&,) za svaki pojedini stroj. Kr. gosp. i šumarsko učilište imade u tehničkom kabinetu jedan takav holoster, te sam za isti konstante, «, b, opredielio. Za točnije opredieljenje ovih konstanta, neka se prave opažanja na raznih visinah, tako da budu i visine i temperature dosta brojno različite. Računanje visina (F) biva onda po formuli; 7 = 18382 ^, -^ (1 + -^ ) . . . 9. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Il66r Po jednačbi (8) imademo: ; ; Ao ^:=^ A ~\~ a — b T " . Ao ~"A = a — b T 10. Ako učinimo vise opažanja na normalnom barometru (Fortini) pa ova re( luciramo na 0*´0 to dobijemo /lo, istodobno opažamo A t j . faktično odčitanje ua Aneroidu i T teniparaturu aneroida u Cels, Te vriodnosti zamienjene u jednaćbu (10) dadu više jednačba iz kojih se onda izraćuuaju koefidenti (a) {h). Opažanja za izračinianje konstanta {a) {b) za holoster kr. gospodarskog i šunutr^ko^´ učilišta n-Križevcih. 1 j Ao A Ao --A T(Holost)| 1 : 752-()2 " 7 53-42 — 1-40 13-4 ; ; 752´62 751-41 + 1*21 — 4-1 749"´85 790-09 ^ —0-24 U-6 747´42 740-61 +0*81 !0-6 i 745-72 748*01 — 2-29 11-1 Ij ; ,746-82 744-32´. + 2-50 11-4 1 i-741-GO^ 750-O2´ —8-92 313 1 750-C)l 752-21 —1-60 22´ 5 737-8]-739-01 ~1´20 ^ — 2-4 1 730-41 738-12 + 1-29 — 5´6 j 1 739-01 .740-51 — 1-50 14 0 ; ´ 741-31 742-5] — 1-20 ^ 3-3 1 ^ 742-21 748-51 — 6*30 .26-1 744-21 743-16 + r05 15-8 I 743-61 742-62 +0-99 — 6-8 1 ; 738*21 739*81 --1-60 15-8 ; 737-90 739´4l´´ —1-51 18-1 : 748-10 748-82 +0-62 -— 1-3, 1 Vriednosti u tabeli zamienjene u jeđnačbu 10 daju onda sliedeći red jed načba: 40 21 24 92 m 60 81 20 29 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 167 — -H 2´50 a -f-11*4 ~ 1*50 a -f-14-0 b — 1-20 a — 3-3 b — 6-30 a + 26-1 b — 2-29 a -j-. il´l ^ ^ 1´05 15-8 b >»´ « + + 0´l-)9 a — 6-8 b — 1*60 a -j - 15-8 b — 1-51 a + 18-1 b — 7-10 a — 0*4 b + 0-62 a — 1-3 b Iz ovih jednačba dobijemo diiosti Zii (a) (h) ili po teoriji najmauje kvadrata, ili tako da odbijamo drugu jednafibu od prve, treću od druge i t. d. i napokon zadnju od prve; sbrojitboin ovih, dobijemo jednu jednačbu, a iz ove koeficient (a). Ako sada sbrojimo jeđnačbe sistema (u) i zaraienimo vreduost za (a), dobijemo koeficient (^). Napomenuti valja, da će biti veoma shodno tako jeđnačbe poredati, da bude razlika izmedju teraparatura što veća, tim se načinom neizbježive pogrieške na minimum reduciraju. _ 0-19 -= + 17- 6 b ^ — 0-97 ^ — 15*70 b 4- 8-68 =. — . 19* 7 h — 7*32 = + S- S b — 2-41 -= 4- ir 9 & -f 2*01 == +- 13- 0 & _ 2-49 =-+ 3- 2 & — 1*21 = ~. 17- 0 & -f- 4-00 = — 2- 6 & _ 0*30 = + 17* 3 h _ 5-10 = — 29´ 4 b — 4-01 = + 15* 0 & _- 3´34 = — 4- 7 & _|- 0*06 = -I- 22 6 Z) ^´´ + 2-59 = — 22- 6 b — 0-09 = -_ 2-3 + 5*59 :== -f 18-5 — 2-02 = -f 4´ 7 Ovo ubrojeno dade jednačbu: — 14-20 =- 24-6 b . 14-20 b = = — 0.5772. 24-06 Sbrojimo li jeđnačbe sistema (m) i zamienimo vriednost za (b) dobijemo onda (a): |
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 168 — 28-81 = 19 a 4- 188´8 & 6 = _ 0-5772 — 28-81 = 19 a + 183-8. (—0-5773) — 28-81 = 19 a — 106-018336 a = 4- 4-0670. Ove konstantne zamiene u formulu (10) dadu Ao, za holoster kr. gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcu jest naime: j,o = .1 + 4-0670 - 0-5772 T A jest faktično ođčitanje na holosteru, a T jest temparatura holostera, — Ao jest na 0*0 reducirana barometrijska visina. Primjer. Kolika je visina točke M nad N ako je 4 = 732-5 ™/^, t = 12-6« 0,T == 18-1° G za točku M A, = 746-2 %n t, = 10-5« C T = 20« C za točku N - Najprije izračunamo Ao za točku M ta jest Ao = 732-5 + 4-0670 - 0"5772 18-1 Ao = 726-12 Za točku N jest A´o = 746-2 H- 4-0670 = 0-5772 .20. Ao = 739-73 Ove vriednosti Ao i A´o zamienjene u jednačbu (9) daju visinu F takodjer obzirom na temparaturu zraka t \ V. Jest: A^´o = A´o i A^o = Ao dakle , A-^o r i+ t´\ r _ 18382 ij 3^ (i + -^) V = 148"84"". Po tabeli nadmorskih visina dade se takodjer izračunati visina, koja se jošte sa ( 1 H ^K?r) pon^i^ožiti mora, ako se temparatura zraka u obzir uzimlje. Ove konstante (a) {h) koje su za svaki holoster opredieljene, takodjer mienjaju svoju vriednost, osobito ako se stroj mnogo rabi, transportira, uzdrma i t. d. pa se i sam mehanizam kroz to promjeni, imali smo priliku osvjedočiti se 0 tom na holosteru kr. gosp. i šum. učilišta u Križevcu. Zato se ove konstante od vremena do vremena na novo računaju, što svakako veliki posao nije. Svaki holoster ima se prije .uporabe ili u obće jedanput za dulje vremena sravniti sa jednim Inače valjanim Fortini-barometrom. Ovo biva tako da se visina na Fortiniovom barometru reducira m 0^ C Kazalo na holosteru pomakne se vijkom na ono mjesto, koje daje jednačba (10), ako se zamiene vriednosti za Ao na (0« C. reducirana visina Fortinievog barometra) temparatura T u ono doba i konstante (a) (b) dotičnog holostera t. j . |
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 169 — kazalo se pomakne na A =^ Ao ~ bT ~ a n, pr. za naš boloster jest A -= Ao ~ 4*0670 + 0*5772 T, Holoster kao nivelirstroj za trafiirauje i kotiranje terraina. Kako prije napomenusmo, dade se holosterom veoma praktično nivelo vanje provesti. Tu se postupa na dva načina. Jednim holosterom prođju se sve točke trage, te se ubilježi u posebnu skrižaljku. (A) (T) i (t) i to za svaku točku. Kod toga poslovanja ima se barem na to paziti, da li holoster nakon 2—3 sata rada na prvoj točki opet onu visinu pokazuje, koju je i na početku mjerenja imao, ako nije, onda se ona razlika proporcionalno vremenu podieli na sve ostale točke; upravo onako kako smo to na prijašnjem primjeru pokazali. Absolutne i relativne visine imadu se računati po prije napomenutom na činu. Točke, koje se imadu mjeriti, mapiraju se već prije ili su već poznate po „katastralnoj" (1^´ == 40**) karti, ili po karti „Generalštaba´^ (1" = 400*^). Drugi način, koji je mnogo točniji, sastoji se u tom, da dotično nivelovanje izva djaju dvojica; jedan ostane na prvoj točki sa stacionarnim holosterom, te opaža od 10—10"^ ili 15—15"^ već prema promjeni tlaka i bilježi u posebnu skri žaljku; A. T. t. Drugi opet ide sa ambulantnim holosterom od točke do točke pa i on bilježi A. T. t, i vrieme opažanja. Ovaj posao mogu takođjer tako obavljati, da se kod nivelovanja, budućih njekoliko točaka tra§ e ili terraina promjene, t j . onaj, koji je bio prije stacionaran, postane ambulantan i obratno, Veče točnosti radi može se mjerenje kontrolirati tako, da se iste točke opet natrag niveluju t j . svaka po dva puta, važnije točke oprediele se trigonometrijski, te služe za kontrolu barometrijskog nivelovanja. Ambulantan kao i stacionaran holoster sravne se dva do tri puta prije faktičnog nivelovanja na istom mjestu (na početnoj točki), razlika se onda odbija od većeg odčitanja kod svih mjerenjah. Opažanja se bilježe u posebnu skrižaljku kao prije. Na temelju ovako dobivenih visina dade se po poznatom postupanju nacrtati cieli t. j , barometrijsko-hjpsoraetrijski profil n. pr. za željeznicu, cestu, put, u obće sve što je potrebno za izvedenje tehničkih radnja. Oblik skrižaljke za stacionarni i ambulantni holoster, vidi na str. 170. Pomoćju ovih dvijuh skrižaljka možemo po prije napomenutom načinu izračunati visine relativne i absolutne. Visina svake točke (1. 2. 3. . . . .) izračuna se obzirom na visinu meteorologijskog kabineta u isto vrieme, a zatim se odbitbom dobiju visine točaka međju sobom. Svako odčitanje A reducira se po formuli Jo = J. -[- 4*0670 — 0"5772 T. Visina se računa po formuli 9. Crtanje profila. Barometro-hypsometrijskim postupkom zadobljene kote, služe za konstrukciju nivokarta, za profiliranje i u obće za sve mjerničke radnje. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 170 — Strtcionanii barometar. ---" -— — i Vriemo opažanja Odcitanje _ Mjosto opažanja O [p^ 3- Z; IS 3^ da h m. A. r r. tum ´ ^ 1 I 1 ; 1885. S 0 740 9 ´ 8 Opažanja poradi sravnitbe ba 8 74G 9 10 rom e tara. ao 10 0 747-0 vji 10 0 74t<.9 10 B8 Srednja vriednost od tri opaI Meteorolodjski ka-10 50 74(;-8 OH 4´0 žanja za sravnitbu. 1 0 747 7 d-7 4-1 u \ binet kr. gospodar-11 f) 747-7 9-4 ;-v9´ I 11 10 747 7 9-2 a 9 1 skoga i šumarskoga 15 74 (rG ,´i-9 u u.o 1 11 ^a 74(;´6 8.8 a-8 i . učilišta 30 74rj-6 8-8 u a-5 .. ^´. 11 74B-4 8-4 3-3 m i ´ ^ 40 74(>-4 9-0 ;3-2 . . n \" 18 T);´) 74*;-4 9.2 8-3 1 12 10 746-4 9-5 3-2 Ambulantni barometar. Vri em e opa Odcitanje žanja Mjesto opažanja O p a. jz Is: s. datum m. A, 1885. 746-5 10 Opažanja poradi sravaitbo ba 17. SO 746-2 10 rometara. veljače _ 746*4 12 „ Meteorologljški kabinet. 10 74<3´3 110 Srednja vriednost od tri opi.r Zavodski prag. 10 53 746 9 10-9 120 žćinja za sravnitbu. Ugao ceste 11 — 747 1 11-4 11-5 Most (1) ´ - 11 5 747-7 16 0 11-5 Pred ratarmeom 10 717-2 160 U-5 u Skiizalište (1) 11 35 747-8 16 0 11-8 Lukasova peć. 11 25 745 4 139 11-2 Most (2) 11 30 746-7 14-0 II-O Sklizail-ste (2).. -"- 85 74(r6 13-2 u ire Eajkrižje }1 47 745-9 13-2 10 0 Most (3},- . ; ´, 11 50 7469 12^5 Zavoj puta ; 55 742-7 14-0 IO-7 u 11-0 Vinograd (klet) 10 742 2 130 u 10-0 Eeduelrana visina od 746^9 dade 745-3 746-3 7431 Razlika 2-2 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— :wi Za približno i brzo niveliranje osobito na promienljivom terminu n. pr. ´la trasiranje željeznice, ceste, puta i gdje se više tra^^ah vući može, (alternative) sastav nivokarta možemo konstruirati profil, lili na temelju barometrijskih visina, t. j . na temelju zračnog tlaka, koja se data samo reducirati imadu; svako se naime odčitanje A za temp. T reducira na Ao, Visine na milimetrih prenesu se u kojem shodnom mjerilu, a isto tako i udaljenosti. Primjer: Neka se nacrta profil odgovarajući ovim već reduciraniai visinam holostera. (Vidi sliku 3. na strani 172.). Točka Ao Udaljenost u metr. i 1 736*2 0 2 740-1 25 3 735 8 10 4 739 7 20 5 742 1 30 6 747 2 i 18 7 750 1 ´ 5 8 741 6 10 9 7 34 7 8 Razlika 0 p a z k » i i, i 0 -- 3-9 Udaljenosti 1 : Visine 5 : 1 1000 ´ 1 + 0-4 — 3´5 . — 5´9 i — ll-O ! —13-9 -5-4 i -f 1-5 Dakako da se i kod toga načina profiliranja imade uzeti obzir, barem na moguću točnost, osobito ako se radi samo sa jednim holosterora, jer se inače uvuku velike pogrieške radi neistodobnog mjerenja svijuh točaka. Ovaj način nivelovanja kombinira se sa običnim niveliranjem tako, da se točke, koje imadu dosta različitu visinu n. pr. 5-10"^ niveluju holosterom ili barometrom, a ostale točke sa malom razlikom visina kojim boljim nivelirstrojem. Gospodarsko-šumarske nivokarte (Terrain-Karten) osobito na brežuljastom tlu mogu se ovom metodom nivelovanja brzo izraditi. U novij´e doba konstruirao je mehanik Goldscbraid u Zlirichu, posebnu vrst holostera; a^ tko je vješt sa običnim, upoznati će se iahko i sa ovim koji je poradi svoje jednostavnosti osobito shodan za ovaj način nivelovanja. Mi ćemo u shodno vrieme izvesti nekoliko pokusa i sravniti rezultat sa običnim niveliranjem (Stampferovim ni* velirstrojem). Ob uspjehu sliediti će posebno izvješće. U trgovini imade holostera 4 vrsti: L U obliku džepne ure. 2. Nješto veći u promjeru od 7 %. 3. U promjera od 11 %,. (Ova je vrst osobito shodna za mjerenje: odčitanje biva na 0-5 ´^´%)^ Ovaj holoster preporučamo. Mehanik g. Feigelstock u Beču (Kanitner-Strasse 51) prodaje ovu vrst po 47 for. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 172 — 0) —´ a> tl^ ^ u CD o ^ K) ct Ci0) ^ o ^ ft) . < *-< co »-´ 0 CD P´ |