DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 159 —
Vismomjerac sa barometrom imade zadaću pojedine visine glavnijih točaka,
zatim kotiranje grupiranog terraina preduzeti n. jjr. u svrhu traciranja
ceste, željeznice i t. d.


Potanja je izmjera stvar đetailnog i preciznog nivellovanja. :
Svrha trasiranja jest, pronaći najbolju, najzgodniju i najjeftiniju tra^u, ovo
je moguće samo barometrom u kratko vrieme učiniti, da se običnim nivellovanjein
gubi silno vremena, to je poznato svakomu, koji se je tim poslom iole
bavio.
Praktičnom gospodaru i šumaru, touristu, često je potrebno znati visinu


kojega dobra, vinograda, šume, briega i t, d.
Sve ovo postigne se najlaglje pa i dosta točno barometrom.
Barometrijske visine kao i temperature barometra i zraka, mjere se za


isto mjesto više puta, pa se onda uzme si´ednja vriednost pojedinih data, tim
je načinom visina dakako točnije odmjerena.


Isto se čini ako se n. pr. terrain kotira u svrhu trasiranja; tu se na
pojedinih točkah, koje su u tlo vidnom nacrtu označene, prave opažanja, te se
prema tomu izračunaju visine, obzirom na jednu točku terraina (obično najnižu)
ili se opredjele absolutne visine t. j , visine iznad mora, a po ovih i relativne,


Absolutne visine računaju se po formuli (1). Ovdje jest I) = 762 -^^j,
K = 18382 (kao obično). Barometrijska visina za temperaturu žive T´reducira
se na temperaturu To po obličku Go -= GT - 0´00018018 Gj.. T´ 6.


Iz
ovako dobljenih absolutnih visinah, dobiju se odbitbom relativne vi


sine. Ove visine pomnožene sa t 1 H- ´"^-v") ^^^J^^ točne visine obzirom na
temperaturu zraka {t i f).
Izpravak poradi geogratične širine

malen da se i izostaviti može, jer je za ^p = 40 — 50*´, u kojoj geograf, širini
ciela monarhija leži, kod vidnah preko SOOO´^^ tekar pogrieška nešto prieko
1^; što je uzev u obzir svrhu barometrijskog visinomjerstva izčeznivo.
Za razjašnjenje evo primjera:
Neka je 1: za mjesto A: D = 740 %^:


T = 6*5´* C; t = 3´1" C.


2. za mjesto B; G ^ 734 «54,: T^ == 1-8^ 0, t, = 2-5^ G ,
Reducirane visine Do i Go na 0" C dobijemo po obličku (5) — naime;
j)o ^ JD — 0-00018018 TD = 740 — 0-00018018-740. 6-5 = 739-2
Qo =^
G — 0-00018108 2\G =- 734 — 0-00018018.734. PB = 733-86
Onda imamo:


I.
Visina mjesta (A) nad morem:
po formuli F, = 18382 {!g 762 - Ig Do) t. j.
V, = 18382 (Ig 762 — Ig 739-2) =- 242^.