DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 2     <-- 2 -->        PDF

— 142 —


Od stanovite važnosti po Šumarstvo u Dalmaciji, jest nadalje, netom izdana
naredba, po kojoj se dosađanji glavni voćnjak u Siveriću imade zapustiti, jer
mu po dosadanjem izkustvu sastav tla nije povoljan za uzgoj voćaka.


Polag iste naredbe nadalje, prelazi vrhovna uprava glede gojenja voćarstva
u ruke zemaljskog šumarskog nadzornika.


Polag odnosnih namjera, gojiti će se voćarstvo pomoćju državnih i obćin^
skih šumarskih organa, na više mjestah u pokrajini, i to u postojećih državnih
kao i obćinskih razsadnicih u Zadru, Kninu, Kistanjam, Benkovcu, na Kljacim.
u Vrlici i u Sinju, na koja će se mjesta još tekom ovoga proljeća razdieliti i
prenieti do 37.000 divljih voćaka, dočim će jedno 2.000 jur oplemenjenih voćaka
još i nadalje ostati jednu ili dvie godine u Siveriću, dok dosta narastu i dok
se svrsi shodno okriepe,


Hvalevriedna pripravnost, s kojom su zanimane obćine došle u susret namjeram
vladinim, opravdava nadu, da će se ovim putem postignuti željeni
važni cilj i svrsi shodno razširenje voćarstva u zemlji.


Gori rečenom naredbom zadane su dalmatinskim šumarom opet nove težke
zadaće, nu oni će ih ako Bog da u interesu zemlje znat za cielo shodno riešiti.
Osobita se važnost podaje nadalje u posljednje doba takodjer i uredjenju šumarsko-
redarstvenih ođnošaja u zemlji, a naročito i utjerivanju kao i prijavljivanju
šumskih odšteta, kako nam to medju ostalim i niže sliedeća skrižaljka pokazuje,
pređooujuća nam jasnu sliku, u pogledu statistike šumskih prekršaja u
području kraljevine Dalmacije.


Kazujuć nam činjenicu, da kao što drugud, tako se i u Dalmaciji šumski
prekršaji dan na dan mnažaju, akoprem ovdje i tu okolnost u obzir uzeti valja,
da se danas znatno bolje na šume pazi no prije desetak godina, te da se već
i tim broj tih prijava umnožati morao. Boljeg shvaćanja^ u skrižaljci iztaknutih
podataka iztaknuti nam je još i sliedeće:


Osuđjene odštete, utjeraju političke oblasti, odnosno obćinska poglavarstva
obično sama, nu prosto im je ipak to utjerivanje prema uviđjavnosti i potrebi
prepustiti i samim c. kr. poreznim uredom, što je već sama po sebi vrlo važna
činjenica. Unišavši novac ide naravno u korist odnosnih obćina. Osuđjene šumske
globe pako, dužni su porezni uredi bezuvjetno utjerati, po posebnom nalogu
ministarstva. Novac utjeran tim načinom, (naime osudjenih šumskih globa),
pripada zemaljskoj kulturnoj zakladi. Zemaljska kulturna zaklada za kraljevinu
Dalmaciju imade danas već glavnicu od 95.000 for., te stoji pod upravom
zemaljskog odbora. Iz ove se zaklade prije svega daje obćinam pođpora
za šumarsko osoblje i radnje, od godišnjih 6—6.000 for., a glasom posebnog
saborskog zaključka od g. 1877., podmirivati će se iz te zaklade još i troškovi
oko pošumljenja goljeti šumskih, u iznosu od 6.000 for., tako daće odsele sav
prihod rečene zaklade izključivo služiti u šumarske svrhe. Za posliednjih deset
godina, unišlo je od šumskih globa poprečno godimice u zemaljsku kulturnu
zakladu skoro 8.000 for., dočim se godimice poprečno tek 2.720 prijava šumskog
prekršaja prijavilo. Poprečni godišnji iznos dosudjenih šumskih odšteta