DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 169 —


kazalo se pomakne na A =^ Ao ~ bT ~ a n, pr. za naš boloster jest A -=
Ao ~ 4*0670 + 0*5772 T,


Holoster kao nivelirstroj za trafiirauje i kotiranje terraina.


Kako prije napomenusmo, dade se holosterom veoma praktično nivelo


vanje provesti.


Tu se postupa na dva načina. Jednim holosterom prođju se sve točke


trage, te se ubilježi u posebnu skrižaljku. (A) (T) i (t) i to za svaku točku.


Kod toga poslovanja ima se barem na to paziti, da li holoster nakon 2—3 sata


rada na prvoj točki opet onu visinu pokazuje, koju je i na početku mjerenja


imao, ako nije, onda se ona razlika proporcionalno vremenu podieli na sve


ostale točke; upravo onako kako smo to na prijašnjem primjeru pokazali.


Absolutne i relativne visine imadu se računati po prije napomenutom na


činu. Točke, koje se imadu mjeriti, mapiraju se već prije ili su već poznate


po „katastralnoj" (1^´ == 40**) karti, ili po karti „Generalštaba´^ (1" = 400*^).


Drugi način, koji je mnogo točniji, sastoji se u tom, da dotično nivelovanje izva


djaju dvojica; jedan ostane na prvoj točki sa stacionarnim holosterom, te opaža


od 10—10"^ ili 15—15"^ već prema promjeni tlaka i bilježi u posebnu skri


žaljku; A. T. t. Drugi opet ide sa ambulantnim holosterom od točke do točke


pa i on bilježi A. T. t, i vrieme opažanja.


Ovaj posao mogu takođjer tako obavljati, da se kod nivelovanja, budućih
njekoliko točaka tra§ e ili terraina promjene, t j . onaj, koji je bio prije stacionaran,
postane ambulantan i obratno, Veče točnosti radi može se mjerenje
kontrolirati tako, da se iste točke opet natrag niveluju t j . svaka po dva puta,
važnije točke oprediele se trigonometrijski, te služe za kontrolu barometrijskog
nivelovanja. Ambulantan kao i stacionaran holoster sravne se dva do tri
puta prije faktičnog nivelovanja na istom mjestu (na početnoj točki), razlika se
onda odbija od većeg odčitanja kod svih mjerenjah. Opažanja se bilježe u
posebnu skrižaljku kao prije. Na temelju ovako dobivenih visina dade se po
poznatom postupanju nacrtati cieli t. j , barometrijsko-hjpsoraetrijski profil n. pr.
za željeznicu, cestu, put, u obće sve što je potrebno za izvedenje tehničkih radnja.


Oblik skrižaljke za stacionarni i ambulantni holoster, vidi na str. 170.
Pomoćju ovih dvijuh skrižaljka možemo po prije napomenutom načinu
izračunati visine relativne i absolutne.


Visina svake točke (1. 2. 3. . . . .) izračuna se obzirom na visinu meteorologijskog
kabineta u isto vrieme, a zatim se odbitbom dobiju visine točaka
međju sobom.


Svako odčitanje A reducira se po formuli Jo = J. -[- 4*0670 — 0"5772 T.
Visina se računa po formuli 9.


Crtanje profila.


Barometro-hypsometrijskim postupkom zadobljene kote, služe za konstrukciju
nivokarta, za profiliranje i u obće za sve mjerničke radnje.