DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 178 —


hmdjem na kolje od 10 cm. debljine, kad se je kolje osušilo, bude do 90 cm.
duboko u zemlju zabijeno. Ono, koje je u niezgi sječeno, lomilo se već za 3—4
godine, kod slabog kimanja, đočim je ono u prosincu sječeno, ostalo čvrsto još
i nakon 16 godina!


Nadalje budu dva cutka, dobljena sličnim načinom iz dvijuh omorikovih
stabala, zakopana u vlažno tlo, čutak od omorike sječene u veljači, bio već iza
8 godina gnjil, dočim je onaj potičući od omorike sječene u prosincu još iza
16 godina nadjen čvrst i dobar. Dva kotača (od kola), sa bukovimi naplatci,
pokazaše uz jednaku porabu, da je drvo onoga kotača, kojeg stablo bje u veljači
sječeno već u drugoj godini bilo falično, dočim je kotač načinjen iz bukovine
sječene u prosincu, trajao 6 godina.


Isto tako iztraživana bi hrastovina u pogledu upliva dobe sječe, na gustoću
drva, u koju su svrhu posječena 4 hrasta, jednake starosti i na jednakoj
stojbini uzrasla, i to jedan bje posječen opet koncem prosinca, drugi koncem
siečnja, treći koncem veljače, četvrti koncem ožujka. Od svakog tih hrastova,
načinjen bi iz debla (u istoj visini) kotur od 10 cm. debljine, svaki kotur okovan
limenim viencem od 16 cm. visine, u obliku kablice, u svaku kablicu naiito
je dva litara čiste vode. Dno od kablice, načinjene drvom u prosincu sječenotn
bilo je nepropustno, ono u siečnju posječeno, pokazalo je već iza 48 sati,
z dola pojedine kapljice probijene vode, ono u veljači sječeno propustilo je vodu
već za 48 sati, a ono sječeno u ožujku probila je voda već nakon 2y2 sata.
U svrhu dalnjih pokušaja, budu i opet posječena dva hrastova stabla, uzrastla
jedno blizu do drugog, i to jedno bude opet posječeno koncem prosinca, a
drugo koncem siečnja, svako za se i na bačvarsku dugu izradjeno, a iz duge
te budu načinjeni lagvi svaki po dva akova, jednake debljine i mjere drva.
Svako se bure prije svega valjano izparilo i očistilo i zatim novim vinom napunilo,
nakon dvie godine pokazao se u buretu, kojega bje drvo sječeno u prosincu,
manjak na vinu od l´/s oke, kod drugoga pako manjak od 8 oka i t. d.


Svi ti primjeri- pako, kao i mnogi ini pokusi, dokazaše jasno veliki upliv
dobe sječe drva na tehnička svojstva istoga, pokazujuć naročito i nevaljalost
sječe za dobe mezge i ljeta, pa ipak uža sve to vidimo, da se naročito kod nas
po Hrvatskoj nepazi ni najmanje na obđržanje, već i samom naravi označene
dobe sječe, već se hrastovi sjeku ne samo još u ožujku i travnju, no često još
i u svibnju, dakle i onda kada je drvo u najboljem soku.


Za trgovca to dakako može svejedno biti, samo ako je kadar robu uz
povoljnu cienu unovčiti, dapače ima ih i takovih, koji kažu, čim drvo kratkotrajnije
tim bolje po nas trgovce, jer ga tim više treba, a i konsument žalibože
obično nepita za dobu sječe, u koliko obično ni nezna veliki upliv iste na
trajnost kao i sva ostala tehnička svojstva drva, čudeć se jedino kratkotrajnosti
uporabljenog drva, kad mu se iznenada krov nad glavom sruši, bure, kaca,
stupovi ili mostnice u kratko vrieme iztrunu, tužeć se onda u svoj naivnosti,
da je tomu krivo Što bje hrastovina prestara i tim manje kakvoće i t. d.