DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 4     <-- 4 -->        PDF

^ 144 —


iznaša 6.500 for., poprečno se pako po c. kr. poreznih uredih utjeralo na ime
dosudjenih globa svota u iznosu od 5.049 for.


Iz spomenute zemaljske kulturne zaklade, doznačio jest ove godine zemaljski
odbor dalmatinski: obćini Makarskoj 50 for. pripomoći za posumljenje
Oseljave i Supetra, a podjedno je odredjeno, da joj se iz Kotora posije u tu
svrhu i 1.000 komada borovih biljka. Obćini Vrljičkoj doznačeno je 200 forpripomoći
za lugarsku službu za ovu godinu. Obćini Omiškoj 100 for. pripomoći
za lugare, i to za god. 1884. a uz to obećana bi joj i pomoć za god. 1885.,
ako izkaže Žim prije valjano pobiranje šumskih odšteta, a isto tako zatraži zemaljski
odbor i od obćine Oborovaćke, na prošnju za pripomoć plaći lugara,
da se prije izkaže što je pobrala od šumskih odšteta. Toliko u pogledu najnovijih
zaključaka zemaljskog odbora, glede podieljenja ovogodišnjih podpora iz
zemaljske kulturne zaklade, što se pako ostalih zaključaka istog odbora tiče, iztaknuti
nam je jošte i zaključak od 28. siečnja t g. kojim bi upozoreno namjestničtvo
na vlađajuću strogost gdjekojih poglavara u pogledu zavjeravauja poljara
i lugara, jer da bi dovoljno bilo, kad bi izkljuceni bili samo onakovi, koji su
bili osudjeni radi kojeg zločina ili prekršaja iz pohlepe za dobitkom.


U Zadru , 20. veljače 1885.


K pitanju šumarske obuke.


Naglasismo jur, da je pitanje o šumarskoj obuki u najtiesnijem savezu sa
pitanjem organizacije šumarske uprave, pošto pako do danas tek samo naslućivati
možemo o poslieđnjoj, to je naravski dosta težko razpravljati temeljito
i 0 prvoj.


Držimo ipak, da će se prigodom organizacije šumarske uprave u našoj
domovini, bezuvjetno raditi po načelu štednje, t, j. neimamo se podnipošto
nadati, da bi odnosni mjerodavni faktori za sada bar, bili voljni zemaljski
proračun obteretiti znatnijimi svotami u korist zemalj. šumarske uprave,
te već s ovoga razloga držimo, da nećemo pogriešiti, ako rečemo, dać e i za
buduće kod nas u Hrvatskoj težište šumarskog gospodarstva
ostati na šumarsko-pomoćnom ili t. z. lugarsko - čuvarskom
osoblju. Jer ma sve, da se možda i možemo nadati, da će se broj t. z. kot,
šumarija toli kod krajiških imovnih koli i urb. imovnih obćina, bezuvjetno
ponješto morati povećati, a isto tako da će trebati i za državu više upravnog
osoblja, to se ipak podnipošto neimamo nadati, da bi to bilo u onolikoj mjeri,
da bi se tim zadovoljilo i samim zahtjevom odnosnih zakona i naredaba, t. j .
da bi se za svakih 2-4.000 ralih šume postavio po jedan šumarsko - upravni
organ i t, d.


Mi ćemo se dakle bezdvojbeno i za buduće morat zadovoljiti, ako li poprečno
jedan šumar, nebude imao više od 10.000 ralih šume nadzirati, te ako