DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 40 <-- 40 --> PDF |
^ 180 — dukcije dužica, Kako nam nadalje javljaju, razprodaua bi već koncetu veljače t. g. malo ue sva stara roba, a uova da Yeć dolazi sa svijuh strana. Tečajem mjeseca siecnja t. g. došlo je u Trst ukupno 608.200 komada francezkih dužica, i to za trgovačku kuću: J. B. M. Gairard . . . . . . 299.488 ko mada Camille M, Tiirk . . . . / . 149.239 n 59.024 CJiristian Gaffinel » G-. M. De Amicis , . . ´ *" . . ´ 59.444 5) J. Brtill ......... 17,384 » C. Berger . . . . . .... 10.168 ». Th. Schadeloock . . , . . . . 8.954 n A. Dreher .... .´ 3.600 )5 Ukupno . . 608.201 komada. Istodobno bi izvezeno iz Trsta 1,017.201 komada dužica i to: 927.334 za Francezku, 88.867 za Italiju i 1.000 komada za Tursku. Preko Kieke izvezlo se tečajem mjeseca sie6nja t. g. ukupno 4,114.491 komada, od kojih je opet prodano u Francezku 4,105.166 komada. Posiiednji puta jur, taknusmo se na ovome mjestu nezgode, koja je snašla znamenitu trgovačka kuću Eug. Ciotte u Trstu. Kako nam dalje javljaju, zaključena je od vjerovnikah likvidacija francezka kuće Dussol et Comp. (koja jest prvi povod te nezgode). Likvidacija mogla bi biti za godinu dana dovršena, i to kako se nadaju, povoljnim uspjehom, što se ponajpaće imade pripisati toj okolnosti, što glavni vjerovnik kuće Ciottine, (firma Marpurgo u Trstu), nikojih potežkoća nepravi, dapače svom pripravnošću uređjenje odnošaja kuće Ciottine podupire. Svakako okolnost, koja će i na naše, pri tom interesovane trgovačke krugove, morat povoljno djelovati. U novije doba zadobivaju i sedmogradske šume stanovitu važnost, osobito po trgovinu s hrastovom laktovinom i dugom, i to naročito od kako prije godinu dana, poznata tvrdka „S- H. Guttman" (iz Kaniže), „Bečka union banka" i tvrdka G. Korn, tamošnjim šumam svoju pozornost obratiše. Ozbiljne se konkurencije medjutim nije nadati, jer je obće poznato, da sedmogradski hrastici riedko premašuju debljinu od 30—38 cm. Glavno tržište za tu robu jest sada Beč, koji je u posliednje doba prenapanjen, napose frizi i laktovinom, potičućom ne samo iz Sedmogradske no i iz Rusije! U Austriji, a još više u Njemačkoj, pobudilo je od Bismarka naumljeno povišenje carine na drva, medju trgovci drvom dosta veliku uzrujanost, te se dotični trgovački krugovi spremaju na zajedničku peticiju, proti povišenju carine, jer da će se povišenjem carine na drva, obrt i trgovina s drvi u Njemačkoj, u svojih temeljih uzdrmati. Težko ipak, da će uspjeti, jer je odnosno povjerenstvo prihvatilo Bismarkov predlog. Glavna cilj te carine jest prepriečiti izvoz oblikovine iz Njemačke, jer je pako ciena carine udarena na oblikovinu od 1*80 maraka po kub, met., u razmjerJH sa carinom na laktovinu u iznosu od 9 maraka po kub. met. neznatna, |