DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 181 —


to bi ta nova carina mogla imati tu posliedicu, da će se nedaleko austrijske
granice u Njemačkoj ustrojiti oveće pilane, koje će našu robu (oblikovinu) jeftino
izradjivati, te onda opet našim pilanam (u češkoj, Moravskoj i Galiciji)
štetao konkurirati. To je razlog, da se i u Austriji već odnosni trgovacko-obrtnićki
krugovi, spremaju, putem posebne peticije na carevinsko vieće, zatražiti,
da se domaća industrija i šumarstvo protiva toj pogibeljnoj konkurenciji zaštite
time, da Austrija povisi uvoznu carinu za laktovinu.


Kako nadalje njemački trgovci i obrtnici nemogu biti bez naših drva, naročito
bez naše oblikovine, to će valjda konačno sami Niemci morat nositi i
troškove te povišene carine.


Iz cieloga se dade razabrati, da ta njemačka carina na drvo nebude od
zamašaja i osobitog upliva na trgovinu s drvi u našoj nionarkiji, ponajmanje
pako po našu hrvatsku trgovinu drvom, kojoj jest glavni proizvod trgovački
francezka dužica,´^ koja trgovina opet kako poznato, ponajglavnije o sretnom
uspjehu berbe u Francezkoj ovisna.


Konačno, da spomenemo još i promet sa francezkimi dužicami za posljednjih
deset godina.
Izvezlo se francezkih dužica godine 1874. ukupno 46,979.681 komada


1875. j) 56,158.664
1876. TI 39,615.613
1877. 36,165.503


»
1878. » 34,238,615
1879. 32,933.489


"
1880. 43,910.810


»
1881. 34,109.203


n


1882. 35,786.935


J5


1883. 51,253.539


n


1884. ´1 46,596.876


iliti popriećno za IO godina (od 1874—1883.) 41,115.206 komada na godinu,
koja nam količina podjedno normalnu godišnju potrebu predočuje.
Ovogodišnja proizvodnja francezke dužice u Bosni cieni se već na 4 — 5
milijuna (ona u Ugarskoj na 3 milijuna, u Srbiji pako na 2 milijuna) komada.


— Ghavne tvrdke radeće ove godine u Bosnoj jesu M. Pollak, C. Moro\ić, Ž.
Pejaković, A. Berger, Hirsch i Blazich i J. Mayer.
Kako se vidi, to isto tako, kao što produkcije dužice u Ugarskoj rapiduo
padaju, i bosanski hrastici sve to više se otvaraju svietskoj trgovini, a ma sve, da
i jesu uslied tamošnjih odnošaja, još ciene drva na ])anju prem a naši m vrlo
malene, to se ipak i u tom pogledu skorim nadati promjeni. F. X. K.


^- 0 p a z k a: Carina na dužice bit ce po kub. met. — 1*8 maraka, dočim bje do
sad a satno 0*25 mar k a.