DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 145 — se poprečno, bar lugarski srezovi, tako smanjili budu, da jedan lugar nebuđe imao više od 1—2.000 ralih šume čuvati. Već odtuda pako sliedi, da bi trebalo prije svega osobitu pa^ku posvetiti odgoj u valjanog lugarsko- čuvarskog, odnosno šii marsko-pomoćnog osoblj a, koje će moći i u istinu, u mnogome zastupati šumarsko - upravnog činovnika. Osobito pako držimo da bi na tu činjenicu valjalo svratiti pozornost i važnost kod iiredjenja uprave urb. obćinskih šuma, kojih nas manje više đesperatni imovni ođnošaji sile, da nastojimo čim moguće jeftinije urediti im šumarstvo. Iza svega toga pako dolazimo do zaključka, da bi bezuvjetno bilo od najveće važnosti po naše hrvatsko šumarstvo, da se pitanje obuke čuvarsko-1 ugarskog i šumarsko-pomoćnog osoblja čim prije u pretres uzme. Polag danas vladajućih šumskogospodarskih odnošaja u zemlji bo vidimo, da kr. erar ukupno do 240 čuvara, lugara i nadiugara imade, krajiške imovne obćine imadu do 370 lugara, sta^ jmo nadalje, da na ukupni privatni šumski posjed naš odpada samo 160 nadiugara, lugara i čuvara, a na urb. imovne obćine, da bi uz uredjene odnošaje došlo oko 300 lugara, to vidimo, da Hrvatska potrebuje najmanje status od 1.000 čuvara, lugara i nadiugara. Činjenica, koja već sama po sebi bezdvojbeno opravdava osnuće lugarnice iliti u obće nižje šumarske škole. Oko podignuća takove škole pako trebale bi po našem mnienju nastojati uz državu, u prvom redu i naše krajiške imovne obćine, jer bi njima i najveća korist od njih nastala. Svrsi shodno teoretički a naročito praktički naobraženo šumarsko pomoćno i lugarsko osoblje, moglo bi nadalje dobro služiti takodjer i potrebam naših srednjih i manjih vlastelinstva. Organizacija takovih već po samoj naravi stvari ratarnicam sličnih zavoda, dala bi se možda dovesti i u svrsi shodni sklad s takovimi, a naročito i s onom novoustrojenom u Požegi, kao i onom koja se glasom raznih vještih, po visokoj vladi i za gornju Krajinu ustrojiti kani, te bi ustrojstvo takovih lugarnica stojalo zemlju vrlo neznatnih žrtva. Smjer tih skroz nižjih šumarskih škola, imao bi naravno eminentno praktičan biti, te bi se naročito takova škola mogla i sa kojom upravom koje imovne obćine ili države spojiti, kako to primjerice učinjeno i kod lugarnica u Gussverku u Štajerskoj i Pisku u Češkoj. Da se svake godine ma i samo IG do 20 takovih lugarskih kandidata zemlji uzgoji, bilo bi dovoljno, te od najveće koristi po naše šumarstvo. Jedan nađšumar kao glavni, a jedan šumar ili šumarski pristav kao pomoćni učitelj uz mjestnog učitelja i župnika, dovoljno bi bilo. Stavimo da sve imovne obćine zajedno samo 12 stipendija za takove škole u svoje svrhe utemelje, da zemlja nadalje samo 4 takova stipendija za urbarne obćine ustroji, a država i vlastelinstva i opet 8, bio bi već obstanak tih škola osjeguran, a mi bismo se s vremenom mogli dobavit izvrstnog šumarsko - pomoćnog osoblja. |