DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 147 — III. , Mnogo težje odgovarati jest na pitanje, koje vrsti šumarskog učilišta li nam potrebno za uzgoj našeg šumarsko-upravnog osoblja, odnosno treba li nam u obće takovo učilište? Na to nam pitanje još i tim težje odgovarati već i s toga, što imademo već i danas takovo srednje učilište u Križevcih, te što bi nara s toga valjalo prije koju i o tom zavodu reći, bez obzira na to, kušat ćemo ipak koju obćenitu o potrebi takovog višjeg učilišta za našu domovinu u obće iztaknuti. Hrvatska sa Slavonijom imade okruglo 2 milijuna ralih šumišta. Godišnji prihod tih šuma može se poprieko sa 4 milijuna forintih na godinu udariti, a državni prihod na šumskom porezu iznaša po prilici ^^ ukupnog prihoda naše domovine. Kad dakle nebismo uzeli u obzir, veliku važnost šuma po tlo i podneblje svake zemlje, već bi nam ti brojevi dostatno označivali važnost šumarstva po Hrvatsku i njene narodno - gospodarstvene odnošaje, negledeć i na to, da te naše šume i efektivnu vriednost od barem 350 milijuna for, predstavljaju. Osvrnemo li se nadalje na današnji status našeg šumarskoupravnog osoblja, to vidimo, da država imade 75, imovne obćine u bivšoj Ki´ajini 100, urbarne imovne obćine 46, vlastelinstva do 60 šumarsko - upravnih činovnika. Uzimajue nadalje još i Dalmaciju sa svojih 30 šumarskih činovnika u račun, vidimo da Hrvatska danas imade ukupno do 310 šumarsko-upravnih činovnika, koji se broj medjutim svakako u buduće, bar za jednu šestinu bude morao u samom interesu službe i onda povisiti, ako se lugarsko ili šumarsko pomoćno osoblje bude bolje organizovalo, odnosno onim načinom naobražavalo, kako to u predidućem poglavju ovih razmatranja potanko razložismo. Gori navedenom statusu osoblja pako, odgovara polag izkustva stečenog u inih državah, potrajna godišnja potreba od kojih 14 šumarskih kandidata. — (Predmnjevajuć dakako već uređjene odnošaje, jer je danas još ta potreba i nešto veća). Za pako dobiti godimice 12—15 kandidata, treba da potrajno svake godine uči šumarstvo (predmnjevajuć trogodišnje naukovanje) najmanje 40—50 slušalaca. To bi bio podjeđno normalni broj slušatelja šumarstva na domaćem zavodu,kad bi se dakako rečeni zavod, kako to i drugud biva, a naročito i u susjednoj Ungariji, proglasio obvezatnim za svakoga onoga koji bi htio polučiti u Hrvatskoj javno šumarsko namjeste nje. Već sama potreba osoblja dakle opravdava uzdržanje posebnog šumarskog učilišta za naše strane, i negledeć na jur postojeći zavod križevački, kao i upravo karakteristične naše osebujne šumarsko- gospođarske odnošaje. Hrvatska i Slavonija bo sa svojimi´ hrastici, kestenici i kraškom goljeti, zahtieva i posebne šurasko-gospodarske napreraice, koje u istinu nijedan tudjih postojećih šumarskih za voda primjereno neuočuje, a s toga nam Hrvatom nemože nikoji tih tudjih zavoda odgajati |