DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 203 — Strani nazori o hrvatskom Krasu. Saobćuje R. Prestiiii. Za upoznati štovane čitaoce „Šumarskog lista" sa nazori jednog inostranog učenjaka o našem Krasu, saobćujemo eto u slieđećem prevod članka što no ga napisa Elisea Rulus u „Uneversele Geographie" u tom po nas Hrvate toli važnom predmetu: „Kras jest visočina, kojoj u Evropi neima para gledom na njezin kaos stenja, i na čudne različitosti njezinih klisura; uza sve, da se u depresijah Krasa ne opaža oblika starih ledenjaka, ipak je pokrit odvalinami i oblućem, kao i dolovi, kad ih poplave morene. Koje gdje diže se stienje, veliki obeliski, gomile odvalina, koje izgledaju kao kipovi neugladjeni; vidiš raznih vapnenjaka, koji tvore prolome i špilje, gledajući ih strašni ostavljaju utisak u srdcu putnika. Putevj, koji prosiecaju taj kup ruina sagradjeni su velikim troškom i trudom, a gdje njih neima, nemoguće je putovati, jer u onoj kamenitoj pustinji, ima kojekakvih uvala i proloma. Talijani zovu ove uvale „foibe" , a Hrvati „doline" ; imade ih raznih oblika i dimensija. Njekoje sliče lievku, a druge kojekakvim zdencem, kojim su strane kuki. Medju timi dolinami imade takovih, da bi ih skokom preskočio, al ima i takovih, koje su obrašćene gajevi i šumicami, a prostorom velike, da bi se liepa množina naroda udomilo; prilično su duboke, jer da se bližnje brdine poruše, nebi ih njihovim materijalom nasipalo. U ove se doline slije voda kišnica, koja malo po malo kroz pukotine u podzemne špilje odtiče, a na dnu doline ostane dobra naplavina zemlje i bilinskih ostanaka. Slegnuv se ta naplavina, postane plodan terain, kojim se stanovnici Krasa dobro okoriste. Nestašica vegetabilne zemlje, gomile stienja, razni vjetrovi, sve je ovo uzrokom, da je na Krasu gospodarstvo nemoguće; al ipak u širokih dolinah nadje narod plodno tlo za obradjivanje, kad mu i nad glavom bura huči. Dolina ima, koje obiluju širokim i obradjenim poljem, a zatvaraju ih izbečene klisure, na kojih uzalud tražiš okom put, kojim blago sidje u dolinu. Nu imade i takovih uvala, u kojih su po dvie ili tri okopane Iješice, iU po koji trs, kojemu su loze na taljanski način privinute. čini se, da su ove uvale i ponori postali akcijom vode i grupiranjem vapnenastoga kamenja; isti ovi fenomeni se opažaju u velikom broju u vapnenastih gorah, koje spadaju formacijom svojom glinenoj periodi Krasa. Imade još modernih geologa, koji misle, da je veći dio ovih uvala postalo uslied nebrojenih rudnih vrela, koja su vapnenac raztvorila. Dokaz akcije rudnih vrela jest crvena zemlja, koja izpunjuje praznine stienja, od koje takodjer poluotok Istrija nosi ime „Istria rossa" , „Crvena Istrija." Pošto se u ovoj zemlji opažaju tragovi organičkih materija, zaključit možemo, da je postala u istom laboratoriju dubokih slojeva, gdje su akcije i reakcije kemične nepristupne. Starinom bijaše Kraška visočina šumom obrašćena, a osobito okoliš Trsta i Istrije. Korenje hrastovlja prodiralo u pukotine stienja, gdje no našlo crvene |