DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 203 —


Strani nazori o hrvatskom Krasu.


Saobćuje R. Prestiiii.


Za upoznati štovane čitaoce „Šumarskog lista" sa nazori jednog inostranog
učenjaka o našem Krasu, saobćujemo eto u slieđećem prevod članka što no ga
napisa Elisea Rulus u „Uneversele Geographie" u tom po nas Hrvate toli važnom
predmetu:


„Kras jest visočina, kojoj u Evropi neima para gledom na njezin kaos
stenja, i na čudne različitosti njezinih klisura; uza sve, da se u depresijah
Krasa ne opaža oblika starih ledenjaka, ipak je pokrit odvalinami i oblućem,
kao i dolovi, kad ih poplave morene. Koje gdje diže se stienje, veliki obeliski,
gomile odvalina, koje izgledaju kao kipovi neugladjeni; vidiš raznih vapnenjaka,
koji tvore prolome i špilje, gledajući ih strašni ostavljaju utisak u srdcu putnika.


Putevj, koji prosiecaju taj kup ruina sagradjeni su velikim troškom i trudom,
a gdje njih neima, nemoguće je putovati, jer u onoj kamenitoj pustinji,
ima kojekakvih uvala i proloma. Talijani zovu ove uvale „foibe" , a Hrvati
„doline" ; imade ih raznih oblika i dimensija. Njekoje sliče lievku, a druge kojekakvim
zdencem, kojim su strane kuki. Medju timi dolinami imade takovih, da
bi ih skokom preskočio, al ima i takovih, koje su obrašćene gajevi i šumicami,
a prostorom velike, da bi se liepa množina naroda udomilo; prilično su duboke,
jer da se bližnje brdine poruše, nebi ih njihovim materijalom nasipalo. U ove
se doline slije voda kišnica, koja malo po malo kroz pukotine u podzemne
špilje odtiče, a na dnu doline ostane dobra naplavina zemlje i bilinskih ostanaka.
Slegnuv se ta naplavina, postane plodan terain, kojim se stanovnici Krasa
dobro okoriste.


Nestašica vegetabilne zemlje, gomile stienja, razni vjetrovi, sve je ovo
uzrokom, da je na Krasu gospodarstvo nemoguće; al ipak u širokih dolinah
nadje narod plodno tlo za obradjivanje, kad mu i nad glavom bura huči. Dolina
ima, koje obiluju širokim i obradjenim poljem, a zatvaraju ih izbečene
klisure, na kojih uzalud tražiš okom put, kojim blago sidje u dolinu. Nu imade
i takovih uvala, u kojih su po dvie ili tri okopane Iješice, iU po koji trs, kojemu
su loze na taljanski način privinute. čini se, da su ove uvale i ponori postali
akcijom vode i grupiranjem vapnenastoga kamenja; isti ovi fenomeni se
opažaju u velikom broju u vapnenastih gorah, koje spadaju formacijom svojom
glinenoj periodi Krasa.


Imade još modernih geologa, koji misle, da je veći dio ovih uvala postalo
uslied nebrojenih rudnih vrela, koja su vapnenac raztvorila. Dokaz akcije rudnih
vrela jest crvena zemlja, koja izpunjuje praznine stienja, od koje takodjer poluotok
Istrija nosi ime „Istria rossa" , „Crvena Istrija." Pošto se u ovoj zemlji
opažaju tragovi organičkih materija, zaključit možemo, da je postala u istom
laboratoriju dubokih slojeva, gdje su akcije i reakcije kemične nepristupne.


Starinom bijaše Kraška visočina šumom obrašćena, a osobito okoliš Trsta
i Istrije. Korenje hrastovlja prodiralo u pukotine stienja, gdje no našlo crvene