DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 213 — mjesto, biti će tim nuždnije, dca se na gore spomenuti moment obazriemo, pošto je to važan falctor za trgovinu s drvi a tim i za samo šumsko gospodarstvo i šumsku produkciju. Silne prastare šume, kojimi naša domovina obiluje i koje su većinom v/astničtvo erara i imovnih obćina, već su davno prešle granicu najvećeg prirasta, ie je sa gospodarstvenog gledišta već skrajnje doba, da se izsjeku i prodadu. Naravno, da tu valja imati na umu jednu vrlo važnu okolnost: vlastnici šuma imati će samo toliko na trg iznositi, da nepredje roba granice prodaje i traženja, jer poznato je nacionalno-ekonomno pravilo: čim se više roba traži, tim joj više cieua raste. Kad ponude nadvise potrebu i traženje, tada im ciena naglo padne. Tu činjenicu valja imati na umu. Pošto je naša domaća industrija sa drvetom vrlo slaba (a tomu su krivi mnogi gospodarstveni razlozi) to smo upućeni šumske proizvode prodavati trgovcu , koji ih u daleko tudje zemlje izvažajn. Naravno, da taj izvoz neće dugo trajati: s jedne strane valjati će na temelju novih gospodarskih osnova staro drveće u puno kraćem vremenu izsjeći, da se negubi ništa na samom materijalu, a s druge strane valjati će imati pred očima potrebu naroda i namirenje pravoužitnika (kod imovnih obćina). Obhodnje, koje su predhodno uzete od 100 i 120 godina, već izključuju nagomilanje drvnog materijala, a neće biti ni onih dimenzija, kakove danas vidimo; samo će anah pripoviedati o velikih i gorostasnih hrastovih. Naše slavonske šume većinom su hrastove šume, te su šume pak do danas imale najveću tehničku vriednost, a ni za buduće neimamo druge vrsti drveta, koja bi hrast sa svietske trgovine potisnula, gdje se radi o onih tehničkih potreba, kojim samo hrast zadovoljiti može. Malo gore spomenutu okolnost uvidili su kanda Niemci bolje nego mi sami; uvidili su oni, da nije daleko vrieme, kad će izvoz tehničkog drva prestati, pa da ih to vrieme nezatekne nepripravne i da im industrija ne zapne, obratili su pažnju i to veliku pažnju na svoje domaće šume. Ja neću kazati, da je to pravi razlog njihovoj brizi i pažnji, koju su obratili domaćim šumam i šumskim proizvodom, ali je dosta ako kažemo, da govore o strašnih devastacijah u Rusiji i austrougarskoj monarkiji, jedino možebiti Češku izuzimaju. U Češkoj je, kako je poznato, vehki posjed vrlo zastupan, a tu se u zbilji šumarstvo najracionalnije i uzorno kultivira, za ostale pak provincije vele, da su postale žrtvom vehke šumske špekulacije. I sjeverna Amerika nezaostaje u devastaciji, šta više, mogli bi kazati, da je ovdje šumsko gospodarstvo najprimitivnije i da su šume plienom samovolje i novca. Neima valjda na svietu veće trgovine sa drvi nego što je u Americi, a Chicago je najveće svietsko stovarište drva. Istina, drvo se iz Amerike najviše uvozi u veliku Britaniju, koja svoju potrebu mora podmirivati uvozom, jer je vrlo siromašna što se tiče šume i drva, ali to su sve faktori, koji na svietsku pa i na trgovinu pojedinih država uplivaju. Velika Britanija kani pokajati svoje griehe, kao što i mnoge druge države, koje su nemarom i hrdjavim gospodarstvom svoje šume poharah, te troše sad silne kapitale na pošumljenje goheti i drugih neproduktivnih zemljišta. |