DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 214 — Što se gorivog drveta tiće, neimamo razloga za sad brinuti se, veća se briga posvećuje gradjevnom drvetu, a naročito hrastovini, dakle baš ovoj vrsti drveća, koje kod nas veoma prikladnu stojbinu imade. I dok se Niemci prepiru i čitave razprave pišu, kako da što više hrastovih sastojina podignu, to je pitanje u nas već od naravi riešeno; najbolje hrastove šume može no mi na prirodni način uzgojiti. Kad se izkrči šumski koro/, grmlje i glogovina, oplodna sječa je najjeftiniji način za uzgoj hrastovih šuma, primjera imamo dosta u šumah brodske imovne obćine. Racionalno šumsko gospodarstvo postiže svoj vršak u čim većoj proizvodnji gradjevnog drveta. Kako smo već gori spomenuli, zauzima pri tom prvo mjesto hrast. I zbilja, skoro nikada nije to čisto „hrastovo" pitanje zanimalo i same šumare i šumske trgovce a i države. Niemci, koji su njekada u obilju imali hrastovih sastojina, danas ih i trudom i troškom glede da uzgoje barem u mješovitih sastojina. Za smjesu se je pokazala bukva vrlo sgodna, a to je baš uz crnogoricu i glavna vrst drveća u Njemačkoj. Sa omorikom nisu im pokusi pošli za rukom; omorika kanda netrpi toga svoga opasnoga rivala. Uvažimo li sve gore spomenute okolnosti i predočimo li si potrebu pa uz ovu i izvoz gradjevnog drveta u pojedine države, preći ćemo na drugi vrlo važan faktor, koji u veliko zasjeca u šumarstvo i šumsku produkciju. Njemačka zauzima što se tiče šumske industrije važno mjesto, ali ona za svoja industrijalna poduzeća nije domaću šumsku robu upotrebljivala, nego je većinom iz susjednih zemalja uvažala. Roba dovezena iz susjednih pokrajina stajala ih je tako jeftino, da se nisu na domaće šume ni obzirali, naravno, da je tim velika šteta njemačkim šu mo vi astni kom nanašana. Jeftinoj pak uvezenoj robi navadjaU su za razlo,´ već gore spomenute, kako oni nazivaju, devastacije šuma, koje su svakako i-itisauli sa vidika njihove racionalne proizvode. Njemačka treba dosta tresla, a u tom joj pogleda veliki takmac i Austrija i Francuzka. Iz Austro-Ugarske uvezeno je u Njemačka:* 1880. 1881. 1882. 1883. 342.728 343.648 831.245 324.326 m. centi a iz Francuzke redom za iste godine 154.747, 17J.763, 157.239 i 158.630 met. centi kore za treslo. Tvrdoga gradjevnoga drveta i liesa uvezeno je u surovom stanju: 1880. 1881. 1882. 1883. Iz Rusije ... . Iz Austro-Ugarske . Ostale zemlje (Evrop.) 896.000 198.950 136.287 667.496 171.260 65.920 658.629 165.427 60.328 393.836 m. centi 173.216 „ 64.369 „ ,, Ukupno . U vriednosti maraka 1,231.237 6,772.000 894.676 5,368.000 884.438 5,307.000 631.421 m. nepoznato. centi * Zeitschrift đer deutschen Forstbeamten 1884. br. 16. |