DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 214 —


Što se gorivog drveta tiće, neimamo razloga za sad brinuti se, veća se
briga posvećuje gradjevnom drvetu, a naročito hrastovini, dakle baš ovoj vrsti
drveća, koje kod nas veoma prikladnu stojbinu imade. I dok se Niemci prepiru
i čitave razprave pišu, kako da što više hrastovih sastojina podignu, to je pitanje
u nas već od naravi riešeno; najbolje hrastove šume može no
mi na prirodni način uzgojiti. Kad se izkrči šumski koro/,
grmlje i glogovina, oplodna sječa je najjeftiniji način za uzgoj
hrastovih šuma, primjera imamo dosta u šumah brodske imovne
obćine.


Racionalno šumsko gospodarstvo postiže svoj vršak u čim većoj proizvodnji
gradjevnog drveta. Kako smo već gori spomenuli, zauzima pri tom prvo mjesto
hrast. I zbilja, skoro nikada nije to čisto „hrastovo" pitanje zanimalo i same
šumare i šumske trgovce a i države. Niemci, koji su njekada u obilju imali
hrastovih sastojina, danas ih i trudom i troškom glede da uzgoje barem u mješovitih
sastojina. Za smjesu se je pokazala bukva vrlo sgodna, a to je baš uz
crnogoricu i glavna vrst drveća u Njemačkoj. Sa omorikom nisu im pokusi pošli
za rukom; omorika kanda netrpi toga svoga opasnoga rivala.


Uvažimo li sve gore spomenute okolnosti i predočimo li si potrebu pa uz
ovu i izvoz gradjevnog drveta u pojedine države, preći ćemo na drugi vrlo
važan faktor, koji u veliko zasjeca u šumarstvo i šumsku produkciju.


Njemačka zauzima što se tiče šumske industrije važno mjesto, ali ona za
svoja industrijalna poduzeća nije domaću šumsku robu upotrebljivala, nego je
većinom iz susjednih zemalja uvažala. Roba dovezena iz susjednih pokrajina
stajala ih je tako jeftino, da se nisu na domaće šume ni obzirali, naravno,
da je tim velika šteta njemačkim šu mo vi astni kom nanašana.
Jeftinoj pak uvezenoj robi navadjaU su za razlo,´ već gore spomenute, kako
oni nazivaju, devastacije šuma, koje su svakako i-itisauli sa vidika njihove racionalne
proizvode.


Njemačka treba dosta tresla, a u tom joj pogleda veliki takmac i Austrija
i Francuzka. Iz Austro-Ugarske uvezeno je u Njemačka:*
1880. 1881. 1882. 1883.


342.728 343.648 831.245 324.326 m. centi
a iz Francuzke redom za iste godine 154.747, 17J.763, 157.239 i 158.630 met.
centi kore za treslo.
Tvrdoga gradjevnoga drveta i liesa uvezeno je u surovom stanju:


1880. 1881. 1882. 1883.
Iz Rusije ... .
Iz Austro-Ugarske .
Ostale zemlje (Evrop.)
896.000
198.950
136.287
667.496
171.260
65.920
658.629
165.427
60.328
393.836 m. centi
173.216 „
64.369 „ ,,
Ukupno .
U vriednosti maraka
1,231.237
6,772.000
894.676
5,368.000
884.438
5,307.000
631.421 m.
nepoznato.
centi


* Zeitschrift đer deutschen Forstbeamten 1884. br. 16.