DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 216 — vine, koja potraja sve do godine 1879. Carinskim zakonom od 15. julija 1879. uvedena je opet carina, te je na mjesto slobodne trgovine država domaćem radu zaštitu pružila. (Danckelman). Koncem god. 1882. i početkom 1883. pojavilo se opet carinsko pitanje na dnevnom redu i to najprije u pruskom saboru sa vladinom osnovom za povišenje carinskog cienika, a danas evo o istoj stvari razprave vodi njemački sabor. Javno je mnienje u Njemačkoj uviek pođieljeno bilo. I nacionalni ekonomi pa i mnogi šumari bili su uviek protivnici povišenju carine, a naročito trgovci sa drvi uvidjali su u tom veliki udarac. U obranu povišenja carine napisao je god. 1883. poznati strukovnjak i literat Dr. Danckelman, ravnatelj šumarske akademije u Eberswaldu svoje djelo: „Die deutschen Nutzholzzolle". Neka nam bude dozvoljeno neka statistička data izvaditi. Govoreći u prvom poglavju o razvitku carine u Njemačkoj, dokazuje Dr. Danckelman na temelju statističnih data trgovinu s drvi do godine i poslie godine 1879. Dočim je do godine 1864. njemačka trgovačka bilanca bila aktivna t. j . više se izvezlo nego uvezlo, nastupili su od godine 1865. sasvim drugi odnošaji, t. j . uvoz je preoteo mah. Da napomenemo samo neke godine: ´ Uvezeno je ukupno robe god. 1872. za 973 milijuna maraka I) 1) » n 11 10(0. „ 1.7DO „ „ I) 11 II II 1) 1877. „ 1.048 „ „ II u II 11 11 1879. „ 1 072 „ „ Uspjeh i financijalui i gospodarski poslie uvedenja carine god. 1879. bio je nadkrilio svako očekivanje. Sama carina iznosila je god. 1880. 166,801.606 maraka, a god. 1881. 192,420.003 maraka. Okolnosti nastale su veoma povoljne tako, da Praska ne samo da neima ništa doprinašati u ime izdataka državnih, nego još skoro 8´/a milijuna od države za svoje potrebe prima. Godine 1880. više se izvezlo za . . 86,225.000 mar. 1881. „ „ „ „ . . 49,945.000 „ nego što se uvezlo. Sravniv te stavke sa onimi do god. 1879. uvidja se znatan napredak i razvitak njemačke trgovine i produkcije. Za zaštitu domaće produkcije bili su uzpored sa reformom carinskog cienika dokinute i tako zvane refakcije i željeznički diferencijalni cienici. Ovi su cienici bili u prilog vanjskoj robi, jer se roba na temelju tih cienika jeftinije dala odpremiti iz inozemstva u Njemačku i kroz Njemačku u Holandiju, Belgiju i Francuzku nego li sa obližnjih njemačkih postaja. Uvedena god. 1879. carina nije bila udarena niti na drveni ugalj niti na gorivna drva, nego samo na gradju i lies i to: 1. Gradjevno drvo i lies, u surovom stanju ili samo sjekirom otesan sa carinom od 0-10 mar. za met. c. ili 0´60 m. za 1 k. m. (600 kilograma); |