DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 222 I2a, 2;ličite ^šrlesti. Opetovana molba čitateljem „Šumarskoga lista". U interesu đružtva i ovoga lista molimo i opet sve prijatelje i čitatelje „Šumarskoga lista" . da nam izvole ma i dopisnicom , od slučaja do slučaja prijavljivati raznolike viesti , ođnoseće se na sve važnije dogodovštine u šumskom gospodarstvu i šumarstvu u obće. Uređničtvo je toga radi na ovome mjestu otvorilo sliedeće stalne novice: za natječaje, osmrtnice, šumske prodaje, ciene drva i đivljačine na raznih tržištih, o hajkah, o lovu u obee, nesrećah sbivših se u šumah i šumarskoj službi, za o b j e lo d an j e nj e okružnica, naredaba i naputaka, objavu domaćih strukovnih djela, šumske požare, te imenovanja, premještaje i odlikovanja šumarskog osoblj a u obće , pa se nadamo, da će se gospoda sučlanovi poslužiti tom uredbom, te nam tako omogućiti, da nam list bar u tom pogledu bude originalan i pođpun. Svaka i najmanja viest pako, priposlata nam ma od koga gospode članova dobro će doći. Naročito pako prijatelje u Srbiji, Bosnoj i Dalmaciji molimo, da nam se neogluše pozivu. Ta držimo se i mi šumari one narodne: „Kamen do kamena palača, zrno do zrna pogača!" Podjedno budi nam i opet spomenuti, da p. n. gg. suradnici sve uredničtv a se tičuće dopise izvole šiljati franko, izravno pod adresom urednika lista, u Zagreb. Streljačka ulica br, 7. kat II. Rukopisi se nevraćaju. Pisma i novce tičuće se družtva pako, molimo šiljati predsjeđničtvu šumarskoga družtva u Zagreb. Preradovićeva ulica br. 25. Odborska sjednica. Upravljajući odbor držao jest na dne 16. travnja t. g. pod predsjedništvom prvog podpredsjednika g. M. Vrbanića. redovitu odborsku sjednicu, u prisutnosti p. u. gg. odbornikah A. Soretića, J, Ettingera. V. K6r6škeny-a, R. Fišbacha i Fr. Kesterčanka. Glavna točka dnevnoga reda bijaše konačni zaključak u predmetu prcdstavkah na visoku vladu i sabor, i-adi podnešenja po družtvu prihvaćenog „Nacrta osnove šumskog zakona za Hrvatsku i Slavoniju" te više manje važnih administrativnih predmeta. Pododboi´ izabran u svrhu izradjenja predstavke radi ustrojstva višjeg šum. učilišta u Zagrebu, u smislu zaključka Vili. glavne skupštine, držao jest dne 20. travnja prvu sjednicu. Izabrav za predsjednika g. M Vrbanića , a za izviestitelja g, dra. K6r6škeny a, složi se načelno u pogledu predstavke zaključiv, da će zagovarati ukinuće šumarske škole križevačke, te ustrojstvo šumarskog učilišta u Zagrebu, u savezu sa sveučilištem. Glede ostalog sliediti će još dogovori, prije konačne redakcije predstavke. Natječaji. Kod imovne obćine brodske u Vinkovcih, imadu se popuniti 3 mjesta šumskih pristava, sa godišnjom plaćom od 360 for. , stanarinom od 60 for., putnim paušalom od 100 for. i 24 prostor, metara gorivnog deputata. Molbenice imadu se rečenom uredu podnieti do 15. svibnja. Kod 2. banske imovne obćine u Petrinji, ima se popuniti mjesto šumar, vježbenika, sa godišnjom plaćom od 400 for, i sjedištem u Dnbici. Molbe do 5. svibnja gospodarstvenom uredu u Petrinji. Znak vremena. Bilježimo , da ne samo što stafiovite novine iz „Šum. lista" redovito vade razne viesti i pripomene, nu one n(;ozuačuju vrielo tih viestih . voleć se kititi našim perjem. Za sada neka bude samo toliko, nu prema potrebi služit ćemo se našim pravom u pođpunoj mjeri. Knjižtvo. -U „Šum. listu" objelodanjenu razpravu: „K pitanj u šumarsk e obuke" dao jest pisac ođtisnuti u posebnoj brošuri, te se takova dobiva za cienu od 25 novč. u sveučilištnoj knjižari Albrechta i Fiedlera u Zagrebu, te knjižari G. Neuberga u Križevcih. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 223 — Upravljajući odbor dao je nadalje u posebnoj brošuri od pet tiskanih tabaka, ođtisimti svojedobno u „Šum. listu" objelodanjeni: „Nacrt osnove šumskoga zakona za Hrvatsku i Slavoniju" ustanovljen na VI. glavnoj skupštini hrv.-slav. šumarskog družtva, te se takova toli kod predsjednietva đružtva, koli i u knjižari Albrechta i Fiedlera u Zagrebu, uz cienu od 50 nove. po komad dobiti može. Pošto je zaliha malobrojna, bit će dobro da se p. n. gg. članovi pozu re nar uč binom. Pripomoena zaklada šum. družtva. G. M. Rađošević, šumarnik vlastel. kutjevaokog, pristupio je pripomoćnoj zakladi šum. družtva kao član, sa svotom od 100 for., koju da će do 1. siečnja 1886. zakladi podmiriti. Našao n as 1 j e d n i ka h ! Stanje mirovinske zaklade lugara križevaeke imovne obeine. Po primjeru otočke imovne obćine, uz neznatne promjene pravila, ustrojena je mirovinska zaklada lugara i službenika križevaeke imovne obćine u Belovaru, u prosincu g. 1884. Stanje te zaklade bijaše koncem veljače t. g.: A. Prihod . 1. Prinos imovne obćine jedanput za uviek 2.350 for. — 2. Prinos imovne obćine za godinu 1885. 50 „ — 3. Unišle globe 46 „ 50 4. Prinos članova za prvu četvrt g. 1885. 141 „ — 5. Kamati datih glavnica 149 „ 20 UkupnTlnThođ . ´. ´. 2.736 for. 70 nč. B. Eazhod . 1. Izđato zajmova na bezteretne hjpotheke uz 8^´^o kamata i uknjižbu prava zaloga na prvo mjesto, na temelju sudbenih procjena hypotheka 2.730 „ — „ Ostalo dakle gotovine u zakladi koncem veljače 1885. godine 6 „ 70 „ T. Bogoević. Šumske prodaje. Godine 1884. prodano bje u šumah kr. šumarije ogulinske, na 204 doznačniee ukupno 5.560 stabala, i to: 3.071 bukovih, 95 javorovih i 65 smrekovih stabala. Osim toga 519 prostornih metara bukovih gorivih drva, od leževine, zatim raznovi´stni zaplienjeni šumski proizvodi (za 524 for. 64 novčića). Ukupni prihod tih prodaja iznašaše 54.286 for. 5 novč. F. B. Prigodom n a dn e 21 . ožujka , kod kr. podžupanije djakovačke obđržane dražbene prodaje (uz pismene ponude), od 300 hrastovih stabala, procienjenih na 5.066 for. 99 uvo., nalazećih se na pašnjaku „Zestilje" urb. obćine „Su šina", postignut bi slieđeći uspjeh : Stigle su ukupno četiri ponude, i to : ponuda Žige Heima na 6.050 for., Jos. Pfeifera na 6.000 for., Pranje Hermanna na 6.150 for. i ponuda dostalc a Stjepana Grogera na 6.517 for. Prigodom na dne 24. veljač e obđržane dražbene prodaje 1.115 hrastovih stabala, iz šuma vlastelinstva našićkog, procienjenih na 33.000 for., ostao jest đostalcem Franjo Hermann sa ponudom od 36.800 for. Dn e 29. travnja , obđržana bi kod poglavarstva slob. i kralj, grada Varaždina dražbena prodaja 666 komada hrastovih stabala, nalazećih se u gradskoj šumi „Cmrečje" , te procienjenih na 3.115 for. 80 nč. Uspjeh dražbe nije nam još poznat. Dn e 29. travnja , obđržana bi kod kr. podžupanije karlovačke, dražbovna prodaja 1.000 komada hrastovih stabala, iz šume Mokrice, urbarne imovne obćine Izimje, procienjenih na 11.600 for. Uspjeh dražbe nije nam još javljen. Dne 30. travnja, obđržana bi kod kr. podžupanije karlovačke, dražbena prodaja, 200 komada hrastovih stabala, iz šume Dubrava, imovne obćine M ekušje , (u upravnoj obćini Rečica), procienjenih na 2.500 for. (?) Uspje h dražb e nijenamjošpoznat. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- 224 — Dno 20. travnja, obdržana bi kod kr. šumskog ureda u Fužinah , putom pismenih ponuda, đražbena prodaja od 13.353 komada jelovih, 6.100 bukovih i 200 komada smrekovih stabala, procienih na ukupno 11.7G1 for. Ni uspje h to dražb e nije nam još poznat. Dn e 21 . travnja , obđržana bi u Klani, ođ strane šumskog ureda kneza Thurn i Taksisa, Brod, Grobnik, đražbena prodaja od 2.000 kub. met. jelovog Hesa, iz šuma kneževske šumarije Klana, u partijah od 100 kub. met. Uspjeh te dražbe takodjer nam nije još poznat. Dne 1. svibnja obđržavat će se kod upravitelj stva gospoštije Daruvar , Sira5 i Uljanik, đražbena prodaja ođ 4.000 komada hrastova sa 12.300 m. građjevnog i 9.500 m. gorivog drva. Dne 21. svibnj a t. g. obđržavati de se kod kr. podžupanije zagrebačke đražbovna prodaja 800 komada hrastovih stabala iz šume „Lug" urb. obćine Odra, procienjenih na 16.723 for. 40 n5. Molimo i opet sve prijatelje, da nam razpise kao i uspjehe takovih dražba dobrohotno od slučaj ado slučaj a običajnim načinom ma i na dopisnici dojave. Prodaja šumah u području kr. podžupanije zlatarske. Vladajuda vrst drva u ovom području (tako zvano đolnje Zagorje), koje je položeno izmedju gorja zagrebačkog i Ivanšćice jest bukva sa jelom i grabrom. Hrasta lužnjaka susretnemo samo gdjegdje u nizinah i livadah, dočim se pomanje sastojine kitnjaka sačuvaše samo kod veoma konservativnih vlastelina na blagih položajih, kao i na pređgorju. Pošto je gradnja zagorske željeznice, koja će ovo područje prosjecati po duljini, osjegurana, ter pitanje za šleeperi oživljelo, to je došao red i na zadnje ostanke malih kitnjakovih gajeva za sječu dozrielih. Osim šleepera, pravi se iz kupljenih hrastova duga i u četvero otesano tvorivo drvo. Ođ dosada sklopljenih prodaja poznate su: Vlastelinstvo Zlatar (đr. Prele) 40 hrastova za 480 for. Vlastelinstvo Beđekovčina (pl. Galliuf) 400 hrastova za 3.200 for. Vlastelinstvo Lobor (grof Keglevich) prodalo je svu drvnu gromadu stojeću u vlastelinskih gorskih šumah (u Ivanšćici) mjerećih 1.113 jut. , koje su obraštene bukvom, jelom, umetnutim javorom i jasenom za svotu od 35,000 for. našoj domaćoj tvrđki Pajanović i drug iz Siska. Vrieme izrađuje 10. godina. Uvjeti od strane kupca: u vlastnost istoga prelazi sve drvo mjereće u prsnom promjeru više od 9 centimetra, ođ strane vlastelina: dužnost pomlađjivanja šume umjetnim načinom. Za esploitaciju ovih šuma graditi će se pila, a kao motor upotriebiti će se potok „Rieka" izvirući u goi´i Ivanšćici. Proizvadjat će se izključivo tavolette ; o čem ću u svoje vrieme obširnije. Osim toga prodano je više stotina komada mladih borovih stabala, poprečno po 1 for. — 1 for. 25 nvč. komad. Za prodaju određjenih hrastova ima: Vlastelinstvo Budinšćiua (presv. g. P. pl. Horvath) 100 komada vriednih oko 1400 for. Župna nadarbina u Zajezdi (kolikoća i vriednost nepoznata). Vlastelinstvo Konšćina (zagr. nadbiskup) 1000 hrastova vriednih oko 8000 for. — ko — Nješto o ovogodišnjoj manipulaciji sa šišarieami. Akoprem urod šišarica svakom godinom manji biva, ipak joj ciena pada. U zadnje je doba sigurno županjska tvornica tanina, koja je šišarici cienu obalila tako, da ju jedino još manji tvorničari za svoju vlastitu potrebu traže. Do one živahne trgovine, kao što je u nas negda evala, težko da će se igđa još dići. Sliedeći će nam brojevi najbolje pokazati, kako se je šišarica ove godine (1884/85.) rentirala. U području kr. gradiškog šumskog ureda, pobrano je prošlog ljeta 422 hektolitra šišarica, za sabiranje izdano je 522 for. ; za manipulaciju 100 for. ukupno 622 for. ; prodao se pako taj quantum dražbeno za 653 for., dakle ukupni čisti dobitak |
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 225 — 31 for. ili po hektolitar jedva 5 novSića! JoS je spomenuti, da je na me tričku centu išlo poprečno 3.25 hektolitra, tako da je raetr. centa na pet (5) for. došla. Nižji državni izpiti za lugarsko šumsko pomoćno osoblje. Obđržani su dne 31. ožujka t. g. kod kr. pođžupanije u Koprivnici. Izpitno povjerenstvo sastojaše iz kr. podžupanijskog perovodje g. Josipa Hauptvogela kao predsjednika, te kotarskih šumara gospode Martina Sfarčevića i Mirka Lepušića, kao povjerenikah. Izpitu se pod vrglo ukupno 7 kandidata, od kojih jest jedan položio izpit odličnim uspjehom, a jedan bude reprobiran. Šumski požari. Dne 20. ožujka porodila se nesmotrenošdu, do sada nepoznate djece, u novo zagajenoj šumi trgovišta Samobor „Suhodol-Stražnik" oko 4 sata po podne požar, koji bi uz duvajući vjetar, veliki obseg bio mogao zadobiti, da se nije pogla varstvom sa težaci za vremena požar ugušio. Šteta je neznatna. Une 12. travnja, oko podne porodila se vatra u šumi urbarne imovne obćine „Rakovpotok-Horvati" podžup. zagrebačke „Dubrava" zvanoj, te je izgorjelo 9—10 jutara mlade hrastove šume, a tim počinjen kvar od više stotina forinti. Vatra je nastala u 4 mjesta, to neima dvojbe, da bje podmetnuta. Da nije bilo još i veće štete zahvaliti je lugaru Petru Bencckoviću, koji je odmah sva shodna poduzeo, da požar uguši, što je napokon i nakon višesatnog napornog gašenja za rukom pošlo. Sumnja pada na neke poznate štetoCince iste imovne obćine, koji da su vatru iz osvete proti lugaru podmetnuli. Iz Križevaca. Piše nam prijatelj : Ovdje se opet živo razpravljalo o reorganizaciji kr. gospodarsko - šumarskog učilišta, s kojim da se kani donjekle spojiti kr. mužku preparandiju, koja bi se amo kao internat iz Zagreba imala premjestiti. Za proslavu 25-godišnjice obstanka zavoda pako, još se sveudilj nikoje priprave nečine, ni od strane zavoda, ni od strane gradjanstva. Mi smatramo utemeljenje zavoda križevaekoga velevažnim kulturnim momentom našega naroda, pa se stoga nadamo, da će odnosni faktori čim prije poduzeti sve one mjere koje su potrebne, da se takov momenat, kao što je 25-godišnjica toga zavoda, u istinu svrsi shođnim načinom i dostojno proslavio bude. Na zavodu imade ljetos ukupno 59 slušatelja šumara, i to 29 u I., 16 u II. i 14 u III. tečaju, u II. gosp. tečaju 11, u III. gosp. tečaju 6 slušatelja. Medju slušatelji šumarstva imade 4 Bugara. Zagorsko lovačko družtvo. Sa sjedištem u Zlataru ustrojilo se pod gornjim imenom lovačko družtvo, koje je obđržavalo dne 5. ožujka konstituirajuću skupštinu, izabralo si odbor, ter već u obdržavanoj ođborskoj sjednici ukalupilo družtvena pravila. Imati će se sazvati jošte glavna skupština, da izradjena pravila konačno prihvati, koja će se tada visokoj zem. vladi na odobrenje pođnieti. Priobćujem radostno , da je odbor na pređlog jednog odbornika najpripravnije uvrstio u pravila ustanovu, da se družtvenim organom za publikacije izabire naš „Šumarski list" i ^Gospodarski list", koji će se u svoje vrieme uz shodnu zamolbu i preporuku o tom po predsjedniCtvu obavjestiti. Da će se oba organa radostno tom odazvati, ter na družtvo odnosećim se viestim svoje stupce otvoriti, o tom predhođno dvojiti nesmijemo. (A i netreba. Opaz. ured.). Castnici i upravljajući odbor đružtva sastavljen jest ovako, predsjednik: V. pl. Halper, vlastelin u Zajezdi, podpredsjednik: L. pl. GalliufF, vlastelin u Bedekovčini, tajnik: M. pl. Jellačić, vlastelin u Eatkovcu. Odbornici : V, Dojković, kot. šumar u Zlataru, Gavro Gjurgjević, vlastelin u Kaniži i A. Ritter, vlastelin u Poznanovcu. Ođbornički zamjenici: grof E. Sermage, vlastelin u Oroslavju i grof 0. Keglevich, vlastelin u Loboru. Tendencija đružtva jest nastojanje oko čuvanja, gojenja divljači, oko promjene postojećeg lovnog zakona, oko primjernijeg kažnjenja prestupnika njegovih ustanova, kao i oko uporabe onakovih lovnih sredstva, koje poboljšanje lova omogućuju. Neima dvojbe da će družtvo svoje ciljeve postići, jer se isto kreće na podlozi postojećih zakonskih propisa, jer je oduševljeno za postavljen si cilj , i jer predsjedništvo uz dobru |
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 226 — volju i mar za đružtvenu stvar imađe dovoljno odlučnosti. Cim bude obđržavana glavna skupština, ter pravila redigirana, izviestit ću o družtvu potanje. — ko — Nesreća u službi. Lugar Nikola Simid, službujući kod II. banske imovne obćino, ustrielio je dne 25. veljače t. g, u srezu „Pedalj" , predjelu „Duga kosa" nesrećom u pravednoj obrani, poznatog štetočinca Glišu Calića, žitelja iz Goričke (obćina Riijevac), kotara Dvor, koji mu se je, zatečen u šumskom kvaru , suprotstavio kuburom u ruci, odapev isti do tri puta protiva lugaru, bez da mu ipak uspio naum, jer mu pištolj svaki puta zatajio. A. Ćelija, šumar. Grad Zagreb i zagrebačka gora. Grad Zagreb kani od gospoštije šestinske (grofa Kulmei´a) kupiti, sa gradskom šumom u području zagrebačke gore, medjašoćih se 800 ralih vlasteoske šume. Tim bi si grad Zagreb svoj posjed u zagrebačkoj gori svrsi sliodno arondirao i povećao. Po sam grad pako jest nabava tih šumišta u svakom pogledu koristna, jer je upliv šuma zagrebačke gore toli s razloga higieničkih , koli i sa gledišta bydrografskoga od najveće važnosti, i jer bi tom nabavom grad dobio n svoj posjed izvirišta svijuh glavnih po sam grad i njegov okoliš prevažnih gorskih potoka i bujica. Nabava tih šuma još bi važnija bila onda, bude li se prema želji strukovnjakah, danas sutra u Zagrebu ustrojilo šumarsko učilište, koje bi time zadobilo velevažau i prekrasan demonstrativni objekt. Organizacija državne šumarske uprave u Magjarskoj. Kako se kod nas danas mnogo toga piše, a još više govori o predstojećoj organizaciji šumarstva, neće biti s gorega, ako se u sliedećem u kratko osvrnemo na postojeću organizaciju šumarske uprave onkraj Drave. Na čelu ugarske šumarske uprave stoji ministarstvo za trgovinu, obrt i zemljotežtvo, kod kojega ministarstva opet za šumarstvo posebni odsjeci postoje. Prv i šumarsk i odsjek rukovodi vrhovnu upravu erarskih šuma, te imađe riešavanje sliedećih poslova obavljati: 1. Organizaciju službe svoulcupnih magjarskih i hrvatskih državnih šuma. 2. Rukovodjenje patronatskih poslova, u koliko se takovi državnih šuma tiču. 3. Rukovodjenje uživanja tih šuma. 4. Unovčenje drva kao i ostalih šumskih proizvoda, naročito i ustanovljivanje kod prodaja propisanih modaliteta, sastavljanje kupoprodajnih i zamjenbenih ugovora i vođjenje poslova šumarske drvarske industrije. 5, Rukovodjenje nuždnih gradnja, 6. Poslova mirovinskih i t. slično. 7. Vođjenje razprava tu- i inozemne trgovine drvom. 8. Vođjenje financijalnili knjigovodstvenih i proračunskih poslova ugarskih i hrvatskih državnih šuma. 9. Rukovodjenje posala Stavničke šumarske akademije i sveukupnih šumarskih stipendija. 10. Rukovodjenje posala gradnje u interesu ili pripomoćj ´. državnih šuma sagrađjeiiih vicinalnih željezničkih pruga, i intervencija kod radnjah regulacijah rieka i odvodnja, kojim državne šume odgovarajući prinos pridonošati imadu. Na čelu ovog odsjeka stoji odsječni savjetnik šumarski nadsavjetnik Ant. pl. Ronai. Drug i odsje k imade sliedeći djelokrug: 1. Odobrenje, preizpitanje ili mienjanje, u smislu novog šumskog zakona, sgotavljajućih se privremenih i definitivnih šumsko - gospodarskih osnova. 2. Označenje t. z. obranbenih i zaštitnih šuma, te utanačenje uživanja jim. 3. Odobravanje šumskih prodaja u smislu §, 17. prije spomenutog zakona u onih privatnih šumah, koje su podvrgnute neposrednom nadzoru države. 4. Rukovodjenje posala uredjenja državnog šumskog posjeda. 5. Odobrenje i pregledavanje erarskih šumskih kultura, šumsko-ogojnih nacrta, kontrola, izvađjanja istih te ustrojstvo razsađnika. 6. Zemaljska šumarska statistika. 7. Uredjenje prihoda državnih šuma. 8. Preizpitivanje šumarsko - državnih gradjevina. 9. Šumarske pokusne i metereologične postaje. 10. Osobna i ostala pitanja šumarsko-uredjajnih ureda. Na čelu tom odsjeku jest odsječni predstojnik šumarski nadsavjetnik Milan pl. Belhazy. Treć i odsje k napokon rukovodi sve poslovanje, proiztičuće iz provedbenih ustanova članka XXXI. novog šumskog zakona od g. 1879., t. j . tomu odsjeku prinadleži: 1. Skrb oko uzčuvanja šuma, te pitanje pašnika. 2. Organizacija obćinskih šuma i bivših urbarialnih šuma. 3. Riešavanje prekršaja. 4. Odobravanje šumarske |
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 227 — miovSivosti i cienovnih nsanca. 5. Opređieljenje onih plesiua i goljetih, kojih pošumljenje potrebno s obzirah narodno-gospođarstvenih; poslovanje oko šumarsko-ogojiiih zajednica i družtva za promicanje pošumljivanja, kao i razđieljivanje kulturnog materijala. 6. Poslovi transporta šumskih proizvoda po kopnu i vodi, te utanačivanje uvjeta splavljanja. 7. Rukovodjenje uprave zemaljske šumske zaklade. 8. Osobna i strukovna pitanja šumskih nadzorničtva i lugarskih škola. 9. Šumarski državni izpiti, poslovanje strukovne obuke 1 izpita lugarskih. 10. Šumarska literatura. 11. Poslovi lovstva, 12. Preizpitanje pravila ustrojit se imajućih šumarskih i lovskih družtva, kao i riešavanje ostalih sličnih pitanja. 13. Uz sudjelovanje šumarskog središnjeg računarskog ureda riešavanje računarskih posala šumskih nadzorničtva i t. d. Odsječni predstojnik ovoga odsjeka jest šumarski nadsavjotnik Ferd o Illes . Sveukupnom šumarstvu pako predstoji ministerijalni savjetnik i zemaljski prašumarnik gosp. A 1 b e r t p 1. B e d ij - K a I n o k y. Ostale oblasti jesu: Upravljajuća povjerenstva županija, šumarska nadzorničtva i strukovni zavodi zii naobrazbu lugara. Šumarskih nadzorničtva imade ukupno 20. Visoka škola za zemljotežtvo u Beču. ,.Pod lozinkom „Hoohsehule fiir Bodencultur´´ nalazimo u ,,Oestcrreichische Forst - Zeitung" br. 7. od t. g. sliedeću, opazku: Ova od utemeljenja toli često napadana visoka škola, bijaše u posliednje doba, nakon što se kroz njekoliko godina mirno razvijati mogaše, prigodom razprava proračuna u proračunskom odboru carevinskog vieča, iznovično napadnuta. Zastupnik grof H. Clam- Martinitz, upozori na tobož nedovoljnu frequenciju zavoda. U povjerenstvo za prišteđnje donesen bi predlog o ukinuću te škole. Po njegovom uvjerenju nepruža to učilište one koristi, koja se izčekivaše. Zastupnik Heilsberg govorio je protiva obavljenom sjedinjenju Mariabrunske šumarske akademije sa visokom školom za zemljotežtvo, te predloži resoluciju zahtievajueu reorganizaciju iste. 0 istom predmetu govorahu još i zastupnici Dr. Beer, Zeithamer i Hausner. Odsječni savjetnik Fidler naglasi, da je svakako prerano ako se danas več učilište to osudjiije, veleć, da se na visoko j škol i stranom već provadjaju njeke nuždne reorganizacije, stranom se pako pripremaju takove. Zastupnik grof ITinko ClamMartinitz izjavi na to, da će zagovarati resoluciju zastupnika Heilsberga, nu ne u smislu afirmativnom za pođržanje visoke škole, već da ju jedino acceptira kao minimum. Dr. Heilsberg izjavi na to, pošto nakon ove izjave jasno, da će se za njegovu resoluciju samo u takovom smislu naći većina, koja u očitoj oprieci sa samom tendencijom njegova predloga stoji, u koliko niječe bitni afirmativni, na đalnje uzdržanje visoke škole za zemljotežtvo nakon reorganizacije odnoseći se karakter iste, da odustaje od svojega predloga. Tko pomno prati silni razvoj visoke škole za zemljotežtvo, polučen umnoženjem strukovno-znanstvenih učiteljskih stolica, uveđenjem državnih izpita, ustrojstvom kulturnotehničkog tečaja, uređjenjem povećeg šumarsko-đemonstrativnog vrta i t. đ., a s druge strane i opet uspjehe, koje već do sada visoka škola polučila, očitovane jasne ne samo u istinu sjajnom frequencijom, no i uspješnom uporabivošću absolviranih slušatelja u praksi, taj će u istinu težko pojmiti razloge prenaveđenih napadaja. P a i u istin u se takovi napadaji ni nemogu svesti na drugo, do li na politiSkonarođnostne ciljeve i želje za utemeljenjem gospodarskih i šumarskih stolica na tehničkih visokih školah u Pragu i t. d. Vlada uzela je stoga i odriešito napadnutu visoku školu u obranu. Vladini organi označuju tvrdnju, da bi povjerenstvo za prišteđnje bilo predložilo dokinuće visoke škole krivom. Vlada će nastojat učilište, na kojemu vlada dobri napredujući duh, ne samo uzdržati, no i na čvršći temelj osoviti, a naročito i poboljšicami, temelj ećimi se na sve većem izkustvu, u svrhu polučenja stavljene zadaće, što bolje urediti." Vadimo nadalje iz izvještaja visoke škole za god. 1883^83. sliedeće i po nas zanimive podatke. Prvim listopadom god. 1883. otvoren bi na zavodu tečaj za uzgoj |
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 228 — kulturnih tehnika. C. kr. ministarstvo poljoprivrede ustupilo jest zavodu šumsku česticu u površini od 8´35 ha, nedaleko Htittelđorfa u svrhu uredjenja demonstrativnog vrta i pokušališta za stolicu šumarske produkcije. Broj slušatelja iznašao je 452 (240 gospodara, 197 šumara, 15 kulturnih tehnika. Novo upisalo se 98 gospodara, 65 šumara, 9 kult. tehnika. Vidimo dakle da se broj slušatelja, u razmjerju prema prijašnjim gođinam dosta umanjio. (God. 1882/83. bilo je 522 slušatelja, i to 262 gospodara, 260 šumara, popreSno pako posliednjih pet godina 1878/79. do 1882/83. imao je zavod godimice 533 slušatelja, i to 230 gospodara i 305 šumara), što se velikim dielom, osobito u pogledu slušatelja šumara, može pripisati najnovijem zahtjevu ministarstvo, glasom kojeg se kandidati želeći stupiti u državnu službu, imadu izkazati, da su prije nastupa naukovanja na visokoj školi kroz godinu dana u šumarskoj službi prakticirali. Glavni jest razlog medjutim bezdvojbeno, preprodukcija posliednjih godina, koja uvjetuje takovo umanjenje slušatelja, slično kako se to za posliednjih deset godina vidilo i na tehničkom, pravoslovnom i muđroslovnom polju. Gimnazijalne nauke svršilo je 116, realne nauke 366 slušatelja. Broj slušatelja svršivših gimnazije umnožao se je. Od slušatelja ih bijaše 86 vanrednih (19"/!,), 366 redovitih. Po domovini ih bijaše, iz dolnje Austrije 66, gornje Austrije 13, Salzburga 1, Štajerske 11, Koruške 6, Kranjske 5, Goričke i Gradiške 3, Tirola 8, Voralberga 1, Češke 116, Moravske 72, Šlezke 23, Galicije 41, Bukovine 6, Dalmacij e 5, Ugarske i Sedmigradske 39, Hrvatsk e i Slavonij e 17, Njemačke 6, Italije 2, Francuzke 2, Kuske 4, Rumunjske 4, Bugarske 1. I. državni izpit položilo jest 44 šumara, II. pako 34 šumara. Na visokoj školi predavaše 15 redovitih, 2 vanredna profesora, 6 honorarnih docenta, 7 privatnih docenta, 7 asistenta i 2 učitelja. Šumarski zavod na politehnici u Karlsruhi. Kod nas se već češće pojaviše glasovi, zahtievajući da se križevačko šumarsko učilište u Zagreb prenese, i stoga držimo, da nebuđe sgorega, ako ovdje saobćimo koju o šumarskom učilištu u Karlsruhe u Badenskoj , koji grad gledom na okolišne šume u mnogome Zagrebu nalik. Šumarska obuka u Badenskoj, tako jest utielovljena politehnici u Karlsruhi, da sačinjava posebni odjel rečene visoke škole. To ustrojstvo postoji već od g. 1832., unatoč svijuh promjena, kojim bje za to razdobje i sama politehnika čestoputa izvržena. Po gotovo sv e sada u Badenskoj služeće šumarsko upravno osoblje, svršilo je strukovne nauke na rečenom učilištu, a veliki ugled, koji baš badenski šumari i šumarstvo ne samo u svoj Njemačkoj, no i daleko preko granica iste uživaju, bezdvojbenim jest jamstvom, da je uzgoj mladih šumara u Badenskoj, kojim temelj strukovne naobrazbe politehnika, dalnji razvoj pako uprava pođieljuje, bio vazda dobar, te da je rad učilišta bio vazda složan s onim uprave, t. j . da zahtievi i resultati jednog odgovaraju pođpuno drugoj. Šumarska obuka uviek je sliedila pojedine stadije svojedobnog zahtjevu vremena odgovarajućeg razvoja, bez da bi se ipak bila pri tom sama vanjština „šumarskog učilišta" mienjala. Potrebne promjene naukovanja mogle su se vazda, uzajamnim složnim radom pojedinih strukovnih odiela politehnike provadjati. Podjedno se time omogućilo, pojedinim šumarskim učiteljskim silam na toliko olahkoti poslovanje, da iste samo lih šumarske predmete predavati imadu , dočim im se u prijašnje doba n. pr. jošte i pokojnom šumarskom savjetniku Vonhausenu predavanja o metereologiji, tloznanstvu, livadarstvu i t. d. dođieljivahu. U najnovije doba- razširena bi naukovna osnova još i u toliko, da su ustanovljena takodjer predavanja iz ribarstva i ribogojstva, te težanja tla. Polag naukovne osnove traje ukupno doba naukovanja šest semestra, i to tako, đa se u prvih dvijuh poljećih predaje : matematika, phizika, lučba, rudstvo, zoologija i botanika, zatim tlovidno i prostoručno risanje. U drugom tečaju sliede predavanja iz financijalne nauke, matematike, geodezije, metereologije, zoologije i botanike, ribarstva, |
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 229 — sadjenja suma, uporabe šuma, čuvanja šuma i poviesti šumarstva. Isto tako počimlju druge godine i praktične šumarske vježbe. U tredem tečaju predaje se jošte iz matematike diferencijalni i integralni račun, zatim pravoslovne i kameralistične nauke, napokon denđrometrija, nauka o prirastu, uredjenju šumskih gospodarstva, puto-i vodogradnja, nauka o računanju vrieđnosti šuuia, šumarska statistika i šumarska uprava, te encyclopeđija gospodarstva. Nadalje preporučeno jest slušateljem slušati predavanja iz obće poviesti, poviesti umjetnosti i glasbe te raznih jezika, što većina njih u istinu i Sini. Mladići, želeći se posvetiti državnoj službi, moraju svoje nauke svršiti na politehnici po propisanoj naukovnoj osnovi, a isto tako imađu se podvrći posebnom državnom izpitu, i tako malo ne izključivo svi oni, koji žele u samoj Bađenskoj polučiti koju službu, svoje nauke na rečenom zavodu slušaju. Posebni propisi valjaju nadalje u pogledu strogih izpita (Diplomspriifung), kao i inostrane slušatelje. Medju profesori nalazimo Dr. Schrođera, Dr. Knopa, Dr. Birnbauma, Dr. Lehra , savjetnike šumarstva Weise a i Schuberga , kojih imena u šumarskoj znanosti dična mjesta zauzimlju. Okolica Karlsruhena imađe najraznoličnije šume. U neposrednoj blizini nalazi se t. z. „Harđtwalđ" koji je đielomice poput perivoja uredjen, đielomice i opet prekrasna visoka šuma. Velik dio rečene šume, sačinjava prekrasni zvjerinjak, u kome se nalazi baš uzorno uredjenje lova kao i šumskog gospodarstva, pokazivajući nam podjedno sve potežkoće takovog kombiniranog šumarenja. Jedva četvrt sata udaljeno od politehnike nalazimo i opet gradsku šumu, sačinjavajuću liepo uređjenu srednju šumu, protežući se dalje prema jugu od Karlsruhena do Rajne. Tranvaj i željeznica olahkoćuju posjet i najodaljenijih srezovah šumskih. Iza Durlaha nalazimo opet prekrasnu visoku bukovu šumu, kojoj se već i jela priključuje. Dalje prema Esslingenu pako imade sva obiležja bukovih šuma. Dva sata odaljeno željeznicom od Karlsruhena u okolici Gomsbacha nalazimo i opet prekrasne čiste čamove šume. Ciene na željeznici vrlo su neznatne za slušatelje, a promet omogućuje povoljno upriličenje takovih ekskurzijah. Šume heidelberžke takodjer su prekrasan objekt za ekskurzije tamošnjim slušateljem. U kratko, položaj Karlsruhena vrlo je povoljan za šumarsko učilište u svakom pogledu, a sam zavod učinio jest na nas prigodom obilaženja raznih njemačkih šumarskih učilišta g. 1880najpovoljniji utisak, a isto tako nam nedvojbenim dokazom da se šumarstvo može uspješno predavati u savezu sa inimi visokimi školami , ma i u velegradu, te mi iz vlastitog izkustva možemo samo svakomu, komu to moguće, preporučiti , da prigodno posjeti Karlsruhe i tamošnje šumarsko učilište, znajući, da će mu gospođa profesori tamo vazda ići na ruku kod proučavanja gori spomenutih i zbilja liepih odnošaja. Lov na šljuke u Hrvatskoj. Nadasmo se odzivu, kađno u posliednjem broju pozvasmo drugove, da nam saobće o đolazku šljuka, kao i uspjehe lova, nu žalibože nada nas prevari, poziv nam osta bez odziva, i tako nam malo spominjati. U koliko ipak doznasmo, ubito je za netom prošle sezone, na lovištih preuzv. g. grofa Pejačeviča u Lekeniku u dva dana 48 komada šljuka. U lovištih vlastel. gosp. Stj. Josipovića u Kurilovcu, ubito je ukupno 96 komada. U lovištih vlastel. gosp. M. Leitgebela u Paukovcu za tri dana 80 komada, a zagrebačko lovačko družtvo ubilo jest u svemu do 70 komada šljuka. Toliko o ovogodišnjem dosta izdašnom proljetnom lovu na šljuke po Hrvatskoj. Lovna sgođa. Početkom mjeseca siečnja t. g. lovio sam nedaleko povjerenog mi sreza lov, za kratko veo, digne vižlica seljaka B. zeca, koji projuri kraj mene. Tek što je vižlica njekoliko krat zaštektila, začujem i plač zeca, na što pohitim prema dotičnome mjestu. Došav bliže, opazim suroga orla (Steinadler) gdje uzgrmeć zeca pandjama zahvatio, p-asjecajuo mu kljunom nemilo glavu. Stigne i vižlica u taj par, te se neoklievajući upusti s orlušinom u borbu , na što orao pusti zeca, koji u to odskače bez da ga borci i opaziše bjegati. Ja sam motrio |
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 230 — sam prizor mirno, sve dok neopazim , đa će vižlica podleći, i da je doba da joj ja priskočim u pomoć. Približavajuć se, poplašim orla, koji se digne, na što ga uzmem na nišanj i težko ranjena Sretno oborim. Posije jednog sata dobijem i zeca, kojemu je orao izbio desno oko, te više rana na glavi i vratu zadao bio. Vjekoslav Habel. Divokoza u šumah šumarije otočke. Obilazeć srezom, iza kako je baš bio snieg dobrano zapao, opazim trag, koji mi se u pvvi mah nevidje običnim. Slieđeć ga, do na blizu šumskog predjela „Kozjak" opazim na obronku briega, u dosta velikoj daljini tri komada divokoza i jedno jare, od kojih mužak bio posve gojan i liep. Opazivše me, nezgodna vjetra radi, zvieri, odjuriše netragom put susjednog sreza ,,Hajdučka luka" zvanog, koje je obće poznat nepristupnosti svoje radi. Propitkivajuć obližnje stanare, uvjeravahu me ovi, đa u rečenom srezu 10—15 komada divokoza imade, dapače mi rekoše, da su primorski lovci prošle godine i "2 ubili. Nebi li bilo sgodno, shodna odrediti, da se lov na plemenitu tu divljač posve na njeko vrieme zabrani, e da nam planine naše ožive đivokozami ? V. Habel. Puđareva ćegrtaljka. G. I. M. Jekić saobeujo nam sHedeću sgodu po pričanju njekog srbskog lugara : „Jednu večer zapeo sam gvoždja na blizu mog sela, nebi li se koja divljač uhvatila. Kad sam drugo jutro poranio, da vidim ima. li štogod uhvaćena, pa da dignem gvoždja, da ih nebi koji čovjek il inarše nagazilo, imam šta viditi; neinia gvoždja. Pogledam okolo, te pri tom bacim pogled i na njeku u blizini stojeću krušku, kad al eto čuda, na kruški uhvaćen međjed u gvoždju, (koje ga zahvatilo za stražnju nogu), gdje jede kruške. Ja, neimajući oružja uza se, do jedne sjekire, nasjećem njekoliko klipa, s kojima se odpočmem nabacivati na medu , nebi li ga s kruške spravio, te onda sjekirom mogao zatući. Dok se ovako nabacivah na medjeda klipovi, on se ni obazreo na me, jeduć jiosve mirno dalje kruške, samo bi me često pogledom omjerio. Kad sam ipak i zadnji odsječeni klip, koga imah uza se, nanj dobacio, skoči medjed iznebuha s kruške, navali na mene , otme mi sjekiru baciv ju na stranu, a mene pritegne k sebi , te me poče sisati. Počmem ja bome vikati i pomoć dozivati, al zaluđ kad nigdje nikoga, kad se najednom dosjetim, da imadem uza se britvu za pojasom, mašim ja prostom rukom i izvučem zbilja njekako sretno tu britvu, nastojeć sada nebi li britvom medjeda razporio, al ovaj mi dohvati ruku, izbaci mi britvu, pa me poče još više pritezati k sebi , a ja se derao i kukao što sam igđa mogao, viđeć se već propalim. Kad najednom na moju sreću pudar iz obližnjih vinograda, čuvši moju viku, misleć đa plašim ptice il štetočince po vinogradima, i on zače s njegovom čegrtaljkom lupati što više mogao. Međjed čuvši tu nenadanu halabuku, preplaši se, izpusti me polumrtva, i pobježe zajedno sa gvoždjem. I tako imadem za moj život jedino blagodariti pudarevoj čegrtaljki. Isti medjed , kašnje još dugo vukao za sobom gvoždje. dok ga konačno ipak njekom prilikom neubismo." Još jedna o navali kurjaka u okolišju Moroviea. Jur na strani 136 o. 1. objelođanismo dopis g. Hrobaća, koji nam opisuje jade žiteljstva iz okolice Morovića, usljed navale kurjaka, nadovezujući na tamo spomenuto . iztaknuti nam, da je u Grku vuk zašao u ožujku, posred biela dana u seljačku staju , ali neođnese pliena već postade žrtvom gvozdenih vila. U šumi kraj Kuzmina u pol biela dana navali biesna vučica na čopor svinja. Čobanski psi slete vučicu, a i krmače se uzroktale na nju, te se vučica nađje u neprilici. Njezinu smetnju upotrebi 13-gođišnje odvažno svinjarče, te zađje sjekirom med svinje-, sretno udari vučicu po glavi i ubije ju. U Grku su biesni vuci nagrizli do 40 volova ođ kojih đa je već do 21. ožujka do 30 skapalo. Neki tamošnji seljak ima sam štete do 300 for. Okružni upravitelj g. Jovan Cudić naredio je i vodio osobno već tri hajke na vukove, gdje je preko 30 kurjaka palo. Te hajke trajahu po dva tri dana. Hajke na vukove u Bosni. Kako nadlugar E. Kocourek iz Prnjavora u Bosni u „Oesterr. Forst-Zeitung" javlja, obdržavaju se tamo još i sada redovito hajke na kur |
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 231 — jake , te je nedavno takovom prilikom po šumaru Jenku ubita vuSica, koja nosaše u sebi 10 komada jur posve razvitih mladih, te jedan kurjak od 18 godina, koji bje visok 90 era., a dug 1´76 m., te težio 50´8 kg. Sa Velebita. U ovom kraju bila je zima dosta oštra, da i prvi dan proljeća, 25. oićujak osvanu nam ružan i studen. Nesjeeam se, da bi za posliednjih 14 godina, što ovdje službujem, ikada gorje bilo. Dne 22. ožujka poze snieg iznova padati, i to u pavuljica poput krpa, sipajuć neprestano kroz 4 dana i noći, tako da je novi pokrio staro ležeći snieg do 1´5 met. Snieg taj počinio jest znatno štete u šumali, pošto mokar, hvatao se za krošnje i granje stabala, lomeć i povaljujiić nemiliee, za vladajućeg istodobno vihra stabalje i granje. Težke grane, sagnute težinom sniega, krše se kao da na stotine pušaka grmi. Vegetacija još sveudilj mirna , nebi liepše ni oko božica , od životinja ni traga, do kukavnih srna, posakupljenih u jata, koje grneć snieg i tražeć hranu, biedne od gladi, bez straha sve pred ljudske stanove dolaze. Kosinj , 10. travnja 1885. V. Habel. Takodjer šumska ošteta. Prigodom doznačivanja bukovih stabala, za palenje uglevja, opazili više mladih bukvića od 30 — 50 em. debelih, kojim bje gladka kora, mjestimice oprstenovana, tako da sam u prvi mah pomislio , da to Sine ljudi proljeti zato, za da se brže bukve osuše, za da ih onda jeseni kao suha drva uzmognu kriomčariti i stoga zapitam prisutne , da mi kažu uzrok tom pojavu, na što mi prisutni radnici uzvrate, da pastirčad , jedva školi odrasla djeca, u proljeće te bukviće vole guliti i sladki liko bukovine žvakati, nadoknadjujuć si valjda tako u okolišju Begovograzdolja (koje preko 3000´ nad morem leži), pomanjkanje svakog voća. I. Z. K pošumljenju Krasa. Krajiško investicionalno povjerenstvo opređielilo jest, prigodom ovogodišnje glavne skupštine iz sredstvah krajiške investicionalno zaklade, u svrhe gradnje cesta, uredjeiija korita Savskog, pošu m ljenj e krš a i gradnje bunara po gornjoj Krajini ukupno 786.045 for. K proizvadjanju štapova u Hrvatskoj. Na strani 93. o. 1. spomenusmo, da je gosp. barun Alnoch u Bregani kraj Samobora otvorio prvu tvornicu štapova , kako čujemo nasliedio jest njegov primjer i vlastelin u Hudibitku kraj Zagreba barun Pi- story. Podjcdno ipak nemožemo prešutjeti , da kr. podžupaniji zagrebačkoj toli proti jednom koli i proti drugom poduzeću dolaze tužbe, jer da usljed tih tvornica štapova, okolišno žiteljstvo poćelo nemilice haračiti šume. Uspješno sredstvo protiva miševom. Kako u „Botschaft" čitamo, jest strihnin vrlo pouzdano i uspješno sredstvo proti miševom. Zob se strihninom zatruje, te onda u svaku mišju škulju 2 — 3 zrnca pospe. Uspjeh jest časovit i pouzdan. Fabrikaeija papira iz drvenine u Americi. Za tu vrst industrije rabi se u Americi osim biele topole, osobito i Hemlok-jela. U samoj državi Maine obstojeoe tvornice papira proizvadjaju godimice iz te drvenine artije i kartonah u vrieđnost od 6"5 milijuna franaka — nu osim toga prave se iz drvenine i finije vrsti artije. Divlji kesten, hrana za tovljenje. Pokusi utanačeni na gospodarskoj akademiji u Veihenstephanu u Bavarskoj — dokazano je, da su divlji kesteni (Aesculus hypocastanum), ako se zrieli i osušeni smrve, vrlo ciena hrana za tovljenje marve i ovaca: Marvi se đavaše danomice oko 5 klg. smrvljenih divljih koštanja po glavu, te je prirast težine kod tako tovljenog maršeta iznašao na dan 1 klg. — Za da im ta In-ana neškodi, davano bi marvi ipak nješto više soli. Slični uspjeh postignut bi i kod tovljenja ovaca. O uplivu godišta na tjeranje izboja iz panjeva. Ob ovome predmetu izvješćuje Hinko Strzelecki, ravnatelj poljskog šumarskog zavoda u Lavovu u „Centralblatt f. đ. g. Forstwesen" od g. 1884., na strani 610. sliedeće: „Za da se ustanovi upliv dobe godišta na tjeranje panjeva, dao sam u pokušalištu galičkog šumarskog učilišta počamši od, siečnja do rujna 1884. na svakog 15. u mjesecu, posjeći stromlje od briesta, te sam time došao do sliedećih zaključaka" : |
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 232 — Izbojn i pup i (Lohđenknospen) se pojaviše: I. na panju sječenom u siečnju đue 21 . travnja. II. „ „ 1) „ veljači „ 25. 1) III. „ ,, ožujku „ 29. )1 TI H IV. „ n J: „ travnju „ 3. svibnja. V. ., ^^ W „ lip"Jtt „ 5. srpnja. VI. „ » ,. „ srpnju „ 30. kolovoza. VII. „ n 51 „ kolovozu ., 18. rujna. ibnju sječe ni p an j u obee nije p otj erao. 15. listopada imadijalm panj I. 18 izboj a, od koji h bje najjači 2-265 ml dug i 22 mlm debeo. II. 20 „ )? „ 2-069 „ i 16 H 57 » JI » III. 13 ,, TI » „ 1-808 n „ i 12 35 33 IV. 8 „ ri r 2-079 )) „ i 16 n 51 35 V. 17 „ r T! ,, 0-872 n . i ^ 35 n » VI. 7 „ n 51 31 „ 0-555 » „ i * 55 15 VII. 1 „ n r 1) , 0-015 1) „ i 2 51 „ Panjevi, iztraživani u pogledu sadržine škroba (Starke), pokazivahu suecesivno gubljenje škroba, od siečnja do travnja; u panju od svibnja nije se našlo škroba, od lipnja pako umnožao se i opet sadržaj škroba suecesivno. Pad lišća bijaše u upravnom razmierju sa dobom sječe. Od 15. listopada 1884. počamši poduzeti de se đalnja iztraživanja u tom pravcu na briestn , jasenu, javoru, johi i brezi, u pokušalištnom vrtu. Dobljene resultate objelodaniti će i opet u svoje vrieme. Nojogojstvo. U južnoj Africi goje u veliko nojeve t. z. farmeri t. j . posjednici t. z. „Straussenfarmen". Gojenje nojeva vrlo je tegotno i dvojbeno. Dobit i gubitak ovisni su često od najneznatnijih učina, pa ipak neima još ni dan danas uharnije grane u poljoprivredi u južnoj Africi od nojogojstva. Narav noja najtočnije bi proučena, svi običaji kao i navike te životinje uvažavaju se samo, da joj se život u robiji čim ugodniji učini. Srcu godi vidjeti one stotine prekrasne te ptice, svojimi du- Ijastimi vratovi i talasajućim perjem razmatrati za brzanja po otvorenih poljih. Cim je noj navršio treću ili četvrtu godinu, zatvore ga u družtvu sa ženkom u posebno ograđjenu prostoriju. Kokot počme malo zatim grebsti u zemlji gnjezđo u obliku plitke udubine, u koju kokoš u razdobjih ođ 2 do 2 dana 18 do 20 jaja legne. Moći je medjutim ženku mamiti na potrajno leženje jaja — tim da joj se noćju nekoliko jaja otme, tako da nigđa u gnjezdu neima više od 15 ili 23 jaja. Za ležanja sjedi ženka danju, mužak noćju. Kad se mladi izlegu (25 postotka jaja pogine) to ih ostavljaju tako dugo kod starih, dok se nauče samostalno tražiti hranu, a zatim se u velika jata skupe pod nadzorom mladog hotentota, na koga se brzo u toliko priuče, da ga svakamo sliede. Čudnovato je, da mladi tri dana potrebuju dok se nauče stajati na noguh, međjuto ih polažu u vatu, a prva hrana, koja im se podaje, sastoji se iz pjeska i komadića bielutka, a zatim tek travu dobivaju. Obična je hrana noju, djetelina, raž, kuruz, voće a kadikad vapno i kosti, a da te ptice svaki svjetleći predmet u obće prožderu, obće je poznato. U osmom mjesecu već su mladi obrasli perjem, nu obično je tek sa 16 mjeseci po prvi puta oskubljuju, u tu se svrhu nojevi sprave u tamne staje. Za da dodju i opet van, moraju proći uzki otvor u obliku ormarića. Tom se izlazu svi jagme, pošto isti ipak tek samo pojedinoj zvjeri izstup omogućuje, to je noj, komu kraj toga još i jaku vreču preko glave bace. U tom ormariću, koga spreda i straga zasunu vratašcarai, u ormariću kao zagvozden, zvier nastoji se nogama i krilama braniti , a baš time omogućuje se rezanje pera. Posebninii makazami režu se zatim polagano ponajprije velika pera, dočim se mala samo oskubljuju. Svaki se puta tako dobije 48 do 50 pera, vrieđnost se istih danomice mienja, a u posliednje je doba u obće ciena perju |
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 233 — kao i pticam samim znatno pala. Tako je danas već moći dobiti par nojeva za 160 do 200 maraka; a još prije četiri godine prodao jedan farmer par nojeva za 1000 maraka, pa je pritom još i kupac liepu zaslugu imao; doćim su posve mladi nojevi prije 200 maraka stojali, to ih je danas par dobiti i po 30 maraka. Svaki farmer u južnoj Africi mislio je u ono doba samo na nojogojstvo — dok se trg konačno u toliko nije prenapunio perjem, da su spekulanti morali isto pošto po to prodavati, pojedinim glavničarom. — U najnovije doba spotaknuo je „Gospodarski poučnik" takodjer i nojogojstvo za Dalmaciju — nije nam ipak poznat ni jedan takov pokus. — U Kaliforniji ae takodjer u najnovije doba vrlo dobrim uspjehom nojogojstvo uvelo. Pčele kao liek. Vadimo iz lista „II^E./LA" što no ga vrstno uredjuje Velimir Balozić sliededu: „Otrov pčeline žavke spasonosan je protivu mnogih vrsta reomatizma i protivu sevanja i probađanja, kad se ovi bolovi opaze u nogama i stopalu, udesi se sprava, te se kroz nju puste pčele da bolno tielo izjedaju". Najstarije šumarske novine. Najstarije šumarske novine jesu bezdvojbeno, njemačke novine „Allgemeine Porst- und Jagd - Zeitung". Novine te utemeljio jest i počeo izdavati u siečnju g. 1825. njeki St. Behlen, kasnije profesor šumarstva na šumarskoj školi u Aschaifenburgu. Iz početka izlazile su novine po dva puta nakladom Vesehea u Frankfurtu na Majni. Kasnije (1827.) izdavane su po tri puta na tjedan. Od srpnja g. 1840. pako u mjesečnih svezcih. Kad je g. 1846. Behlen bolesti radi morao ostaviti uredničtvo, povjereno bi isto šumarskom nadsavjetniku pl. Veđekindu, koji je list uređjivao do siečnja 1856. godine, na što preuzeše uredničtvo Dragutin i Gustav Heyer (do g. 1856), iza ovih pako vodio je list sam Gustav Heyer (do jeseni 1878.), t. j . dok se preselio kao profesor na sveučilište u Monakov, te kadno uredničtvo preuzeše sadanji urednici gg. Lorey i J. Lehr. Novine te nedvojbeno i danas jošte spadaju medju prve i najrazprostranjenije šumarske novine, a medju suradnici nalaze se svi najvrstniji suvremeni šumari Njemačke i Austrije. Nuzgredni užitci, milost božja. U podlistku „Šumar, lista" svezka IV. o. g. sjetio me je gosp. nadšumar Pausa, na sadržaj § 17. i 18. zakona od 11. srpnja 1881. valjana za upravu imovno - občinskih šuma, pa stoga sporazumka radi i s moje strane , evo razjašnjenja: Smjer pisca svake strukovne razprave je taj , da pridonese koju na probit šumarstva, neobaziruć se na naputak ili zakon postojeći, inače bo niti do reformah doć i neb i moglo . Mojem članku u „Šumarskom listu", svezka III. o nuzgrednih užitoih, bila je zadaća, iztaknuti izmedju ostalog i to, da naši šumoposjednici i narod silne svote gube u korist inozemstva, i to zato što efektivna podloga unovčenju paše i žirenja manjka, protivno nije niti gosp. nadšumar Pauza dokazao, a da moja tvrdnja stoji, uvjeren sam, da će mi i on kao šumar morat podkriepiti. Stoji li pako moja tvrdnja, tada nemože niti § 17. i 18. nepobitan za šumarstvo obstojati. Šumarstvu je zadaća dignuti takodjer i dohodak nuzgrednih užitaka , a time (u slučaju o kojem je razpravljeno) i dobrobit naroda ; naimre kod imovne uprave direktno dobrobit pravoužitnika a indirektno čak i za Austrijance. Tko protivno radi, radi po mome mnienju neosnovano, protiviv se narodnoj ekonomiji, a zanesti bezplatno uživanja paše i žirovine kod njekih imovnih uprava, držim da znaci neosnovano gospodariti t. j . šumariti. Gosp. nadšumar morat će mi dopustiti, da imade danas mnogo marve nepravoužitnika, koja se bezplatno pašari i žiri u imovnih šumah, a isto tako da imade mnogo pravoužitnika tržeć sa marvom, a ođhranjujuć istu na teret ostalih pravoužitnika. Dopustit će mi nadalje, da imade obćina sa preobilnom pašom i žirenjem, a opet i takovih, koje trpe oskudicu; i tako ubija na tržištu pravoužitnik pravoužitnika, a što Krajišnik bezplatno ove nuzužitke uživa, a ostalo žiteljstvo naše domovine upućeno na skupo marvogojstvo, time i na tržištu jedan drugog priečiti mora. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 234 — Krajiški pravoužitnik je vlastnik imovnih šuma, al neuk narod u misli što bezplatno pašu i žir uživa, da i jeftino marvu prodati mora, radi samo na štetu svoju, pa toga radi nitko od pravoužitnika § 17. i 18. misleć na probit imovnu, stvorio nebi bio, a šumar kao narodni gospodar, po gotovo nikada. Mi šumari svi znamo, da narod zabrane ruši, da proganja onog šumara, kojemu je racionalna uprava za potomstvo svetinja, pa zar zato da stvorimo §, kojim se šuma odgajati neinia? Zar zato, da sadržaju §. 17. i 18. prigovora neima, jer je u kriepostan zakon prešao? II zar se zato, jer je šteton o s a n, n c d a n 0 \´ i m i §§ p r 0 m j e n i t i ? Ako je ujjrava imovnih obćina danas vezana na strogo slovo pomentih §§, to bi joj imala zadaća biti što prije nastojati, da se toga zakonitim putem rieši, pa u tom smislu napisah i ja moj prigovor, kao što znam da su spomenuta bezplatna uživanja počela tek u onoj godini, kada su u narodu poznati nemiri nastali bili. Da je u smislu § 18. zakona od god. 1860. narod krajiški gratis potrebno gorivno drvo uživao, dobro mi je poznato, nu nije zato žirovinu ili šišku; nu da li je ili nije, to neima saveza sa današnjom upravom imovnih obćina, koja bi temeljem zakona od god. 1873. samosvojna biti morala. Imovna obćina kao samosvojni vlastnik može si doduše zakonom stvoriti platno ili bezplatno uživanje paše i žirovine, jer što se iz jednog džepa vadi u drugi trpa , al uz neuke dioničare valja se uprava propitati, što li je racionalnije, a jer je gosp. nadšumar Pauza ovu školu u narodu i sam proučio, to ovim i moje razjašnjenje svršujem dodatkom, da žalibože još mnogo inog za kritiku imam, ueobziruć se dakako na osobe. M. M. Rađošević. Šumarski koledar za svibanj. Svibanj ima 31 dan. Mjesečne mjene nastaju: Trećak dne 7. u 9 s. 47 č. jutr. — Mladj dne 14. u 4 s. 21 č. već. — Prvak dne 21. u 6 s. 49 č. jut. — Uštap dne 28. u 9 s. 35 ć. več. Vrieme : Dosadanje bivše toplo i blago vrieme u toliko je na prirodu povoljno djelovalo, da se je plod većinom već zametnuo, i nebude li na dan sv. Servatija okrenulo vrieme, neimamo se kako narod kaže , već nadati zlu. Poznato jest, da su životinje u obće vrlo ćutljive proti svakoj promjeni vremena, i tako nam one u mnogom mogu proricati, bar neposredno slieđeće promjene vremena. Osobito lovci drže mnogo na to, znajuć n. pr. da kad patke, guske, čigre, galebi i t. đ. povrh vođe igraju, da često i duboko rone i kupaju, da će skorim biti kiše. Kad se golubovi s polja, često i brzo na svoja sjedišta u šume povraćaju, ili u šuplja debla uletaju, bit će oluja ili inače nagla promjena vremena. Kad slavniji bez prestanka pjevaju, a zebe još prije izhoda sunca pjevaju, bit će i opet promjene u vremenu. Liepomu se vremenu imamo nadati, ako za kiše sove viču, ševe i crvendać visoko lete pjevajuć pri tom mnogo, kad čaplje i bukači leteć glasno cvrkutaju , te ako se vivki i kobci visoko dižu vićuć glasno, nadalje kad šišmiši rano zorom i kasno s večeri lete, ako kriesnice neobično žarko sviete, božje žabice na prosto i visoko sjede , ovce na paši visoko i veselo skaču, a pijavice mirno na dnu posudah leže i t. đ. Od ptica selica nadošle su laste u okohoi Zagreba 27. ožujka (otišle su lani 26. kolovoza), u Plesu kraj Vel. Gorice vidjena je prva već 22. ožujka, futač ili pupavač vidjen je 2. travnja, kukavica 9. travnja, a prvi slavulj 11. travnja. Prvi hrušti (kebri) vidjeni su u okolici Zagreba 20. travnja, te ih ljetos imade baš u obilju. Kako đrugud, žalibože neznamo, jer nam toga gospoda šumari uzprkos molba nedojaviše. Šumarstvo . U planinskih krajevih, gdje još vegetacija miruje, nastavlja se početkom mjeseca sadjenje i sijanje čamovine. Sad je vrieme gulenja kore, po hrasticih, jalšicih i omorikovih šuma. Izvažanje drva sa oplodnih sječinah valja obustaviti. Na pastire i loženje vatre po šumama, treba dobro paziti. Kod suhog vremena treba po |
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 235 — razsađnicih i biljevištih biljke poljevati. Šumski se putevi sad građe i popravljaju, isto tako i gajke i jarci oko branjevinah. U šumah gdje bi se pojavio klunjak (Curculio pini) uništuje se isti lovlenjem po jama. Hruštevi (Melolontlia vuigaris) sakupljaju se Omorikov pisar (Bostrichus tipographus) , borov prelac (Phaleua bombyx piiiij, omorikov prelac (Phalena bombvs monacha) , borova siSivica (Phalena nactua piniperda) , četiijak (Phalena bombyx procesiouea), gubar (Phalena bombyx dispar) kao i mrmak (Grjlus grylotalpa) mogu sada u velike štete nanašati šumara, osobito mladim nasadom. Od drveća cvatu, dud, zova, pucalina, ruj, zanovjet, jasen crni, oskoruša, orah, pasjakovina, bagrem, crni bor, borovac, žestika, brekinja i pozno hrašće. Zrije pako sjeme briesta, biele topole, jagnjeda, biele vrbe i ive. Lov . Sada počivaju lovci, dok ljubav i veselje u naravi vladaju. Lovci, zaštitnici koristne divljači, jedino još zvjeradi i štetoćincem zasjedaju, i to tim više, što ´se ista sad koti i mladi. Kod nas valja osobito na kurjake i lisice vrebati , i takove tamaniti. Kurjačica okoti štence u šupljem hrastu ili šuploj ležedoj kladi, u guštari, te se mladi lasno i poloviti mogu. Lisica koti obično po jamah ili šupljih klada, divlja mačka u duplju drveća ili u ležećoj kladi u gustišu šikarja, kuna u šupljem drveću ili u veveričinom ili inom zapuštenom gnjezdu koje grabežljive ptice, a tvorac oko stajah, u štaglu, štali ili drvištu. Grabežljive ptice lasno se sad po gnjezdih pohvatati mogu. Od divljači gone se zečice po drugi puta, divokoze se jare, od peradi polegle se divlje patke, divlji golubovi, čaplje, svrake i razne vodene ptice. Kibolov . U svibnju se biju: kečiga, oštriš, smudj, šaran, ili krap, mren, glavoš, linjak, deverika, kesega beloperka, kesega crvenperka i sabljak, te se ove već nebi smjele loviti. Od sada počimaju se i raci hvatati, što traje sve do kolovoza, samo žalibože da ih u nas za posliednjih godina očevidno nestalo. Pa ipak su seljaci mnogih krajeva o rakolovu liep dohodak imali. Potoci Odra i Lonja bijahu u Hrvatskoj do godine 1880. najbogatiji sa raci. Bolest račja (kuga) pojavila se to doba kako vele u svoj Europi.* Po novinarskih izvještajih, pokazala se ta bolest već god. 1877. i to najprije u Elsas-Lotheringu, od kuda da se je brzo razširila po svoj srednjoj Evropi. Kako mi ribari na Lonji kazivahu, opažala se je račja bolest u Hrvatskoj od god. 1878. U to vrieme bo bilo je vidjeti, da su raci iz potoka Odre počeli hrpimice ostavljati vodu i na polja izlaziti, te bi ih seljaci po tratini sakupljali i na koševe kucam odnašali. Godine 1878. pripovjeda mi prijatelj, slao je još zakupnik rakolova g. E. iz Velike Gorice, preko cielog ljeta i jeseni u korpah rake u Beč, gdje bi komad za 10—12 nč. prodavao, isti poduzetnik slao je tako na hiljade raka u Beč, a koliko su i opet seljaci tamošnjeg okolišja pohvatali i u Zagrebu porazprodali ? Kako mi pripovjeđahu žitelji sela Poljana — Ciče (Turopolje) tjeralo je njihovo selo veliku trgovinu sa raci, do nedavna, a danas već neima po tamošnjih voda rakom ni traga ni glasa. Tamo se hvatanjem raka bavile ponajpače žene, te bi im to nosilo više od 500 for. basne na godinu. Isto kao iz Odre počeše se g. 1879. raci seliti i iz potoka Lonje. Trgovac St. u Osjekovu, znao je onuda kupovati od seljakah rake komad po 1 — 2 novč. za prodaju, a u srpnju iste godine nakupovao ih kako reče toliko, da s njima napunio 30 škrinja, te tako natovaren željeznički vagon odpreni.o u Beč. U Gradcu (Njemačkom), kad je stajao vlak , nadodje slučajno nadvojvoda V., koji je tuđa putovao u Dalmaciju, te opaziv rečene sanduke, upita u blizini stojećeg St.-a, što li unutra imade, a kad mu ovaj uzvrati, da su raci, te da u svakom sandučiću 1.400 komada solo raka imade, (koji 12 —1 4 palaca medju razpotimi štipaljkami mjere) zapita ga nadvojvoda za cienu, koju St. na 50 novč. po komad udari, na Što je nadvojvoda kupio odmah čitav jedan sanduk za 700 for. Jedan dio raka poveze * Vidi članak: „Gojenje raka po šumskih potocih" na strani 198. ovoga lista. |