DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 249 "^ . glašene krivimi kažnjivog čina (prekršaja ili prestupka) koji je potekao s javnog nasilja, iz koristoljubja, ili s povriede javne ćndoređnosti; zatim one koje su radi drugog kojeg prestupka na šestmjesecni zatvor odsudjene, nesmiju bez osobite dozvole vrhovne političke oblasti (visoke kr. zemaljske vlade), prisege za čuvanje šume položiti, pa uslied toga niti lugarom imenovani biti. Ako li pako prije navedeni slučajevi nastupe kod osobe, koja je već prisegu za čuvanje šume položila, to ta osoba po zakonu gubi prava javne civilne straže, pak se imade iz lugarske službe odpustiti. Osim tih zapriekah, koje prieče zaprisegnuće a prema tomu postignuće mjesta lugarije, ter vršenje lugarske službe, imade jošte i drugih. Takove zaprieke jesu: ako dotična osoba nemože dobro opažati, ili ako je zaboravljiva, ako je podvrgnuta pijanstvu, igranju zabranjenih igara na karte, ako je sklona na kavgu, hrvanje i izgrede; ako je sumnjiva s podmitljivosti ili s kriomčarenja. Nastupe li pako gornje mane kod osobe jur službujuće i zaprisežene, tad može oblast na gubitak prava spojenih sa pologom prisege odluku đonieti, uslied koje naravno nastupa i gubitak službe. Da li se kojoj osobi može dozvoliti polog službovne prisege, a uslied toga i vršenje lugarske službe, odlučuju političke oblasti (kot. uredi, podžupanije), koje odlukom i gubitak tog možda već prije stečenog prava u slučaju krivnje, izričaju. Proti tim ođlukam može povrieđjenim se čuteći lugar ili lugarom postati želeći podnieti svoj utok na visoku kr. zem. vladu. Svaki, koji prisegu na vršenje lugarske službe polaže, imade od dotične oblasti primiti ob položenoj prisegi potvrdu, da se sa istom o tom svagda izkazati uzmogne. Riešiv tako prvo pitanje, odgovoriti ćemo u budućem kojem broju na pitanje drugo. Koja su prava i dužnosti javne šumske straže ? a đonle da nam je sve zdravo i veselo! ______ — ^^ — Osvrt na tehničku uporabu bukovih šuma i proizvadjanje bukovih dužica. Piše kot. šumar E. Slapničar. U koliko Hrvatska i Slavonija obiluje pretežnije hrastovimi sumarni, to je naravno, da se prema tomu i lies, dužica kao i ostalo gradjevno drvo više iz hrastovine produciraju no iz inih vrstih drveća. Napram tomu vidimo nadalje, da je s malenom iznimkom, i bukva (Fagus sjlvatica), akoprem vrlo uporabljiva za tehničke svrhe, kod nas ipak malo ne izHjučena od svake tehničke uporabe u veliko. Pitamo li se pako za uzrok toj činjenici, to vidimo da je tomu ponajglavniji razlog taj, što se bukove sastojine većim dielom diljem naše domovine nalaze na ostrminah i po gorskih predjelih, a k tomu često i u porazmjerno malih površinah, negledeć i na to, da se racionalnoj eksploitaciji bukovih šuma hoće i oveće razpoložive glavnice, predočimo li si uz to Još i težak transport surogata, navlastito pravljenje puteva, klizih i dr. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 2^0 — a uz to i okolnost što se kod nas do danas rieđko tko i prima takovih podhvata, eto nam ra^logah zašto se naši bukvici 2a tehničku porabu neunovčuju. To me sve potiče, da u kratko ocrtam i ovu granu šumske tehnologije primjerom, kojemu sam bio očevidcem, ter koje sam poduzeće budnim okom pratio, dolazeć pri tom do sliedećih zaključaka. Posjednik, odnosno vlastnik ovećih bukovih šuma, koje su tehničku po rabnu dobu jur nastupile, prije no će se odlučiti u vlastitom podhvatu izra djivat ju na dtigu ili ino tvorivo, imati će vazda sliedeće glavne momente uočiti: Prva i glavna misao ima mu biti nastojanje oko glavnice kojom će započeti radnju. Nije li ova dovoljno velika, to ga može u sredini cielog podhvata često i strmoglaviti, jer će u tom slučaju biti prisiljen glavnicu namaknuti uz visoke postotke i skupo jamstvo. Zato je dužnost i prieka potreba takovog poduzetnika, da si ponajprije računom uglavi, kolika će mu glavnica doteći do prvog unovčenja surogata koji kani producirati. Takov će račun na taj način lahko obaviti, ako si predoči količinu i vrst izradjivat se iraajuće robe, množinu i cienu radnika ter nepredvidljive troškove, a prije svega objekt na kojem će poduzeće izradjivati kao i veličinu i vrstnoću (sposobnost) istoga. Ako ga više navedeni uvjet u podhvatu smetao nebi, to bi se tada morao ogledati i koliko i kakove vrsti roba se traži, ter uz koje novčane uvjete t. j . kako se plaća, ako je dužica, (kakovih dimenzija), za da naprama tomu onda uzmogne zaključiti, hoće li on u svojih šumah slična proizvesti moći, t. j . da li su mu stabla dovoljne kalavosti, da li su ravna ili jednom rieči da li mu je šuma uporabnu dobu navršila i u podpunom sklopu uzgojena. Točka ova tim je važnija jer od nje ovisi cieli pođhvat, jer netraži li se vrst izradjene robe, nećeš je moći unovčiti a protivno pako, čim se više koja roba u trgovini traži, tim joj ciene skaču a radnja i uložena glavnica bolje naplaćuje. Kad pako sa strane ovih dvijuh točaka zaprieke bilo nebi, nastaju istom nova pitanja kao: dobava potrebitih i vještih radnika, transportna sredstva, udaljenost željeznica i dr. Što se tiče vještih radnika to se valja za takove pobrinuti za vremena, da radnja kasnije nezapne, kod željezničkih poduzeća valja ti se pobrinuti za povoljne tarife i t. d. Prelazeć sada na razmatranja 0 samom izradjivanju bukovih dužica iztaknuti nam je prije svega sliedeće : Kao što vidimo kod svakog ovećeg poduzeća diobu radnje, tako i kod izradjivanja bukovih dužica imamo razlika u radnjah, ter dosljedno tome i različite radnike, tako radnike za obaranje stabala, radnike za tesanje, izradjivanje i t. đ. Sa radnici koji izradjuju dužicu, sklapa se obično ugovor po pogodbi (Accordlohn) i to od broja komada, tako n. pr. od 300 komada i od 1.000 komada. Istodobno sa započetom radnjom bukovih stabala u svrhu izradbe |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 251 ~ dužica, imadu se započeti graditi potrebni šumski izvozni putevi, postoje li pako takovi, to ih valja popravljati i iiivelirati, za da se izvoz dogotovljene robe brzo i lagano obaviti uzmogne. U posebno razmatranje gradnje takovih puteva nemožemo se upuštati, jer bi se udaljili od smjera, đočim takovo razmatranje i onako spada u graditeljstvo, napose putogradju. Nadalje valja pogoditi za dobe i vozare, jer bi izradjena roba mogla Ba vriednosti znatno izgubiti, ako bi dulje vremena u šumi ležati morala, podjedno mogla bi i uložena glavnica na kamatih gubiti, kad nebi dužica za ugovoreno vrieme mogla ^dpremljena biti, Označiv tako u glavnom one momente, kojih se valja držati prije no što ćemo se u takove i slične podhvate upuštati, prelazimo na opis samog izradjivanja bukovih dužica. Posao izradjivanja bukovih dužica dieli se u: I Izbiranje bukovih stabala za izradbu dužica sposobnih. II. Obaranje i poradjivanje bukovih stabala, koje se opet dieli u: a) rezanje trupaca; h) kalanje dužica; c) nošenje polugotovih dužica do podjelišća. III. Sušenje bukovih dužica. IV. Transport ili ođprema. L Izbiranje bukovih stabala. Na sje&ini imadu se prije svega izlučiti i obilježiti sva sjeći namlenjena stabla polag sposobnosti. U našem slučaju indi sva stabla sposobna za izradbu dužice. Kao što u hrastovih šumah nisu sva stabla sposobna za dugu kalati, isto tako i u bukovih šumah ima stabala koja su kvrgava, rašljasta itd. jednom rieči koja neposjeduju odgovarajući stepen kalavosti. Ovo izabiranje predmnjeva vazda osobitu vještinu, te se ima povjeriti izključivo najboljemu radniku, pošto je jednom oboreno stablo a nesposobno za dužicu, buduć spileno u trupce i za inu gradju nesposobno postalo. Takođjer se nebi moglo uporabiti za normalne cjepanice goriva, jer su cesto dužice kraće ili dulje od (jednog metra) duljine jedne fatnice. Radnik poći će pri tom od stabla do stabla, te će najprije okularno kalavost stabala prosuditi. Pričini li mu se kod kojega stabla kalavost dvojbena, al inače da je stablo odgovarajućeg promjera i izpravno, to će ga sa sjekirom po prilici u visinu od četiri pednja zasjeci tako, da će komad drveta izpasti, (po prilici 10 centm. širok i 15 centm. dug). Na ovoj udubini stabla kušati će onda sjekirom kalavost dotične bukve. Dvoji li jošte, to će mu pokazati bez dvojbe kalavost stabla izpadši izsjek. Izim na kalavost debla imade se gledati i na to, koliko će moći trupaca iz jednog debla izaći t j , bukovo stablo određjeno za izradbu dužica ima biti čim moguća čistije od granja. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 14 <-- 14 --> PDF |
—,252 — Pošto su sva stabla tim načinom za izradbu dužice obilježena, imati će ih dotični poslovodja ili šuraar u ručnoj knjižici pobilježiti, i to iz dvojakog razloga, prvo da vodi nužđnu kontrolu, a drugo da već unapred može proračunati koliko će po prilici komada duge moći izraditi, a napram tomu i koliko 6e moći u stanovito ugovoreno vrieme odpremati, n. Oljaraaje i poradjivanje. Kod obaranja stabalja valja nam prije svega primjeren obzir uzeti na oblik teiTaina na kojem se stabla nalaze t. j . da li je takav brežuljast, strm ili možda jarugast. U svakom od navedenih slučajeva valja paziti da stabla nepadnu tako, da bi se mogla izlamati ili popucati, jer bi svaku nepazljivost u tom pogledu mogli platiti gubitkom tehničke porabe dotičnoga stabla. Kod obaranja morat ćemo toga radi često rabiti sredstva, kojima ćemo u izvanrednih slučajevih ravnati pad stabla. Stabla n. pr. stojeća neposredno nad vodom i viseća u vodu morali bismo na uzetih privezanih na vrhu drva vući t. j , najprije razmahati pa onda najjačim mahom na obalnu stranu oboriti. Čim je dovoljni broj stabala porušen (što od množine radnika ovisi), prelazi se odmah na: a) Rezanje trupaca (furaka). Od svakog oborenog stabla običajno je na istom mjestu rezati trupce, kojih duljina ovisna od duljine proizvadjat se imajućih dužica. Kod pilenja trupaca valja biti na oprezu, da se samo oni komadi debla prepiluju, koji su bez granja, stoga je probitačnije odmah koji komad debla sa ovećom granom izostaviti nego li poslie cieli trupac zabaciti. Preostavši komadi debala uporabljuju se obično za gorivo ili pravljenje ugljena, ako se ovaj posliednji lahko unovčiti može. Razumjeva se i samo po sebi, da prigodom pilenja mora zarez uviek okomito na podlogu stojati, pošto bi u protivnom slučaju na jednom te istom trupcu razne duljine proizašle. 6) Kako već uvodno rekosmo, nerade jedni te isti radnici sve navedeno, već čim su jedni trupce potezali, to odmah drugi počmu kalanjem, koj se posao obavlja obično bez ikakovog narisa na pročelju trupca. Obavlja se pako istim orudjem kojim se i hrastovna duga kala, naime t. z. vagačem t. J. sjekirom sa držkom u vis, koja se sjekira postavi na trupac, ter batom od drveta drugom rukom po njoj udara, ter tako trupce kala. Trupac od 50 centm. debljine može dati do 70 komada dužica normalne debljine, dočim se odpad na 25 do SO^o računa. c) Pošto su ovako trupci na neizradjene komade pokalani, nose ih dotični radnici na tako zvano „podjelišće.« To je prikladan u blizini ravan prostor, gdje se dužice podjelavaju t= j . gdje se lašte do ustanovljene debljine i širine. Mjesto ovo nalazi se za svakog pojedinog radnika pod krovom tako, da može i za slučaj kiše raditi. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 253 — Nošenje ovih još u surovom stanju se nalazećili dužica biva u sveŽBJili tako, da si svaki radnik gužvom sveže u hrpu 25 do 30 takovih komada pak ih nosi od mjesta gdje su pokalane do svog „podjelišća." d) Izradjivanje dužica biva sa tako zvanom „makijom" takodjer obručnjak zvanom. To je orudje sa dva držka, kojim radnik upirajuć dUgn u (drvenoga) konja, cjepanicu na poznati način lasti i reže do ustanovljene dimenzije. Vješt radnik izrađjuje dtigu od oka t. j . vjekovitom radnjom jednog te istog posla dotjerao je dotle, da netreba dužici dimenziju posebnim mjerilom mjeriti. Manje vješti radnici rabe mjerilo, koje se sastoji iz štapića (komad drveta) na kojem je urezana debljina i širina dužice tako, da ovo mjerilo jednostavno k dužici koju izrađjuje prisloniti može. Na jednom ovakovom štapiću urezane su obižno po dvie dimenzije dužica za slučaj da radnik dvojake diige poradjuje. Prigodom ovakovog izrađjivanja imade se odstraniti biel, ter sve nepravilnosti ođkloniti do ustanovljene debljine i širine dužice. Jedan radnik može na dan 1.000—1.500 dužica poraditi, što dakako ovisi 0 stupnju kalavosti drva a poglavito i o vještini dotičnoga radnika. Svaki od podjelača baca izradjene dužice preda se u hrpu, odkale ih onda nosi do sušionice na jur prije navedeni način, ni. Sušenje dužica. Poznata je činjenica da se dužice kalaju i izrađjuju u svježom stanju t j. odmah čim se stablo obori, izradjena ovakova dužica mora se sada osušiti. Zašto se bukove dužice sušiti moraju, bit će nam lahko pogoditi. Prvi i glavni jest uzrok taj, da drvo uslied vlage, koju u sebi sadržaje, neprelazi u trulež i prhljavinu, a drugo i rad same težine drva koja posliednja transport olahkoćuje. Kako se prigodom sušenja sa dužicama postupa, razmotrit ćemo odmah. Kod svakoga podjelišća nalazi se po jedna sušionica bukovih dužica, sastojeća se iz sliedećih dielova: Ponajprije se u zemlju zasade Četiri stupa po 3 metra duljine, i to dva u razmaku od 0´75 metr., a ovim naproti opet dva u razmaku od 0*75 metr. tako, da je jedan par od drugoga opet 4—6 metr. udaljen. Na ta četiri stupa usade se priečke, to isto se učini i u visini od jednog te od dva metra tako, kako se kasnije mogu dužice na ove priečke naslagati. Na najgornje dvie priečke upru se, u udaljenosti od 1. metra jedan od drugoga, 4—6 kolaca u zemlju tako, da kad se na one kolce dužica naslažu, sačinjavaju krov sušilnice. Čim je ovako sušilnica gotova a dužice na gore navedeni način poslagana, naloži se sada vatra izmedju obih stupova i to po dužini tako, da svojim plamenom i toplinom suši na priečkah naslaganu dužicu. Nadovezuje se jošter, da veličina ove sušionice t j . dužina i širina ovisi 0 tom, da li jedan ili dva radnika kod iste izrađjuju dužicu i napram tome i suše. Dužice slažu se na spomenute priečnice tako jedna kraj druge, da dim izmedju njih prolaziti može. Prigodom sušenja valja biti na oprezu da se sušeća 17 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 254 — dužica neupali t j . đa vatra nepreiizrae mali. II tu svrhu valja polagano ložiti odpadke tako, da gore jaspiin plameuom t. j . da neproizvadjaju odviše dima. Sušenje ovakovo traje po cielu noć i cieli dan, 5^a jednu te istu dtigu t. j . podpunih 48 sati, koje cielo vaeme imade jedan radnik na sušenje paziti, ter od vremena do vremena često i dužicu okretati. Da bude nadzor cim prilicniji nad vatrom i nad sušenjem, to obično tri do tetiri radnika na zadnjoj strani navedene sušionice kroz noć pod krovom, koj je uprt u zemlju, spavaju, ter jedan drugog u pazki izmienjuju. Dužice koje se danas večer na sušenje stavljaju, budu, kako je već napo´ menuto, sutra večer suhe, do toga pako vremena izradilo se je opet tolika množina, koja izsušenu dužicu na sušilnici izmienjuje, ter se tako taj, posao opetuje sve do svršetka rada ili pomanjkanja radnih sila. IV, ´Tra3isport ili odprema. Iz opisane sušionice nose se dužice na tovarište t. j . na ^no mjesto u i^mi, odkale se dalje transportiraju. Donesenih ovako po jednom radniku 40—50 komada (sada pošto su laglje) slažu se u vitlo tako, da svaka stranica u vitlu sastoji od 5 dužica, ter se jedan takav složaj prieko drugoga stavlja u ČBtverokut na vitlo. ,1 ; Ujedno takovo vitlo, koje se iiaslaže 2 do 3 metra visoko, stane do 400 komada dužica. i IV ( Uzrok što ih se pet po pet u hrpi slaže leži u tom^ što se dužice onda liaglje broje i brojenje brže ide, te i u tom što netrebaju biti tako zraku izvrjžerje kao hrastove dužice na vitlu, jer su, već podpunoma suhe. Kada se već veća kohčina izradjenih i osušenih dužica na šumskom tovarištu pribrala, g^ceduzima se odprema do željeznice, što biva u širokih kolih ili tovarih, nakon -što ^u dužice 100 do 100 komada u svežnje sapete i u kolih dobro ponamještene tako, da se nemogu oderati rubovi istih. Na dotičnom kolodvoru se na iisbi ^mčin, nu pod krovom,. do dalnje ođpreme naslažu kao i u šumi ako se Sitm^´esta odmah dalje neodpreme. r<|(ii-i iPošto smo ovime sam postupak kod izradjivanja dužica u bukovih šumah na:.,laiatko opisali, to ćemo sad još promotriti, u koliko bi nam se takav pođ livat iiaplaćivao, te koje je dimenzije bukovih dužica kod nas do sad običajno lifaditi i u koju se svrhu koje najviše traže, dakle i kojih se posao najbolje mplwinje. -, SV.JUI glavnom se bukove dužice diele na dvoje i to: i uv. i iV´l^i,´.-dužice za suhe tvari, 2, dužice za tekućine. i i;«dena(ij&križaljka pokazuje). nuU ,hU.trgovini se nadalje dužice razlikuju na; f,:y:ir\.\-. o) Mstavsku TadsjU (kvoro Castuano); " ´ Vi |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 17 <-- 17 --> PDF |
w h) raorlacku radnju (lavoro Morlaco). Obe ove vrsti dužicah služe za suhe tvari i tekućine, bitna je i] razlika ta, što kastavske bukove dužice iziskuju najtočniju izradbu t j . točne dimenzije osobito oštrih bridova, đočim se morlacke dužice izradjuju površno i manje točnih dimenzija. Dužica je pako u izradjenom stanju ili „monte" ili pako „dobra" roba sa izključenjem škarta. Ako je prema tome ugovorena samo odprema „monte" robe, to će onda ođpasti samo prhla dtiga, a razumije se pod tim naravna partija t. j , kako iz šume dolazi nviek 75^0 dobre a 25^/^ škarta ili svrsi neodgovarajuće robe imade, ovo pako istom nakon oduzetog škartona t. j . nakon oduzeća svih prhlih i možda potrtih bukovih dužica. Radi li se o „dobroj robi" sa izključenjem škarta, to se od takovih dužica zahtieva da su posve zdrave, nu ipak se kod ovih mala pliesan (Muff), koja čvrstoći dužica neškodi, ostavlja, dočim se kao škart razumievaju ovdje sve dužice, koje neimaju podpunu zahtievajuću mjeru, odnosno koje nisu točno dimenzionirane ili su gnjile te tako nerabive ili pako možda mušičaste, često i jako pliesnjive, te kvrgami od grančice proviđjene kao i svinute (Windschiefen) ter konačno sve puknute. Manjimi pukotinami proviđjene (Koyfrissen) dužice t. j . takove kod kojih je pukotina manja (kraća) od širine dužice neodbacuju. se. Sliedeća skala nam pokazuje glavne vrsti dužica po dimenzijah: ´—3 Duljina dužice o Širina u Debljina u -r-t ´S} po trgovačkom O p a ž ftt a od — do nazivu u paleentimetrih centimetrik centimetra mi h (pednjah) L Dužice za suhe bačve: 1 65—70 2-5 10-15 l´l-l-4 2 78—80 3 , najobilnija i cesto tražena 3 98—102 4 roba Vi 4 108—110 4´5 j l 5 130—132 5 . 5J 6 160—165 6 )1 n IL Bačve za ulje: 1 78—80 3 10-5-17%5 2-0—2-2 2 98—102 4 n 3 108—11.0 45 n 4 130—132 5 n 5 160—165 6 III. Dužice za naručenu uljenu robu: 1 60 9—16 2-5 2 78 H 3 100 = |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 556 — Prema- u skali navedenim radikam u dimenzijah dužice, biti će i radnja t. j . ciena porađjivanja dužica veoma različna, tako se plaća za 1.000 kom. poradnje dužica pod I.: tek, broj 112 po . ..... . 7 for. " n ^ n " » „ , 4, 5 i 6 „ . . . . . . . 11—13 „ Za dužicu pod II. :. tek. broj 1 po . , . . ... . 7 for. n » B, 4 1 5 ......... 13 jj Za dužicu pod III. tek. broj 1. . . ... 6 for. n „ 2. ........... . 8 „ M n o. . . . * 1^ „ naravno primjereno okolnostim, pošto je skupoća radnje odvisna od množine radnika, od veličine radnje, o dobi godine i drugih okolnostib. Pošto smo opisali postupak kod izradjivanj a bukovih dužicah ter okolnosti upUvajuće na takav podhvat, to ćemo za. sad naša razmatranja zaključiti, a do sgode opet razmatrati primjerom uharnost takovog poduzeća, za posjednike čistih bukovih u sklopu uzgojenih šuma, obzirom na pomladak posječene površine. Čazma, mjeseca veljače 1885. K pitanju zakona o uredjenju ribarstva. u V. svezku „šumarskog lista" za god. 1884. objelođanismo „Nacrt osnove zakona o podignuću ribarstva u kopnih vodah u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji", izdan po visokoj kr. zemalj.-vladi. Kako je taj nacrt još sveudilj samo nacrt osnove, to držimo, da je još uviek vrieme rečeni predmet pretresati, i s toga ćemo u sliedećem iztaknuti sadržaj „Nacrta osnove novog zakona o ribolovu" kakova ga nedavno austrijanska vlada predložila austrijskom saboru na pretres. Nacrt taj glasi u prevedu: §. 1. Na ustanovah §. 382. o. g. z. osnivajuće se pravo slobodnog ribolova ukida se. Pravo ribarenja u onih kopnih vodah ili dielovih riekah i potokah, gdje đo sada vladaše sloboda ribarenja, pripada od sada: 1. U umjetno sagradjenih vodurinah ili koritih vlastnikora tili gradjevina. 2. U naravnih vodah onim, kojim to pravo podaju odnosni zemaljski zakoni. Po ovih se ustanova imade podjedno prosuđjivati, komu imade pripasti pravo ribarenja u novo nastajućih vodurinah ili koritih-, |