DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 21 <-- 21 --> PDF |
259 -— ^ Ustanove, koje sadržavaju zemaljski zakon u pogleda k ribolova spadajućih u vodah živućih životinja, mjerodavne su takodjer i za tumačenje ustanova ovoga zakona. 10. Provedba ovoga zakova povjerava se ministrom za poljoprivredu, unutarnje poslove, pravo, trgovinu i financije. Izpustivši odnosno vrlo poučno obrazloženje k ovom nacrtu, držimo, da će takov bezuvjetno zanimati svakoga komu je na srcu podignuće toli žalostnih u uas još sveudilj vladajućih ribolovnih odnošaja. Svakako će i taj zakon biti dobrim pomagalom, kod samog konačnog utanačenja takovog zakona za naše krajeve, te s toga i držasmo shodnim na isti ovdje upozoriti, želeć konačno, da se to velevažno pitanje i temeljitije i obširnije u ovome listu, do sgode po vještijoj kojoj osobi, svestrano razpravi. Šumarstvo u Bugarskoj. u trećem svezku p. g. o. lista, donesosmo pod gornjim naslovom članak u kome ocrtasmo na kratko zakonodavne napremice na polju šumarstva te posestrime zemlje. Nađovezujuć na spomenuto, iztaknuti nam je u sliedećem članak, što no ga o istom pi^eđmetu u „Oesterreichische Forst-Zeitung*´ g. 1884. strana 306—307. objelodanio profesor Thtimen. „Kao što u obće na balkanskom poluotoku, tako i u kneževini Bugarskoj veći dio šumske površine zapremaju šume listaće, a u prvom redu hrastici, bukvici i orahove šume. Naravno, da se danas tek samo tragovi njekadanjih prašuma nalaze, koje njekoč veći dio zemlje zapremahu. Naročito se pako, za poslieđnjih petdeset do šestdeset godina šume u tolikoj mjeri haračiše, da danas već čitavih predjela u zemlji imade, koji nemogu ni potrebu goriva i onako dosta riedkog pučanstva podmirivati. Na sjeveru Balkan gore, visoke su šume vrlo riedke, po pojedinih predjelih ipak neznatne su šumske površine preostale, kao što n. pr. nedaleko srbsko - bugarske granice u okolisju prekrasno ležećeg gradića „Bielgradića", kao i u okolisju Berkovca. U dolini, kojom njekoč rimska cesta vodijaše, nedaleko pre spomenutog mjesta, gdje se cesta prieko Balkana i Petrovhanskog klanjca od Lompalanke prema Sofiji dulji, nalaziti je jošte množinu stabalja baš ogromne veličine. Žalibože, da je baš posliednji rat, ovdašnjim šumam silno štete nanieo. Nedaleko stare karaule na klanjcu, sagradiše J}mtA razne utvrde, za da obrane prelaz preko Balkana am tojitočkr, a da^^´že 401)0^^ vom otvori svrsi shođan pro^tot djelatnosti, posjekoše najdivnije ´šume^halliei^oiii^ Danas joŠ´gnjiju^i´l)ix)padaju nd Mljaiie tih .^t´^bala-u zahman, wb^"đ3l´=jfefilko mai iMsamo´pomislio unovčiti´silnol^to bhigo! KJkokn^st^ koju si sYatfe(^,-i´koutiJ^fiU iole poznati odnošaji prometa po balkanskih zemljah, iuimo´i^i^otiiiJiačiti^tiož^,^´^! |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 260 — tih se bo stranah sav promet ograničuje na tovarne konje i magarce, a takovimi se da bome takovi orijaši odpremati nemogu. Bugarin voli mlado stromlje sjeći, koje odmah i umanjiti može, te tako.marvi svojoj natovariti i njom kući dopremati. Nu i za gradnju zdanja, tamošnji seljak malo pita jače gradje, a odtuda i dolazi, da jaka stabla slabu vriednost po njega imadu. Jedino u blizini ovećih mjesta, nastaju inaki odnošaji, tamo se danas već cieni jača gradja, tako da joj u takovih stranah i ciena danomice raste. Osim jur iztaknutih krajeva, nalazi se liepih šuma još i u okružju Vrackom, Kavarne duž Iskere, kao i u njekih stranah balkanskog volegorja. S druge strane i opet nalazimo ogromne prostorine pune grmovlja i čbunja, nu posvud se nalazeći panjevi, jasno svjedoče, da su i tuj do nedavna prekrasna stabla uspjevala. Ove šikare sastoje se većinom od hrasta, bukve kao i inih raznih vrsti grmova, često pako i od neprohodnog trnovja. Proljeti jest te grmake divno gledati, svojimi biehmi cvieti, kan da ciela ploha posuta sniegom, izpod kojeg se množtvo svežih zelenih izboja pomalja. To jesu pako ponajviše razne vrsti spirea, jorgovana, jasena i divljaka. Ma sve da i vlada u posliednje vrieme poprimila razne mjere, u pogledu uređjenja šumarstva u zemlji, to napremice ove ipak ni iz daleka još nisu dovoljne. Kao što u nas na krasu, tako su i tamo koze glavnim zatorom šuma, kojim podpada sve osim vrta i poljana. Ni najstrmije vrleti i klisure nisu zaštite mladom drvlju, pred pogibeljnom tom zvieri. Gouvernementi nastojahu doduše stati na put toj devastaciji šuma po kozama, a naročito razpisana bi i posebna glavarina (porez) na koze, nebi li se tako broj koza u zemlji smanjio, nu i to je ostalo stranom bez uspjeha, a stranom i opet manjka i oblastim potrebna moć, za da uzmognu i sbilja doslieđno tu zabranu provesti. Da se uslied takovih silnih šumskih haračenja, i samo podneblje u kneževini pogoršalo, neima dvojbe, a isto tako nazaduje toga radi i sama uljudba zemlje. Tlo jest u Bugarskoj, izuzam neznatne predjele, vrlo dobre stojbine, pa ipak se po mnogih krajevih zemlje nemože ljetno žito sijati, jer ljeti manjkaju tim usjevom nuždne oborine. Ciene šumskih proizvoda u Bugarskoj vrlo su različne, u obće se pako trgovina drvom ograničuje manje više lih samo na poveća mjesta, u koliko bo svako selo svoju obćinsku šumu imade, iz koje si žiteljstvo potrebu na drvu podmiruje, u ostalom nevalja zaboraviti ni na to, da su obće još odnošaji zemljištnog posjeda, a naročito šuma u knježevini vrlo neuredjeni. Seljak trebajuć drva, odputi se jednostavno u najbližju šumu, te posjeće tamo, bez dalnjeg okolišanja što mu treba, neznajuć obično ni u čijoj je šumi sjeko. Zakon doduše propisuje, da samo uzdoznacnicu obćinskog kneza žiteljem slobodno u šumu po drva, nu takova dozvola stoji šestdeset centima, nu kontrole pri tom ipak neima, a seljak drži, da je dovoljno ako si kroz godinu jednu i dvie takove doznačice dobavi, na račun kojih onda kroz čitavo ljeto svoju potrebu na drvu podmiruje. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 261 — Dof-im u njekih gradovih mod dobiti drva, samo đa se plati privoz, to je i opet u drugih gorivo nera^imjerno skupo. Tako je pisac tih redaka plaćao n. pr/u Lovci za voz drva, kojima je mogao kroz cieli tjedan tri peći do volje ložiti samo dva i pol franka, dočim u samo žetiri milje dalje ležećoj Pievrii za istu količinu iste kakvoće drva, morao plaćati devet i pol franaka, a u Sofiji ćak i dvadeset franaka, Potrošba raznovrstnog gradjevnog kao i gorivog drva u novije doba vidno raste. Daske i laktovina, dovaža se ipak malo ne izključivo iz vana, jer su još god. 1882. u čitavoj Bugarskoj samo dvie pilane obstojale, od kojih i opet ona u Sistovu na Dunavu, izključivo importiranu robu izradjuje, a naročito se pako bavi pilenjem jakih smrekovih trupaca, dovezenih vodom iz naših strana. Importira se skoro sve drvo iz Austro-Ungarije, i to najviše smrekovine i jelovine, u zemlji samoj skoro da se jedino bukove daščice proizvadjaju, neznatno još i hrastove daske, ove su ponajviše 15—18 cm. široke i 1—1-5 m. duge, u obliku velikih šiudra. Kraj toga razvita je u Bugarah ipak dostatno drvna kućna industrija, a naročito se pravi množina ručka, lopata, jarmova itd. iz domaćeg tvrdog drva. Seljaci si svoje taljige prave, posvema iz bukovog dr\a, sami, i to dosta trajne i čvrste, ma da na njima neima ni za čavao željeza. U njekih manastirih prave prekrasne rezbarije, i to najviše iz murvinog, lipovog i orahovog drva. Mnoge crkve imadu prekrasne rezbarije iz prošlosti sačuvane. U posliednje se doba izvažaše velika množ drva od crnog oraha, koji tuj liepo i u dosta omašnih sastojinah uspjeva, u Francezku, nu pošto se tim te šume malo ne posve uništiše, zabranila je vlada u najnovije doba tu vrst izvozne trgovine posve. Nadovezujuć na ovo, nalazimo i opet u „Oesterreichi^che Forst-Zeitung" na strani 312, u članku „Die Wa]der der siidlichen Ttirkai" još i shedeće podatke u pogledu šumah u iztočnoj Rumeliji i južnoj Turskoj. „Da su odnošaji šumarstva u tih krajevih u obće sUčni onim u kneževini Bugarskoj, samo se sobom razumieva, pomislimo li, da su sve te zemlje još do nedavna pod istim gospodstvom stojale. Kao što tamo, tako su i ovdje njekoč toli divne sastojine malo ne posvema poharane. Visoke šume nalazimo danas još samo po nepristupnih gorskih krajevih. Južni obronci Balkana ogolječeni su, nu zato se i opet u Rodopskih i Tesalskih planinah još množtvo prekrasnih prašuma nalazi, ma sve đa i jesu te šume tek samo žalostni ostanci njegdašnjih vriednih i divnih sastojina. Posheđice tog prekomjernog haračenja šumajur se opažaju u gospodarstvu i promjenah podneblja. Tako u tih stranah kroz čitavo ljeto velika suša, a isto tako i velika oskudica na gorivu drvu. Došlo je tuđe već tako daleko, da žitelji životinjske odpadke i njeku vrst bodljače (Kapinga- Distel) za kurenje upotriebljivati moraju. Prekrasne se šume još nalaze u okolišju mjesta „Dedeaća" na Egejskom moru, i po planinah svetog brda Athosa. Žalostno jest nadalje, da se u Turskoj žalibože još i danas nemisli ozbiljno stati na kraj dosadanjem baš vandalskim haranju šuma, tim se odnošajem |