DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 260 — tih se bo stranah sav promet ograničuje na tovarne konje i magarce, a takovimi se da bome takovi orijaši odpremati nemogu. Bugarin voli mlado stromlje sjeći, koje odmah i umanjiti može, te tako.marvi svojoj natovariti i njom kući dopremati. Nu i za gradnju zdanja, tamošnji seljak malo pita jače gradje, a odtuda i dolazi, da jaka stabla slabu vriednost po njega imadu. Jedino u blizini ovećih mjesta, nastaju inaki odnošaji, tamo se danas već cieni jača gradja, tako da joj u takovih stranah i ciena danomice raste. Osim jur iztaknutih krajeva, nalazi se liepih šuma još i u okružju Vrackom, Kavarne duž Iskere, kao i u njekih stranah balkanskog volegorja. S druge strane i opet nalazimo ogromne prostorine pune grmovlja i čbunja, nu posvud se nalazeći panjevi, jasno svjedoče, da su i tuj do nedavna prekrasna stabla uspjevala. Ove šikare sastoje se većinom od hrasta, bukve kao i inih raznih vrsti grmova, često pako i od neprohodnog trnovja. Proljeti jest te grmake divno gledati, svojimi biehmi cvieti, kan da ciela ploha posuta sniegom, izpod kojeg se množtvo svežih zelenih izboja pomalja. To jesu pako ponajviše razne vrsti spirea, jorgovana, jasena i divljaka. Ma sve da i vlada u posliednje vrieme poprimila razne mjere, u pogledu uređjenja šumarstva u zemlji, to napremice ove ipak ni iz daleka još nisu dovoljne. Kao što u nas na krasu, tako su i tamo koze glavnim zatorom šuma, kojim podpada sve osim vrta i poljana. Ni najstrmije vrleti i klisure nisu zaštite mladom drvlju, pred pogibeljnom tom zvieri. Gouvernementi nastojahu doduše stati na put toj devastaciji šuma po kozama, a naročito razpisana bi i posebna glavarina (porez) na koze, nebi li se tako broj koza u zemlji smanjio, nu i to je ostalo stranom bez uspjeha, a stranom i opet manjka i oblastim potrebna moć, za da uzmognu i sbilja doslieđno tu zabranu provesti. Da se uslied takovih silnih šumskih haračenja, i samo podneblje u kneževini pogoršalo, neima dvojbe, a isto tako nazaduje toga radi i sama uljudba zemlje. Tlo jest u Bugarskoj, izuzam neznatne predjele, vrlo dobre stojbine, pa ipak se po mnogih krajevih zemlje nemože ljetno žito sijati, jer ljeti manjkaju tim usjevom nuždne oborine. Ciene šumskih proizvoda u Bugarskoj vrlo su različne, u obće se pako trgovina drvom ograničuje manje više lih samo na poveća mjesta, u koliko bo svako selo svoju obćinsku šumu imade, iz koje si žiteljstvo potrebu na drvu podmiruje, u ostalom nevalja zaboraviti ni na to, da su obće još odnošaji zemljištnog posjeda, a naročito šuma u knježevini vrlo neuredjeni. Seljak trebajuć drva, odputi se jednostavno u najbližju šumu, te posjeće tamo, bez dalnjeg okolišanja što mu treba, neznajuć obično ni u čijoj je šumi sjeko. Zakon doduše propisuje, da samo uzdoznacnicu obćinskog kneza žiteljem slobodno u šumu po drva, nu takova dozvola stoji šestdeset centima, nu kontrole pri tom ipak neima, a seljak drži, da je dovoljno ako si kroz godinu jednu i dvie takove doznačice dobavi, na račun kojih onda kroz čitavo ljeto svoju potrebu na drvu podmiruje. |