DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 266 — mogu. Ravnatelj te tvornice, gospodin Josip Minarik bio je tako dobar, te nam je protumačio čitav postupak kod radnje u staklarni. Ova staklarnica rabi 2a talenje samo plin, koji se izvađja u posebnoj peći iz preostataka raznoga drva, kao i iz drva najslabijeg razreda, koje vlaste linstvo na drugi način unovčiti nemože. Peć za proizvadjanje plina tako je ure djena, đa se može raditi constantnim plamenom, koji se plamen dade po volji pojačati ili umanjiti. Gospodin ravnatelj Minarik bio je prvi, kako kaže, koji je uveo u Štajerskoj, da se rabi za staklarske tvornice plin iz drva. Prištednja kod uporabe plina, prema plamenu od drva, iznaša po izkustvu 25^/o. Prije godinu dana uvela je staklarnica u Reifingu takodjer plin iz drva a do sada obstoje u čitavoj Štajerskoj samo 2 tvornice za staklo, koje na takav način t. j . sa plinom iz drva rade. Za gradju peći skupa sa taonikom i inimi stvarmi, što k tomu spadaju i skupa sa dimnjakom, koji je 24 metra visok, platilo je vlastelinstvo Faal u Maria-Rastu ukupno 10.000 for. a. vr., nu kako nas ravnatelj uvjerovaše, nadoknadio se je taj trošak već u kratko vrieme, prištednjom drva; negledeć na to, da staklo postaje pri kurenju sa plinom uviek čistije, jer ga nemože zamrljati pepeo, niti djelovi ugljena ili drva (Glasmasse), ko što je to kod običnoga kurenja slučaj. Dalnja prednost te peći jest, đa treba pri tom za talenje stakline samo 16 (ili još manje) satih, dočim taj posao kod obične vati-e sa drvom traje najmanje 22 sata. Staklo se proizvadja iz kremena (Kiesel) pepelika, sode, vapna itđ. Eaztaljenu staklaču izrade težaci u 14 satih; onda mogu mirovati, dok se u 16 satih neraztaii druga staklača. U našoj prisutnosti, premda je bio svetak, ipak se radilo, te su težaci iz staklače baš razduhavali razne cilindre za petrolejske svjetiljke. Proizvadjeno se staklo onda brusi pomoću posebnih strojeva, koje tjera vođa, koje ovdje dosta imadu. Kremen se mora prije uporabe u vatri razžariti, a zatim bacanjem u hladnu vodu gasiti; na što se opet prebira i razmrvi u grušari (rudna stupa, Pochwerk) u prah. U staklarnici, koja dosta drva potroši, nu koja se ipak drugim načinom nebi mogla unovčiti, boravili smo po prilici 7^ sata; našto se povratismo drugim putem u Lobnitz, gdje smo jošte pohodili tamošnju tvornicu žigica, takodjer vlastničtvo presvjetloga grofa Zabeo-a. Tvornica nije velika, te je samo radi toga ustrojena, za đa se mehka drva, koja se tamo nebi inače mogla prodati, tim što uspješnije unovče. Za rezanje žigica rabi se posebni dvostruki strug (blanja, Doppelhobel) koji reže na jednoj i drugoj strani. Veoma tanke daščice za sandučiće, režu se takodjer na posebnom u tu svrhu construiranom strugu (Spalthobel). Čim se drva bolje kalati dadu, čim su čišća i bezgranastija, tim više se može izrezati žigica. Žigice (ovdje razumievam samo žigice bez žvepla i fosfora) |