DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1885 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 301 ~
lOOO komada prostih borića obćini Makarskoj, ´


100 „ razne vrsti župniku u Nadinu,
6000 „ borića obćini Sinjskoj,
400 „ „ „ Obrovačkoj,
2500 „ razne vrsti obćini Tiešanskoj,
264 „ Eucalyptusa u Spljet i Solun.


Nadalje se je razdielilo i razsadilo iz obstojećih državnih i obćinskih razsadnika
i iz primitivnih sijališta, i to u Rabu, Zadru, Benkovcu, Kninu, na
Kljacim, u Vrlici, Sinju, Imotskom, Makarskoj, Vrhgorcu, Gradcu, na Hvaru,
u Dubrovniku i Kotoru množtvo raznih šumskih biljka, i bijahu naručena
šumska sjemenja u vriednosti od for. 500 i time zasijani obstojeći razsadnici
i sijališta.


Akoprem namjestničtvo nije moglo udovoljiti svira zahtjevom i željam u
tom pogledu, ipak se može reći, da se je ove zadnje godine u Dalmaciji više
sadilo i sijalo nego u mnogo drugih godinah, a osobito valja iztaknuti i to, da
su u zadnje vrieme nastojali i privatnici i obćine marljivo oko sadnje drvored.^,
kao n. pr. obćina Zadarska, koja je ove zime na svoj trošak naručila oko 400
velikih i 400 manjih stabaljka i biljka za uresiti svoj okohš.*


Isto tako izdano jest i opet u najnovije doba više — i dosta znatnih podporah
iz zemaljskih kao i državnih sredstva, pojedinim obćinam u svrhe šumarske,
tako je n. pr. doznačeno obćini Obrovačkoj 300 for., Vrgorskoj 20 for. (za
lugara), Kninskoj 300 for. pripomoći za plaću šumara i t. d.,, odkuda se
jasno razabire, da stanje obćinske šumske uprave u Dalmaciji
baš nije onako žalostno, kako to pisac članka „Obćinska
šumarska služba u Dalmaciji" u III. svezku o. I od t. g. rek bi
odviše jednostrano i pristrano iztaknuo.


Za prosuditi današnje stanje šumarstva u Dalmaciji, treba bo točno poznavati
ne samo odnošaje u zemlji, no i sve one potežkoće kojima se šumarska
uprava, želeć po sustavnom cilju raditi i napredovati od prvog početka sve do
danas boriti mora, kao što napokon ni na o to zaboraviti nesraiemo, da šume
posjedujuće obćine dalmatinske, iz svojih šuma nikojih koristi nevuku, do li
troškova poreza, nameta i osoblja.


Koliko se pako šumarskoj upravi za svaku i najmanju probit šumarstva
upravo boriti valja, dokazuje medju inim i činjenica, d^ je već godine 1882.
izradjena osnova organizacije obćinske šumarske uprave, jošte danas predmet
raz prava c. kr. namjestničtva i dalmatinskog odbora


Već je i tim napokon mnogo dobljeno, što možemo reći, daje danas
hvala Bogu i u Dalmaciji jur prevladala uvidjavnost potrebe
njege i uzgoja šuma, kao što se u obće, nevaraju li nas svi znaci, možemo
pravom nadati, da će šumarstvo u Dalmaciji sve boljoj budućnosti u susret
ići, ali pritom treba pre svega složnog! uzajamnog rada sv i j uh


^´ Vidi: „Objavitelj Dalmatinski" br. 25. t. g.