DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1885 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 344 — L. koji liek, da je ved više puta uspjebom upotrebio, kod Ijudih ugrizenih od biesnih pasa, kao i kod životinja samih. Osoba ugrizena od biesnog psa, imade kroz tri tjedna svaki dan^ po tri puta, po 60 cg. u prah studenog lišća rečene biljke pojesti, Družtvo za obranu životinja u Kolnu, izjavilo se pripravnim svakomu liečniku, koji bi htio s tom biljkom pokuse Iie5enja praviti, potrebne praške bezplatno dostaviti. Kako ćemo se riešiti mrmka (Grylotalpa vulgaris) P Za tamanenje te životinje, koja nam osobito po biljevištih silne štete nanaša, preporučaju sliedeće: U sandučiće po više stopa dugaSke, 36—46 em. visoke, provrtamo B cm. izpod gornjeg ruba po njekoliko rupa, kroz koje će mrmci prolaziti moći, ter ih tad površinom prema potrebi razdielimo, zakopav ih do gornjeg ruba u zemlju, napunimo toplim gnojem i pokrijemo sa 2 cm. zemlje. Eadi topla gnoja i kukaca skupit će se mrmci cielog okolišja u sanduSić. Nakon 8—10 dana stavimo s vanjske strane pred svaku škuljicu tanku daščicu zabrtviv ju tim, ter gnoj polagano vadimo razastiruć i ubijajuć mrmke kojih će najviše na dnu biti. I^. T. Znanstveno iztraživanje Krasa. Čitamo u „Sloven. Narodu" : U ^klubu austrijskih turista" u BeSu osnovao seje posebni odsjek^ koji se zove „Kraški odsjek." Njegova poglavita zadaća jest, da proući hiđrografske odnošaje u tom obziru znamenitih kranjskih, osobito podzemnih dolina i spilja. Lani je već o tom držao vrlo zanimivo predavanje sam predstojnik toga odsjeka, ravnatelj c. kr. geološkoga državnoga zavoda dr. Fr. Hauer. Vrstni izti-aživalac špilja gosp. F. Kraus, nastavio je to djelo, i na njegov je predlog klub turista zaključio, da bude Što više moguće žrtvovao za kraška podzemna iztraživanja. G-eneralno ravnateljstvo južne željeznice izjavilo se, da će izdašno podupirati družtvo. Postavljen bi posebni odbor za tehničke i znanstvene radnje. Taj će odbor sliediti rieku Pivku, kako se pod zemljom vijuga poĆam od pivske špilje pa možda upravo do postojinske. Ako mu se to posreći, ako li nadje put iz jedne špilje u drugUj tad će biti u Kranjskoj otvoren bajan podzemni labirint, kakova neima u Sitavoj Europi. To će biti ujedno prvi pokušaji, pa će se viditi, dali je moguće prodirati po kraških podzemnih špilja i voda. Po tom će se moći razmišljati, kako bi se dale odkloniti nutarnje povodnje, koje se ponavljaju svakoga ljeta zato, jer obilne, kiše ne mogu odticati po samih podzemnih struga, već se u špiljah ustavljaju i tako nabreknu, da se povrh zemlje prikazuju ciela jezera. Tvornica tanina u Županji i haračenje šuma. Poznato je, da je njeko englezko poduzeće (Lafon) jur prije dvie godine u Županju ustrojilo veliku tvornicu taninaj u svrhu eksploitacije hrastovih odpadaka iz tamošnjih obližnjih znamenitih hrastika. Koliko sam mogao doznati, plaća tvornica za metričku centu valjane hrastove kore po 30 novČ. Narod koje iz nužde, koje iz pohlepe za novcem, izsjeca usljed toga sve preostalo za guljaću sposobno hrašće, tako, da se je bojati, neućini li se tom vandalizmu, za dobe kraj, da će se tamošnji hrastici silno opustošiti. tL_Popavi^* Poljoprivredni riednik. Srpsko poljoprivredno družtvo u Beogradu, poćelo je 1. sieĆnjem t. g. izdavati njeku vrst poljoprivrednog leksikona, Što no ga sastavio Gaja M. Matić^ po dosadanjoj objelodanjenoj gradji, bit će to ne samo vrlo pouĆno, no i u obće vredno djelo srpske literature. A kad ćemo mi poćeti sa gradjom Šumarskog riećnika? Sadanje stanje kulture vrba u Njemačkoj. Poznati strukovnjak i gojitelj vrba, načelnik Krahe u Prummernu, objelodanjuje u tom obziru u „Allg. Forst- und Jagdzeitung g, 1884, str. 410." sliedeću zanimivu: „Uzgoj vrba našao jest u posliednje doba medju šumari i gospodari Njemaćke toliko prijatelja, da je vriedno reći koju i o današnjem obsegu te kulture u Njemačkoj. Ponajprije valja konstatirati^ da se još za dugo u Njemačkoj nebude preveć vrba uzgajalo. Uvoz za pletež namienjene vrbe, nadmašuje danas još izvoz za 22.000 ct. na godinu. Proći će dakle još liep broj godina, dok se u samoj Njemačkoj bude toliko |