DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1885 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— :297 -
Sravniv ovaj proračun potrebe i pokrića za Upravnu godinu 1886, sa
efektivnim razhodom i prihodom godine 1884. na strani 293. i 294. vidimo, da
je družtvena potreba za 769 for. veća, a družtveni prihod da je za 508 for.
veći. Veća družtvena potreba (769 for.) dolazi od tud što se od nove godine
„Šumarski list" svaki mjesec izdaje, dočim se je prošle godine samo svaki drugi
mjesec štampao; a veći prihod (508 for.) dolazi od većega broja članova.


Nadalje se vidi iz toga proračuna, da je podpora, koju družtvo od visoke
kr. zem, vlade od godine 1884. uživa, i za godinu 1886. u kombinaciju uzeta.


:Što se tiče družtvenih zaklada izvješćuje se:


L Da je u utemeljiteljnu zakladu od 21 člana do sad uplaćeno 1970 fr.
a., vr., koja je svota uložena kod prve hrv. štedione u Zagrebu na knj. br, 5006L


2. Da je u pripomoćnu zakladu do sad unišlo 1450 for. 93 nvč. a. vr.
i ta je svota na knjižicu br. 49754 koristno uložena.
Ovdje priobćujemo radostan pojav, da se je šumarnik dobra Kutjevo g. Mio
Radošević pripravnim izjavio, gledom na veleplemenitu svrhu te zaklade, do


31. prosinca t. g, nju sa svoje strane za 100 for. a, vr, povećati. Živio Radošević!
Vivat sequens!
Time zaključujem izvješće o djelovanju i razvitku družtva tečajem godine
1885. i molim si. skupštinu da ga izvoli na znanje uzeti.
U Z a g r e b. u, 1. srpnja 1885.
Dr. V. K6r8škenyi


Jedna o novčanoj vriednosti šumske paše.
Piše Gustav Pausa^ nadšuraar.
May u ´Weyenstephan - u ^´ načinio je pokus sa dvie krave „Algauske"
pasmine, koje su imale ukupno 1722 funta (a 500 gr.) žive težine, na to, koliko
mogu pod raznom temperaturom požderati siena do sitosti.
U tu svrkn smještene su bile te krave u štali, koja bijaše uredjena za
kurenje, te su tamo hranjene po volji do sitosti, u razdobju od 10 do 10 dana,
pod temperaturom od 4 do 15*^ R.
Pokus taj pokaza, da su te krave potrošile kod temperature od:
4^ za deset dana 503 funti siena :´
10 „ „ „. 51U n n


..- - 12 ,j, „ „ -508. „ „ ;.
li^ 53 )j „ 50D. nj,


Iz toga se izračunala potreba hrane, za svakih 100 funti (50 kgr.) žive
težine, na dan sa 2.92, 2.96, 2.9.^ i 2.84 funti ili za 100 kgr. žive težine 2.92 do


2.96 kgr., ili u okruglom sa 3 kgr. siena na dan.
Slični pokus načinio Je „Weckherlin u Hohenheimu" s tom preinakom,
daje taj pokus trajao cielu godinu dana, te se razširio na četiri odjela, a
hrana je bila primjerena dobi godišta.


* Vidi Agncuitar-Chemie Dr. H. Grouven, Koln, 18B2.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1885 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 298 ~
Taj pokus pružio je slieđeći proiztok:


Za 100 funti


žive težine


svaki dan


Ukupni po-požderane


Živa težina trošak sveden hrane, sve


pri početku na vriednost dena na vried


poktisa. siena. nost siena.


4 krave težke siemeuthalske pasmine 6055 69191 3ao5
5 krava lahke švabske pasmine . . 5105 58767


3.040


2 vola težke siemeuthalske pasmine. 1100 10149 2.901
2 vola lahke švabske pasmine . . 910 13583 3.006
Iz toga je dalje moći uviditi, da je za svakih 100 kgr. žive težine potrebno
bilo maršetu do sitosti 2.9 —3 lo kgr. siena za hranu.


Takovih je pokusa još i više sa različnimi vrstmi hrane provedeno, te se
je pokazalo, da je u obće potrebno, za svakih 100 kgr, žive težine rogate
marve, podavati za hranjenje do sitosti, svaki dan O.so—O.35 kgr. dušičnih tvari,
O.oe—0.10 kgr. masti, I.25—L.´>o kgr. od dušika prostih ekstraktivnih tvari, i
to se sve skupa ima podavati u hrani sastojećoj se iz 2.5—3.0 kgr. suhog sućanstva.


Po kemičkih analiza (vidi Agrikultur-Chemie von Dr. H. Grouven Koln
1862) sastoji se sieno, u postotnom sastavku, iz IO.4 proteina, 3.o masti, 38.o
ugljičnih hydrata, 27.o drvenine, 7.2 pepela i 14.4 vode; sa ukupno suhim sućanstvora
od 85.6%. Svedemo li gornje podatke na vriednost siena, to dobijemo
potrebu od 3.oo kgr. siena.


Iz rečenog sliedi, da je i kod preračunavanja novčane vriednosti
šumske paše najvažnija podloga računu, činjenica, da je za
hranjenje do sitosti kod rogate marve za svakih 100 kgr. žive težine potrebno
svaki dan 3 kgr. siena.


Drugi faktor za naš račun jest težina marve, koja je po pasmini različna,
što znatno upliva na naš račun. Tako n. pr. holandezka pasmina popriečno naraste
do 6—700 kgr., bavarska do 2—800, tirolska (Algauska) do 450 kgr. itd.
Graničarska marva u ovdašnjoj okolici popriečno Je težka 100 kgr. a bolje
krave 150 kgr. ili popriečno dakle za naš račun 125 kgr. žive težine po komadu.
Vrieme šumske paše traje od 15. travnja do 15. rujna, ili kroz 150 dana.


Kroz´To vrieme prištedi se pako na jednoj kravi (3.75 kgr. svaki dan)
562 kgr. siena. Od toga neka odračunamo pribranu, koja se dava marvi dolazećoj
iz paše, onda višak prihrane na početku i na izmaku paševnog vremena,
radi još onda nedostatne paše, koja pribrana se može uzeti sa (O.75 kgr. svaki
dan) 112 kgr. ostaje čista prištednja od 450 kgr. siena. Tu pribranu medjutim
ne daje svaki gospodar svojoj marvi, samo onaj, koji ima, a onaj koji neima
ne podaje ništa.


Pribrana se sastoji većim dielom u travi, dobivenoj iz vrta ili iz obližnjih
oranicah ležećih oko gospodarstvenih sgrada. Svakako valja kod računa na tu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1885 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 299 —


prihranu obzir uzeti, jer onaj, koji neiraa šta svojoj marvi podati, trpi sam kroz
to na manjku mlieka.
Iz statističkoga izvješća trgovačko - obrtničke komore u Zagrebu (1882.)
vadimo sliedeću cienu siena za 1 metrički cent:
u godini 1870. 1877. 1878. 1879. 1880.
na trgu u Dubici ... . for. 3.6o 2.5o l.so l.so l.so


„ „ „ Petrinji. .. . „ 2.9i 3.to 2.08 2.63 2.6«
popriečno daklem 2AO for., a odbijemo li dovoz na trg po metričkoj centi sa
20 nč., to preostaje čista vriednost siena sa 2.2o for. za domaće gospodarstvo.


Ta prištednja od 550 kgr. siena sačinjava daklem vriednost od 9 fr, 90 nč.


Od toga valja ođračunati troškove za pastira, koji iznašaju kroz to vrieme
u ovdašnjoj okolici, u gotovom novcu 1 for. od glave marve, i poredne hrane,
sastojeće se iz ^Jz sajtlika rakije, 10 nvč. kruha i komad slanine ili mesa,
ukupno = 40 novčića vriednosti.


Ovdašnja sela imadu popriečno 55 do 60 kuća, nu svi žitelji neuživaju
šumsku pašu, već vadimo iz računah, da popriečno tjera svoju marvu u šumsku
pašu samo 20 gospodara, svaki sa poprieko 6 komada goveda. Drugi tjeraju
svoju marvu buđ u vlastite griče bud na obćinske pašnjake.


Oni gospodari, koji tjeraju marvu u šumu, drže većim dielom jednog obćinskog
pastira. Po tome dolazi red na svakoga gospodara, kroz vrieme paše,
podavati pastiru 8 puta poredne hrane, što čini vriednost od 3 for. 20 nvč., a
odpada od iste na jednu kravu 53.6 novčića. OdraČunamo li nadalje 7^ vriednosti
gore naznačene šumske paše za gubitak na mlieku i djubru sa 3 for. 30 nč.
to čine sveukupni odbitci 1 + O.54 + 3.30 == 4.84 for.


Čista vriednost šumske paše za jednu kravu iznaša dakle u
tom predjelu 5 for. 06 nvč. Od te čiste vriednosti valja nam ipak odstupiti ^2
vlastniku marve za poduzetni dobitak i na pogibelj nastavšu kroz nesreće dogodivše
se na paši, jer ukorišćenje šumske paše odvisi od njegove volje svoju
marvu u šumu tjerati, te što nije paša monopolizirana, to preostaje za šumovlastnika
2 for. 03 »6. kao pristojba koja se ovdje sa podpunim pravom
tražiti može za ugon jedne krave u šumsku pašu.


Po tome ključu daje se nadalje ustanoviti i pristojba za šumsku pašu za
drugo vrstnu marvu. Ako sačinjava paša za jednu kravu t, z. 1 kravsku travu
(Kuhgraser) onda bi odpalo za jednoga konja 2 X 2.QQ.= for. 4, za ždriebe
1-godišnje 0.^ X 2 = I.40 for. za 2-godišnje I.3 X 2.oo = 2.^0 for. za teliće


0.3 X 2.00 == O.fio nvč., za junce O., X 2.^0 == I-40 fo^^ za vola 1., X 2.^0 =
2,20 for., za ovcu i kozu 0.2 X 2.QQ == O.40 nvč.
Optimistom će se činiti te šumske pristojbe premalene, jer oni uviek predpostavljaju,
da je šumska paša narodu neobhodno nuždna, nu tome u istini
nije tako.


Šumsku pašu može koristno uživati samo onaj gospodar, kojemu leže šume
od kuće, odnosno gospodarstvenih sgrada, pri riici t. j . gdje šume nisu tako
odaljene, da marva u šumi do sitosti nažderana, tu hranjevinu opet iztroši




ŠUMARSKI LIST 7-8/1885 str. 12     <-- 12 -->        PDF

^inim hodom na i iz paše, i tako nekoristi u namienjenu svrhu, najme davanje
koristi na mlieku odnosno odebljenje na mesu.


.Doka z tomu, daje od 6362 pravoužitničkih obitelji spadajućih k ovoj
imovnoj obćini uživalo pravo bezplatne šumske paše u prošloj godini
samo njih 1427, daklem samo 22.4*^/p; a u godini 1883. 23.5%, 1882. 23.3"/o;
1881. 25.//0; 1880.. 28,37o;-


Ako li uzmemo u obzir i to ^ da se jedan dio žiteljstva nemože poslužiti
šumskom pašom radi odaljenosti dotičnih šuma, to vidimo isto tako iz zapisnikah,
da ni svi žitelji iz jednog te istog sela netjeraju svoju marvu u šumsku pašu,
već u najpovoljnijem slučaju popriečno samo 3.6—377o ^Jil^´


Šumska paša dakle bar u ovdašnjoj okolici nije neobhodno nuždna za
poijsko gospodarstvo.


Šumarstvo u Dalmaciji.


IL
Nadovezujući na jur IV. svezku ov. lista spomenuto u pogledu šumarskih
napremica u Dalmaciji, iztaknuti nam je pre svega, da je c. kr. namjestničtvo
prošle zime i ovog proljeća naručilo i posaditi dalo u okolici Zadarskoj i u
pokrajini množtvo velikih i malih šumskih stabala, tako bi n. pr.:


1. U pet razsadnikah kraj Zadra, zasadjeuo: 2000 komada divljih voćaka,
ponajviše rašeljka, zatim jabuka i krušaka, 2200 komada „Bignonia catalpa"
i 1000 „Mimosa julibrisin".
2. Razsadilo se je većih stabala za drvorede: 130 komada „Mimosa
julibrisin´´, 100 kom. od „Platanus orientalis", 250 kom. „Bignonia catalpa",
150 komada „Ulmus campestris i americana", 50 komada „Morus papyrifera".
3. Razsadilo se je za pošumljenje: 330 kom. „Pinus halepensis", odgojenih
u loncih, 1650 komada „Pinus picea" iz sijališta i 6000 komada od
„Hjbiscus sjringifolia".
Osim toga bi poslano u pokrajinu: 200 većih stabala obćini Omiškoj,
200 većih stabala čuvaru starinskih spomenika u Spljetu, 200 većih stabala
obćini Pućiškoj za selo Selca i 250 većih stabala obćini Drniškoj.


1000 komada borića odgojenih u loncih obćini Spljetskoj,


1000 „ „ obćini Hvarskoj^


50O „. ; ^´ . .„ Makarskoj,,


3O0 „ , ^ „ Ercegnovi,


270
komada borića odgojenih u loncih u Dubrovnik,


´ 200 „ . .„ , .„ -, . „ „ Kotor, ,
900 „ Eucalyptusa „ „ ,„ „ Ston,
500 „ „ „ . ,, „ „ Metković, ^
^0 j5 ». „ „ » j? obćini Jelsanskoj,
16000 prutja plemenitih 4 vrsti vrba u Sinj za kose,
-. 1^000 „ , 4 „ „ „ Knin „ .