DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 1 <-- 1 --> PDF |
iiirakiti&i II »^H^fV* Br, 9. u ZAGREBU, 1. rujna 188B. God. IX. K pitanju uzčuvanja šuma po kraških strana. Piše A. TomM, c. kr. um. šumarnik. U drugom svezku „Šum. lista" god. 1884. strana 61—64. spomenuo je šumarnik g. M. Radošević, opisujuć prednosti gorskog javora iz predjela hrvatske švice, medju ostalim, da svaka pojedina vrst šumskog drveća, stanovitu gospodarsku vrieđnost imade, samo da treba pronaći, za svaku pojedinu uporabu pojedine takove vrsti drva, najsgodniji način i vrst unovčenja. U tom nam se pogledu podjedno spominje, kako je obični kramar, iz Broda na Kupi, umio podati na milijune brojeću vrieđnost, do onda tako rekuć bezvriednom grmovju Ijeske, jasena, graba i svibovine, time, što je iz tog čbunja počeo priugotavljati palice i štapove, te takove razašiljati diljem svieta. A od tuđa kan da se misli, siromašnom goraninu namaknuti privreda, upučujuć ga na takovu uporabu i unovčenje, od njekoć bivših šuma, sada još preostavših šipraka i čbunja. Pošto ja pako takova poduzeća više štetna no koristna po stvar smatram, to mi budi u tom predmetu iztaknuti sljedeće: Ta vrst unovčenja drva odlikuje se prije svega time, da poduzetnik potrebne palice i šiblje većinom pokupuje od pastirčadi, koja nadzirajuč pasuću marvu, sve pašnike, šikare kao i otvorene šume pretražuje, prisvajajuć si svaku mladicu, koja svrsi odgovara, bez obzira na vlastnika i uzgoj šume, prodavajuć onda tako sakupljene palice poduzetniku za neznatni novac, dolazi ovaj ne samo jeftino do surovine, nu on neplaća ni šumske takse. Moguće dakle, da je dotični poduzetnik uz takove odnošaje obogatio, al kršnom okolišju Broda na Kupi, koje bje time lišeno liepog broja stromlja i šumskog podmladka, nanesena je tako bezuvjetno ogromna šteta, jer se dotično stromlje većinom zajedno s korenom (kukom) iz zemlje vadi, odnosno izkapa, u koliko baš koren tvorničaru svrsi shodnu finu izradbu držka palice omogućuje. Iztrgavanjem korenja pako ne samo što se uništuje pomlad biljke, već se istodobno u kamenom- tlu stvai^a škulja, u kojoj se kišna i snežna voda skuplja, koja smrznuv zimi u kamenju pukotine stvara, a time i opet i ogoljećivanje pospješuje. Žalostne posljedice preotimanja krasa diljem naše domovine, obće su poznate, a u 5. svezku „Šumarskog lista" od g. 1884. na stranah 251 do 253 24 |