DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 362 — našem primjeru za distr. I. sekc. 42bila bi sadanja zaliha: 60 X 133 = 7980 k. m. Na ovaj način proračunana sadanja zbiljna zaliha nerazhkuje se u našem slučaju puno od ove u skrižaljci, jer smo već gore zalihe na jutru vrlo točno označili. Grabner pak u svom djelu, govoreći o kamer. taksaciji, polaže veliku važijost na faktičnu procjenu u šumi. Reasumiramo li sve o kam. taksaciji, uviditi ćemo, da je ona puna mana i da neima naučnog temelja, ma da je sa teoretičnog gledišta vrlo primamljiva. Iz krivih pređpostava sliede i krive konkluzije; te su pak predpostave izražene u popriečnom sječivom norm. prirastu i na njemu izračunatoj norra. zalihi. Do damo li još, da je kameralna procjena za mlade i prestare (bez prirasta ili sa vrlo malim prirastom) šume upravo pogubna, biti će njen krivi temelj još jasniji. U tom shičaju nećemo na nikoji način poslie prve obhodnje, kako ta procjena želi, imati norm. zalihe, kao što je nećemo imati ni onda, kad je tekući prirast veći od popriečnog norm. u sječivoj dobi, nego ćemo imati viška. Može se šta više dogoditi, da dobijemo i negativan etat, pa ma daje n. pr. sadanja sa stojina prestara, nebi je smjeli sjeći, nego bi još morali u šumu svake godine drva voziti, da podmirimo taj manjak! S druge strane ne sliedi da je u šumi normalno stanje, ako imamo normalnu zalihu. Mi možemo imati norm. zalihu na puno mladjoj sastojini i bez razmjera dobnih razreda. N, pr. Na 1000 jutara velikom uredjajnom (gospodarstvenom) razredu za 120-godišnju obhodnju i uz popriečni norm. sječivi prirast od 2°28, bila bi norm. zaliha: 120 = 1000 X 2´28 X -^ = 136.800 ili točnije 274 X 500 = 137.000 k. m. a isto to bi imali kad bi nam ciela šuma bila stara 62 god., t. j . [133 H- (2-5 X 2)] X 1000 = 138.000 k. m. (vidi skrižaljku prirasta). Još imade jedna pogrieška: kameralna taksacija višak ili manjak tj . razliku izmedju zbiljne i normalne zalihe uviek dieli kroz cielu obhodnju. Ima slučajeva, gdje je potrebno, da se taj višak što prije izsječe, to je obično u prestarih šumah, koje se sve više i više od vrha dole suše, kao što je to osobito u imovinskih šumah. U takovih prilikah možemo višak t. j . drugi član jednačbe razdieliti kroz 10, 20 god. i t. d. Naravno, da nesmijemo kroz cielu obhodnju računati na jednake godišnje dohodke. Svakih 10 ili 20 godina valja račun s nova preduzeti. Za to je za kamer. procjenu dosta sama specijalna sječna osnova. Nedostatci su ti tako jasni, da nije mogla kam. procjena ostati u onom obliku, kako ga gore predstavismo. Valjalo ju je preustrojiti i što bližje istini privesti i dati joj sasvim drugo lice. To se je u istinu donekle i postiglo novom formulom, koja se doduše razvila iz kamer. procjene, ali se od prvobitnog oblika tako razlikuje, da osim historičkog razvitka i imena neima ništa zajedničkog sa starom kam. procjenom. |