DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 363 — Kameralna taksacija dala je ka^njc povoda razJiim kombinacijam i proriičunavanjem šumskog dohodka. Na karaeralnoj taksaciji osniva se i proračun dohodka, koji je Karlo Heyer u svojoj formuli izrazio, a i samom K´dvln služila je ona za temelj. Svagdje ćemo opaziti, da se je radilo o tom, kako se prirast i iV^ točnije proračuna na temelju podataka, koji je istini blizu. Godine 1859. propisana je za državne austrijske šume sliedeća formula:´^ 2 ´ 0 Z. p. = prirast zbiljni t. j . sadanji periodično godišnji (vidi skrižaljku): h. p. prirast budući. Z, 0 = zbiljna zaliha na temelju procjene. NZ == normalna zaliha uzeta iz skrižaijke prirasta. Glede normalne zalihe neima doduše izricnog propisa, da se ima uzeti iz skrižaijke prirasta, zato ju Breymann uzima kao kod prvobitne kameralne taksacije, pa i Dr. Judeich, opozivajuć se na dotičnu naredbu, veli da nije jasno opredieljena norm. zaliha, ali ipak sudi, da ju valja uzeti iz skrižaijke prirasta. Što se tiče proračuuanja dohodka na temelju te formule, napomenuti nam je, da daje svakako točniji rezultat nego kameralna procjena u prvobitnoj formi. Jer, pošto se sjedne strane ne osniva dohodak na normalnom prirastu, koji tek posije prve obhodnje dobili možemo, nego na aritmetičkoj sredini izmedju tekućega periodičnoga i budućega, uzima se ovdje i N. Z. iz skrižaijke prirasta. iV. Z. proračunana po formuli xp. — daje uviek prevelik rezultat, kako smo već gore spomenuli. Za budući prirast uzima se obično zbiljni popriečni u sječivoj dobi, tako ga bar Breymann uzima, a i Judeich ga je u svom primjet´U tako uzeo. I glede vremena izjednačenja Z. Z. i JSf, Z., (o) ne|)ostoji izrični propis, da se mora uzeti ciela obhodnja, nego je pripušteno taksatoru, da prema faktičnom stanju to vrieme udesi. U zbirki zakona (Taschenausgabe der 6st. Gesetze, 8. sv., Beč 1864.) pod naslovom šumski i lovni zakon na strani 112. imamo sliedeći primjer: U bukovoj šumi sa 110-gođ. obhodnjom imamo Z, Z. = 92000 norm. hvati, NZ ==75800, Zh, p = 1500, budući p = 1600; posljednih godina pak sjeklo se 2000 noi-m. hv. ** 1500 + 1600 , 92000 — 75800 ,.^^ , ^^^^ _^^ ^ ´ io = ^ 1 — = lo50 + 147-3 = 1697-3 n. hv., a za cieiu obhodnju: 697*3 X 110 -= 186.700 n. hv. Pošto se je posljednih godina sjeklo 2000 n. hv. to će se ovih 186.700 n. hv. na pojedine periode ovako razdieliti: ´^ Vidi Dr. Judeich u n. d. str. 347. i 349. ^^ Mi smo ovdje zadržali kako je u primjeru normalne hvate; 1 n. L, 100 kub. stopa. |