DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 364 —


Za 1. decenii . "^S-OOO hv.
„
„
„
2
3., 4., 5. i 6, decenij po 17000 hv.
8. decenij
9., 10. i 11, decenij po 10000 liv..
Ukupno . .
.
.
.
lB-<^<)^ "
85.000 „
10.700 „
48.000 „
180.700 liv.


Ako bi htjeli za našu šumu od 850 juf. i 107400 km. (uzev opet 100-godišnju
obhodnju) na taj način etat proračunali, valjuhi bi nam ovako postupati:
Z,p = 100 X 2´1 + 180 X 2-5 H- 40 X 2-5 + 00 X 2´50 + 80 X 2T)


-f 140 X 0-9 + 77 X 2-5 = 1428 k. m.


h. p = 850 X 1-832 = 087 X 2-3 = 1557 k. m.
Z. ^ = 107400 k. m.
JV. Z. = 110-65 X 850 = 94052 k. m. (i/ skrižaljke).
1428_+^557 107400 --J)4052 _ ^.^ _ ^^^^ ^ ^^^
2 ^ 100


Pošto se zbiljni prirast i zaliha od periode do periode niienja, to nam
valja i ovdje etat proračunati samo za 10 godina ili za jednu periodu, a kasnje
računanje na novo preduzeti.


U svojoj ocieni o ovom načinu veli Dr. Judeich, da se suvišnim računom


opređieljuju prirast — ´^—´—-, te preporučuje samo Z. p. Ovo je sasvim


opravdano, naročito u onih slučajevih, gdje se Z. p. neraziikuje zuatiio od h. p.
možemo taj drugi član sasvim izostaviti.
Za austrijske državne šume propisana je u instrukciji od godine 1878.


(Judeich) sliedeća formula: e ^= p -\-—


Prije nego se upustimo u tumačenje same formule napomenuti nam je,
da se ovdje osim ostaloga traže lokalne skrižaljke prirasta, p je sbroj cjelokupnog
sjecivog prirasta (naravno ovdje zbiljnog a ne normalnog); NZ == jednaka
je onoj zalihi drva, koju bi sastojina imala, kad bi bili svi dobni razredi zastupani,
ali kad sastojina nebi imala boljega obrasta, nego što je sadanji, faktični
popriečni obrast; drugimi riečmi: NZ je jednaka .sbroju proizvoda iz površina
i odgovarajućih popriečnih sječivih prirasta; Z. PJ. je sadanja zbiljna zaliha,
dočim je o jednako broju godina, za koje želimo izjednačenje postići.


Uzmimo, da imamo dvie vrsti šume: u jednoj je (gornja skrižaljka prirasta
nek bude kao lokalna) uz 100-godišnju obhodnju JVZ na jutru ll0´6r> km.
a popriečni sječivi prirast 2´3 k. m.; u drugoj nek je A´Z = 100 k. m., a
popriečni sječivi prirast samo 3 k. m.; prva nek imade 150 jut., a druga samo
50 ju t ukupno dakle 200 jutara.


j? = 150 X 2-3 + 50 X 2 -= 345 k.´ !n.


NZ = 110-65 X 150 -f- 100 X 50 = 21507.
. 0 = 10 god.


Z. 0 == 2500 k. m.