DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 16 <-- 16 --> PDF |
^ — 368 t. j . tamo gdje sam g. 1853. sa Zeleborora prvi puta zašao ii baru, /najuć da je tamo bilo i glavno pristanište i leglo ptica, ali se ipak ovaj puta u nadi prevarih. Došavši bo u Obrež zahijem, da su se medjuto ptice već dalje prema jugo-iztoku preselile, imajuć sada legla napram šumi „Kadionici", (mjesto to označeno jest u privitom nacrtu sa &), gdje ih podjeđno i nadjem. Razmišljavajući o uzroku tog mienjanja pristaništa, došao sam do zaključka, da je istomu razlog, što ptice tamo gdje se legu i konače, izđašnimi svojimi izmetinami opogane na toliko grane i grančice ivovini, da se stabla konačno izsuše. Gnoj (guano) bo je preoštar. Tako se ptice postepeno sele, a od godine 1872. do danas eno ih već napram Kupinovu. (Vidi mjesto sa c u nacrtu ozna« čeno) t. j . onome mjestu gdje no je proljetos obavljen previšnji lov; te šator prejasnog kraljevića Rudolfa namješten bio. Mienjajuć ptice pristanište, traže ponajprije nepristupnija a i mjesta gdje je voda dublja. Već prigodom mog boravka g. 1872. tamo, mogao sam opaziti, da se u Obedskoj bari. mnogo manje ptica nalazilo, no što ih viđjeh još g. 1853. i 1854. Tražeć uzrok, dočuo sam u Kupinovu, da je godine 1871. došao u taj predjel njeki lovac imenom Hodek iz Beča, koji je dulje od mjesec dana bez pitanja i prigovora tukao ptice, hvatao ih u mreže, vadio jaja i mlade iz gnjezda itd. Isti je taj posao tako na veliko bio tjerao, da si je uzeo sobom i tri pomoćnika, koji su mu pomagali ptice guliti i nadjevati. Nemogavši ipak toliku množ valjano opraviti, oni bi ih većinom samo ogulili, te onda kože na konopcih sušili; kako no n. pr. ribari sa ribama čine kada ih suše. Ponajpače se pako vriedni ti gosti baviše čupanjem liepog, kitnjastog i vriednog perja, koje bi u sanduke slagali, te sa živimi mladimi pticami (koje su u velike košare spremali) u Berlin i Beč razprodavali. Kako mi Kupinovčani, bivši podvornici kod Hod ka, pripovjedaše, polovio je isti onda više od 5000 komada raznovrstnih ptica, dapače njekoje je vrstj malo ne posve zatro, a da bje u istinu tako, dokaz, da sara od velike biele čaplje našao onda samo još jedno jedino jato od 7 komada. Žalostno jest, da se ovakova šta moglo dopustiti, uzprkos toga, što se i sami Kupinovčani, videć kako im ušuljani stranac utamanjuje ptice, jedino u svrhe špekulacije, uzbuniše, te dapače i tužbu kod poglavarstva podigoše, nu uzalud. 0 tom se koješta onda govorilo, a tamošnji mi poštar medju ostalim spomenu, da je isti taj Hodek, za svog boravka tamo, dobio iz Berlina jednom poštom 6000 maraka u novcu, nedvojbeno kao nagradu za priposlana pera. jer je baš u ono vrieme bila zavladala moda ptičje perje kao nakit upotrebljivati, pa se to perje dobro plaćalo, a time i rečeni Hodek dobar pazar imao, Uzsprkos svega toga pribavio sam ipak god. 1872. za naš muzej liepu zbirku različitih močvarnih ptica. Osobito mi je iztaknuti, dvie velike biele čaplje, koje su vrlo riedke, te malo ih se već vidja u Obedskoj bari, jer kako jur spomenuh, radi im se marljivo o glavi, dragocienog perja radi, kojim veli |