DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 32 <-- 32 --> PDF |
visoku šumu. Uzrok tomu bio je taj, što se je vise važnosti ulagalo u nizko (0-6 nizkog, 0-4 visokog drvlja), nego. li u visoko drvlje, gdjeno bi so srednja šuma, da bude lukrativna, baš obratniui smjerom odgajati n^orala. Zle posljedice takvog gospodarenja bile su te, da su se izdanci preveć razjirostranili, to stali degenerivati, pa da se uzdrže, valjalo ih je svak cas procišćivati, usljed česa j´e reproduktivna snaga jianjeva posve oslabila a.tlo se prevuklo korovom i posve osiromašilo. Pretvorba u visoku šumu morala .se je dakle pod moraš predu/.eti, i to jedino s gore navedenih .uzroka, a ne možebiti stoga, što bi visoka šuma veću masu producirala, jer u tom pogledu ima nedvojbeno srednja šuma prednost. ; .XI. Nizka šuma. Vriednost ni^^kih šuma uzgojenih jedino za gorivo, pada istom; mjerom, kojom se broj željeznica množi; jedinu vriednost imaju, gdje se odgajaju kao guljevače, zatim za fašine, pletivo i ine sitnije potrebe. . . i ; X!!. Uzgoj visoke šume 1 pojedinih staba!?i. Posije procišćivanja u prvoj mladosti, koje se. puno puta lih na odstranjenje zadušujućeg korova protegnuti mora, ^dolazi važan posao proriedjivanja. Kako se iz gornjeg jur uviditi moglo, Wagener je privStaša kriepkog proriedjivanja , te smatra ,x>uko „zakapanje mrtvaca" (jur ugušenih stabala) slabo probitačnom mjerom. Da prorieđjena sastojina baca i veću i bolju massu, to je neoborivo dokazano, pita se samo još: koji je stupanj proriedjivanja najprobitačniji? Pokusi u tom smjeru provedeni su jedino u Saskoj, nu i tu samo u polovičnoj mjeri; ip^ik su i ti,.pokusi veoma poučni: prirast u: bukovoj proriedjenoj šumi bio jfc\kroz 21 godina ,g,od išnj e na jodnom hektaru za jedan kubični metar veći od prirasta u neprQriedjenoj sastojini, što je posve dovoljno, kad se uzme u obzir,.;da je stupanj proriedjivanja jedva prešao srednju mjeru. Wagenerov recept. 2;a proriedjivanje glasi ovako: Sva stabla s nženimi, slabo razvije nim i kros nj ami, koja prieče glavnu sastojinu (dominierender Bestand) u razvoju, imaju se, ako ni.esu potrebna za zaštitu tla, bezobzirce odstraniti. Okre savanju nije Wagener prijatelj, jer se s njim ništa ne postizava: niti veći prirast, (isti je samo prvih gOdina nešto veći, kašnje pada),;niti čistoća deblovine. Što više, rane odsječenih debljih grana, koje nemogu brzo zarasti, prvi su uzrok raznim boleštini, ponajpače crljenoj i bieioj truleži. XIII. Šumsko-poljsko gospodarstvo« Gdje tlo dopustu, tu preporura Wagener podsijavanje gospodarskih hilina, ponajviše stoga uzroka, što se s njim tlo rahlij´im uzdržaje. X!V. Zadaća šumskih pokusnih sztraživanja (Versuchsvvesen), SpouK-^nuv u kratko ])ovjest pokusnih iztraživatija počam od začetnika statike iiuudeshagen a pa do danas, nagiašuje VVugener veidai važnost i |