DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 33 <-- 33 --> PDF |
-™ 385 ™ zadaću pokusnih zavoda, te zahtieva, da svaka šumarija ima biti pokusna postaja bud u kojem obziru. Zadaće, kojimi se pokusni zavodi poglavito baviti imaju, jesu siiedeće: a) način, kojim bi se uzdržalo i popravilo šumsko tlo; b) istraživanja o ukupnoj te o produliciji liesa napose; c) iztraživanja o uporabivosti pojedinih vrsti drvlja; đ) iztraživanja o uzgoju šuma, o prorieđjivanju i progalivanju; e) izti-aživanja o pojedinih nacinih pomladjivanja (obzirom na efekt). Bagren iii nerod kao šumsko drvo. Priobćuje Dragutin TTUMT^ šumar. Obazriev se površinom naše prehodnice, vidjamo živina i bilina kojim nismo u jednakoj mjeri skloni. Svakom od nas se stanovita vrst drveća više mili, pa ju tad i svakom prilikom možda i na uštrb bolje vrsti koju uslied toga sporadično nalazimo, protežiramo; stvarajuć od nje čitave sastojine. Medju prvanje ubrajamo i bagren, nerod, (Kobinia pseuđoacacia). Čudno je, da je ova tolike prednosti posjedujuća vrst drva toli prezrena, gdje no se dan danas nastoji i pokušava sve moguće i nemoguće strane vrsti aclimatizirati, dočim se nerod u nas jur kakovih 300 god. udomio, uspievajuć rek bi na svakom tlu, podnašajući našu studen, osobite je reproduktivne snage, brza rasta i izvrstnih tehničkih svojstva. Da ga negojirao stoga, što mu je bodljikava svržovina težko unovčiva. premalen je razlog obzirom na njegov brzi rast i uporabivost. Biti će tomu po svoj prilici uzrok, nepoznavanje njegovih za šumsko drvo usposobljujućih ga svojstva, pošto je dosad u tom pogledu premalo pokusa učinjeno. U šetalištih i perivojih osvojio si je bagren jur dostojno mjesto, a uzgajamo li ga obzirom na stojbinske i klimatične odnošaje, sposoban je i za šumu. Naravno ne za visoku, nu tim više za srednju i nizku gledom na njegovu reproduktivnu snagu. Izboji, koje iz panja i korenja tjera, dostignu nakon godine dana visinu od 2 mtr. i debljinu od 4 cintr. Površina obrašćena raznom vrsti drveća, međju kojim se ma i u razmacih od 20 met 20—30 god. nerodi nalaze, postati će nakon sieka dosta gustom mladom nerodovom šumom, sastojećom iz izboja potjeravših iz daleko pružajućeg se korenja. U sklopu natječu se u rastu sa topolom i vrbom, stablo pako je puno (vollholzig) i čisto (astrein) a drvo liepe boje, žilavo, čvrsto, dobro za izradbu a uporabiv ga u zemlji trajnije od hrastovine. Istina je, da nerod pati od poznih mrazova, da u strogih zimah kod mladih biljka izboji zadnje godine premrznu, vjetri gačaste grane trgaju, a zvjerad rado brsti, na to sve nenadmašuje koristi pružajuće nam kod našumljivanja nezgodno situiranih površina kao n. pr. pješčara ležećih u povodnom području rieka i potoka. Za vrieme poplava se često đogadja, da voda uzporena u svom 2G |