DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 33 <-- 33 --> PDF |
-™ 385 ™ zadaću pokusnih zavoda, te zahtieva, da svaka šumarija ima biti pokusna postaja bud u kojem obziru. Zadaće, kojimi se pokusni zavodi poglavito baviti imaju, jesu siiedeće: a) način, kojim bi se uzdržalo i popravilo šumsko tlo; b) istraživanja o ukupnoj te o produliciji liesa napose; c) iztraživanja o uporabivosti pojedinih vrsti drvlja; đ) iztraživanja o uzgoju šuma, o prorieđjivanju i progalivanju; e) izti-aživanja o pojedinih nacinih pomladjivanja (obzirom na efekt). Bagren iii nerod kao šumsko drvo. Priobćuje Dragutin TTUMT^ šumar. Obazriev se površinom naše prehodnice, vidjamo živina i bilina kojim nismo u jednakoj mjeri skloni. Svakom od nas se stanovita vrst drveća više mili, pa ju tad i svakom prilikom možda i na uštrb bolje vrsti koju uslied toga sporadično nalazimo, protežiramo; stvarajuć od nje čitave sastojine. Medju prvanje ubrajamo i bagren, nerod, (Kobinia pseuđoacacia). Čudno je, da je ova tolike prednosti posjedujuća vrst drva toli prezrena, gdje no se dan danas nastoji i pokušava sve moguće i nemoguće strane vrsti aclimatizirati, dočim se nerod u nas jur kakovih 300 god. udomio, uspievajuć rek bi na svakom tlu, podnašajući našu studen, osobite je reproduktivne snage, brza rasta i izvrstnih tehničkih svojstva. Da ga negojirao stoga, što mu je bodljikava svržovina težko unovčiva. premalen je razlog obzirom na njegov brzi rast i uporabivost. Biti će tomu po svoj prilici uzrok, nepoznavanje njegovih za šumsko drvo usposobljujućih ga svojstva, pošto je dosad u tom pogledu premalo pokusa učinjeno. U šetalištih i perivojih osvojio si je bagren jur dostojno mjesto, a uzgajamo li ga obzirom na stojbinske i klimatične odnošaje, sposoban je i za šumu. Naravno ne za visoku, nu tim više za srednju i nizku gledom na njegovu reproduktivnu snagu. Izboji, koje iz panja i korenja tjera, dostignu nakon godine dana visinu od 2 mtr. i debljinu od 4 cintr. Površina obrašćena raznom vrsti drveća, međju kojim se ma i u razmacih od 20 met 20—30 god. nerodi nalaze, postati će nakon sieka dosta gustom mladom nerodovom šumom, sastojećom iz izboja potjeravših iz daleko pružajućeg se korenja. U sklopu natječu se u rastu sa topolom i vrbom, stablo pako je puno (vollholzig) i čisto (astrein) a drvo liepe boje, žilavo, čvrsto, dobro za izradbu a uporabiv ga u zemlji trajnije od hrastovine. Istina je, da nerod pati od poznih mrazova, da u strogih zimah kod mladih biljka izboji zadnje godine premrznu, vjetri gačaste grane trgaju, a zvjerad rado brsti, na to sve nenadmašuje koristi pružajuće nam kod našumljivanja nezgodno situiranih površina kao n. pr. pješčara ležećih u povodnom području rieka i potoka. Za vrieme poplava se često đogadja, da voda uzporena u svom 2G |
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 886 — ; brzom toku kroz predstojeću sastojinu, sav sobom noseći piesak na sječinu naslaže zatrpav panje, korenje i pomladak, stvoriv tako čistine veće ili manje povržine. Budemo li takove pješčare, ma se na nje i do 20 cmtr. plodne zemlje naslagalo, htieli kojom boljom vrsti naplođiti, badava ćemo se truditi, jer će nam mlade biljke prvih lieta jako hiriti, a moguće nakon 2. 3. godine i posve usahnuti. Na takovih mjestih će nam nerod dobro uspievati, ako li dobre biljke valjano presadimo. Isto tako dobro poslužit ćemo se nerodom kod posu mijenja čistina prostiručih se na strmina naklonjenih pram podnevu, gdjeno radi mršava tla i sunčane žege druge biljke uspievati nemogu. Naravno da ni bagren na toli extremno losom tla neće izprvine bog zna kako uspievati; prirast u debljinu biti će mu malen a stabalca koncem mjeseca kolovoza lišena lišća, nu poslie prvih 10 godina nestati će čistine posvema čim nakon sjeka izboji iz korenja i panjeva potjeraju. Na skroz zapustjelih površina moći je u 7 godina 5—6 metra visoku šumu odgojiti. Za presađjivanje valja uviek jače biljke upotriebiti, koje si u vlastitih Šumskih vrtovih odgojimo, pošto su kupljene obično malom pazkom vadjene, neprebrane ter transportu pođvržene, pa jih stoga nije moći na brzo presaditi, kako to pravila o sadjenju šuma propisuju, ter što troškovi zamatanja i odpi^avka kadikad nadilaze i kupovnu cienu samih sadjenica. Neimajući sjemeništa, možemo i na otvorenu mjestu kriepke biljke odgojiti posijav uzorano polje neredovnim sjemenom, presadjujuć tad mlade biljke u razsadnjak. Osvjedočiv se o klicavosti sjemena, valja vSJetvu radi poznih mrazova tek početkom mjeseca svibnja nakon izdašne kiše posijati, jer je nuždno da opareno sjeme u mokru zemlju dodje. Samo oparivanje preduzme se u drvenoj posudi, u koju se do 5 klgr. sjemena metne, poliv ga kuhajućom vodom sa komadićem drva tri puta promješa, voda tad naglo odlije, sjeme na sukno razprostre i osuši, ter isti dan još posije. Tim se postigne da jezgra nabubri, ljuska pukne a sjeme odmah proklije, Prenašanje oparena sjemena na sijalište valja, oprezno obaviti. Nakon 2—3 tjedna niknu mlađe biljke, postigav prve godine visinu od 10 cmt. a nakon druge valja ih u rasadnjak presaditi. Osobito dobro se razviju, ako ih po prvoj godini pri zemlji škarami odrežemo. Vadeć ovaj članak iz „Oester. Forst - Zeitung" 1884. br. 41., donosimo ga, da svratimo pozornost i naših šumara na tu vrst drveća, predmnievajuć da bi možda shodno bilo i kod nas uvesti, najpače u onih obć. šumah u kojih zbog potrebe ovlaštenika kolje uzgajati valja ili gdje prieti nestašica na drvu ili da su stojbinski odnošaji takovi, da nebi bolja vrst uspievala. |