DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 390 Šumske čestice Broj Ocienjena drvna gromada o položaj goriva Površina V 11 li o o 2 u | 8 brastovah CD ´u _c3 ^ u u 5 šumariji čuvariji f-l stabalah u jedrih metrih for. 16184 966 1 Kragunja br. 1100 2872 87 695 779 14059 5220 1560 141501 Županje 7442 9047 2 Orljak br. 2 99 121G 1703 1299 1034 520 6885 5584 676 70378 3 ´? ? ? ? 100 12?^ B408 1353 1596 393 13219 15010 2706 6384 393 114456 -^^^^ 1 Iz: S: S p 4 Deš br. 15 184 64 4964 192 726 537 17390 22288 1910 6265 417 145041 "5 Nemce Tikar br. 18 100 288 3707 425 726 782 12940 13596 2247 3712 457 106980 7 Narače br. 90 240 144 9852 118 1609 293 27119 34658 874 8980 256 207498 8 Somovac br. 22 151 1120 6327 945 1047 20600 24510 3307 4711 165502 9 Moro vic Blatta br. 24 100 560 4847 181 831 285 12610 15699 543 2285 300 94220 10 Smogva br. 26 79 1B28 2032 394 340 13 6236 8065 1379 1700 10 51785 m Jamina Jasenova br. 28 200 336 8041 802 2936 936 282 JO 23641 1095 5628 352 214171 i i Izkaz nam ovaj svjedoči ne samo, da ravnateljstvo ni ove godine ciene surovim snizilo nije, nu prociena jest i primjereno prošlogodišnjim pohičenim ponudam, kao i stanju trgovine gdje gdje i povišena. Hrastici poput onih naših investicionalnih šuma, postaju već sve redji i redji, da dani su im i kod nas jur već odbrojeni, I2a!Ziličite "srie©ti- K predstavki u pogledu zemalj. kult. viećnika. Čujemo, da je visoka kr. zemaljska vlada na predstavku hrv. šumarskog družtva, da bi se kod nalmenovanja kult. viećnika dostatan obzir uzimao takođjer na šumarske vještake, uvidjaju<5 opravdanost te u interesu promicanja cielokupnoga narodnoga gospodarstva želje, upozorila i uputila posebnom okružnicom, sve kr. podžupanije odnosno kot. urede, da u buduće kod predlaganja iiea za kulturne viećnike uzmu po mogućnosti obzir takođjer i na šumarske vještake tako, da u svakom kulturnom vieću bude najmanje jedan ovakov strukovnjak zastupan- Okružnica i naredba tieue se šumarstva. Visoka kr. "zemalj. vlada izdala jest na dne 30. lipnja t. g. br, 11.019 na sve političke oblasti u zemlji sliedecu okružnicu: „Povodom tim, sto je^´^^riT^pod ručna politička oblast putne dnevnike lugara, koji bijahu pozvani kao svjedoci k razpravam o prekrsajib proti sigurnosti šumskoga vlastničtva većim iznosom obredila, nego li to obstojeći propisi u obće dopuštaju, nalazi kr, ova zemaljska vlada, odjel za uniit. poslove, upozoriti tu oblast, da se pri obredjivanju takovib putnih troškovnika strogo drži postojećih propisa, da se krivim postupkom stranke neobsude na uplatu viših troškova, nego li je u istinu potrebito". Visoka kr. zemalj. vlada, odjel za poslove unutarnje, izdala jest na dne 31. srpnja t. g. pod br. 12.240 još i sliedecu po nas vrlo važnu naredbu: „Hrvatsko - slav. šumarsko druftV^f^^grebu obratilo se je ovamo predstavkom, da bi mu se za uvršćenje |
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 391 — u dražfcveni „Šumarski list" pripošiljale: a. sve normativne naredbe i okružnice ticuce se šumarstva i lovstva, a izdane po kr. ovoj zeiaalj, vladi ili podredjeuih joj poiirJčkih oblastih, b. svi natječaji i oglasi, odnoseći se na popunjenjc izpražnjenih službenih mjesta šumarskih i lugarskih, na jeftimbo, dražbene prodaje šuma i stabala i t. d„ c. sva uzsliedivša imenovanja, promaknuća i ])remještenja u šurnarHkoj struci. Ovim povodom poziva se kr. ta oblast, da n buduće svoje oglase, t i č u ć e se gore navedenih predmeta, u v r s ć i v a t i dade ne samo u službene „Narodne No vine" već tak o dj er u j cd no i u „Šumarski list", ter da i svoje naredbe tičuće se šumarstva i lovstva, u koliko bi se proglašenje istih u ,jŠumarskom listu" prema svojoj naravi shodnim ukazalo, priobći šumarskom družtvu". Sa šumarskog zavoda u Križevcih. Konačni izpiti obdržavani su na zavodu od 17. do 27. srpnja. Izpitom tim i>odvrglo se ukupno 10 šumara, od kojih jest 9 jednostavno, a jedan odlikom osposobljen. Izpitu prisustvovao je kao vladin povjerenik kr. sveučilištni profesor g. Dr, Gjuro Pilar. Slušatelja šumara bilo je koncem g. 1884/85. na zavodu ukupno; u L tečaju 17, u II. tečaju 15, u III. tečaju 10. Od ovih bilo je hrvata 34^ 2 bugara, 2 čeha, 2 Slovenca i 3 ugrina. Mirovinska zaklada lugarskog osoblja brodske imovne obćine. Gosp. Gj. Koča , nadšumar brodske imovne obćine priposlao nam je sliedeću viest: I u ovoj imovnoj obdini izpuniti će se skorim davna želja lugarskog osoblja. Mirovinska zaklada, o kojoj se već duže vremena ovdje radi, biti će skorim osnovana. Suvišno bi bilo nabrajati sve dobre strane koje mirovinska zaklada imade, jer svatko želi da pod svoje stare dane za svoj pošteni rad i poštenu nagradu dobije. Kad je lugar siguran, da će, bude li osakaćen iii iznemogne li, primjerenu svojoj službi plaću dobiti, tad ne samo da će po zakonu točno svoju službu vršiti, nego će ju i veseljem vršiti. Poput statuta otočke imovne obćine sastavljena je i ovdje već osnova, pa se čeka samo, da ju glavna skupština prihvati i visoka vlada odobri, pa će se onda odmah zasnovati moći. Osim lugarskih globa i prinosa članova, sačinjavati će temeljnu nepotroŠnu glavnicu još i svota od 10.000 for., koju je brodska imovna obćina u svojoj glavnoj skupštini u tu svi´hu votirata; taj je zaključak skupštinski već visoka kr. zemaljska vlada i potvrdila. Računajući srednjimi brojkami prema broju lugara i prinosa, iznositi će zaklada već koncem prve godine svotu oko 14.000 for. Liepa glavnica za početak; a mladomu družtvu želimo puno sreće. Na koncu nam je izraziti hvaki brodskoj imovnoj obćini što je svojom darežljivom rukom družtvu u pomoć pritekla. Kad bude družtvo definitivno ustrojeno i zaklada osnovana, tad ćemo javiti više. Šumske prodaje. Vlastelinstvo ,jKosnica" (Rauer) prodalo je trgovcu g. A. Berndorferu 120 komada hrastovah za svof-u od 2 000 for. Prigodom n a dn e 6. lipnj a t. g. kod kr. podžupanije zagrebačke obdržane dražbene prodaje od 120 bukva iz Sume „Pod Sljemenom" imovne obeine Bistra doinja, ostao je dostalcem g. F. Sitzer iz Zagreba ponudom od 621 fr. 60 nč. Vlastelinstvo „Bistr a gornja´ ´ (Carrion) prodalo jest trgovcu g. F. Sitzeru iz Zagreba, 7.500 bukovih stabala. Stablo po 5 for. Vlastelinstvo grofa Bombela kod Varaždina, prodalo je trgovcu g. A. Bergeru iz Zagreba 800 rallh krasne bukove Šume i to 8.000 bukovih stabala za svotu od 32-000 for. Koli ovdje toli u Bistri namjestiti će se pilane. Dn e 24. kolovoz a t. g. obdržavano bje kod kr. podžupanije osieČke, dražbena prodaja od 319 komada hrastovih stabala, nalazećih se u Šumi urbarJalne obćine Kapelna. Uspjeh te dražbe nije nam još saobćen. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 40 <-- 40 --> PDF |
—- 392 — , Tlastelinstvo „Lomnie a gornja " (Vernie) prodalo je trgovcu gosp. A. Berndorferu 400 komada brastovab za svotu od 2.800 for, i 800 bukovib stabala za svotu od 3-200 for. Dne 31. kolovoza t. g. obdržana je kod kr, podzupanije karlovačke, dražbena prodaja od 12.984 brastovab, iz šume poveljene obćine „Draganic" , procienjenib na 121,820 for. Uspjeb te dražbe nije nam joS poznat. Na prodaju imade prvostolni kaptol zagrebački 1.200 brastovib i više hiljada bukovib stabala. Ovom prilikom molimo i opet gospodu drugove, da nam svakiputa, sve na šumske prodaje nj i b ovog okoliŠja odriose(5e se viesti, od slučaja do slučaja običajnim načinom javiti izvole. O našoj trgovini šiškami. U savezu s onim, što ii predmetu trgovine šiške u članku ,,Šumarsko-trgvvačkib razmatranja", u o. 1. spominjemo, vadimo iz izvješća trgovačko - obrtničke komore VL Osieku, još sliedeče amo se odnoseće podatke; „Šiške se dobilo u Slavoniji u god. 1879, do 20.000 met, centi, u godini 1880. pak jedva 6—8.000 met. centi. U godini 1881, bila je godišnja doba za razvitak: šišarice nješto povoljnija, te se sakupilo do 25—30.000 metr. centi. Ciene su bile u godini 1879. 15 — 16 for., u godini 1880. 17—20 for., u godini 1881. samo 12 —16 for. za metarsku centu u dobro osušenom stanju, Siškali se ponajviše dovezlo u Osiek, Vukovar i Brod , odkuda je prodana u BuđapeŠtu, BeČ i Gradac, ŠiŠka, koja je od tvornlčara kože pripoznata kvalitativno izvrstnom, zadobila je u sa iztoka donesenoj valoneji, akoprem joj ova nije dorasla, vrlo pogibeljnog takmaca. Veliki uvoz valoneje uz nerazmjerno jeftinu cienu , uzrokom je, da je ved sada uporaba šiŠke znatno reducirana. Velik je gubitak, kog je time zadobila zemlja, obilujuča na brastovib šumab, a jos veći joj u budućnosti prieti. Bojati se moramo, da će posvema zakržljaviti ova vrst domaće produkcije i trgovine, koja je u pojedinib godinab pribavila dobođak ne doduše uviek jednako velik, nu popriečno ipak dosta znatan. Povišenjem uvozne carine na valoneju , moglo bi se znatno odmoći ovoj postojećoj i joŠ više prieteČoj nevolji". Dodajemo ovdje, da je u koliko nam do sada javljeno, ovogodišnji prirod Šiške u obće dosta slab, nješto veći pribod postigla je za Šišku jedina petrovaradinska, imovna obćina, doČim je kod države, skoro nikakvi uspjeh polučen. Bukov trud, kao šumski nuzužitak. Poznato jest, da se bukov trud (P0I7porus foraentarius) u njekib strana unovćuje. Ovaj se šumski nuzužitak medjutim kod nas podnipošto neizplaĆuje. Jer ne samo da berači truda, obilazeć po dulje vremena svojevoljno gorom, Sumu svim mogućim načinom, a ponajpače \z zlobe oštećuju, te španjenjcm stare bukve, a sječenjem drike mlade poništuju, nu oni i istu divljač proganjaju i love gdje samo mogu. Tim štetam pako, ni najrevnije lugarsko osoblje nemože doskočiti, dok više takovib od stabla do stabla se skitajućib težaka , dolazak lugara vazda nnapred susjedu dojavljlvaju. Prispodobimo li pako vriednost svib tib šteta sa pribodom kog dobivamo umovćenjem truda, to vidimo, _ da smo bezuvjetno na gubitku, te da sO unovčenje truda u nas neizplaćnje. V. Habel. Produkcija kestenja i oraha u Slavoniji. Vadimo iz izvještaja trgovačke komore u Osieku : „Kesten dolazi kao šumsko drvo jošte u požežkoj podžupaniji, dočim se inače u većem obsegu ponajviše u veleposjedib kultivira. Na bivšem državnom dobru Kutjevu nalazi se čisti kestenik od 90 jutara, osobito liepim i velikim plodom, koji godimice daje znatni Čisti dobodak. U iole povoljnib godinab urodi ovdje do 5000 met. centi kestena, koji se najviše u zemlji sami j potroši. Bolje i izabrane vrsti izvažavaju se ti Ugarsku i podunavske kneževine, te se i na svib domaćib mjestib i tržištib prodaju. Lošije vrsti rado uzimljuj kao izvrstnu svinjsku krinii slavonska i ugarska tovilišta za svinje. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 393 — Najve(5u zaprieku trgovini ovom robom Siui manjkajuća svaka komunikacija u nutarnjosti Slavonije. Nu uzprkos tomu dovažaju producenti sami znatnu množinu ke stena u Osiek , da se odtuđa parobrodom ili željeznicom dalje odprema. Na jesenskom sajmu u Osieku bijaše ciena kestenu prilična prama kakvoći i tražbini po 10 do 20 for. po metr. centu. Graba bijasc u trgovinu došlo god. 1878., 1879. i 1880. po 2,500, 1.500 i 1.200 mefr. centi, koji su u susjedne ugarske županije zatim u Budimpeštu i Be(S prodani. Ciena im bijaše g, 1878. 10—14 for.; g. 1879. 17—-18 for.; g. 1880. 20—22 for, po metr. centi. Godine 1881. urodilo je do 3.000 metr. centi, koje su po 16 — 18 for., najviše u bač - bodrožkoj županiji^ u Budimpešti i u Beču svoje kupce našli. U najnovije doba oživotvoreno je u Osieku konsumno družtvo, koje si je zadaćom uzelo, naročito slavonsko voće i soćivnice na inozemna tržišta dovoditi, pak već sada broji to družtvo, osobito u Ceskoj mnogo kupaca". Mi smo još god. 1881. u „Šum. listu" upozorili naše drugove, na važnost uzgoja kestenovih šuma, po našu domovinu. Tvornica uvijena pokućtva na Vratih. Čuje se iz pouzdana izvora, da družtvo domorodaca smjera prekupiti tvornicu pokućtva na Vratih. Viest ova uzradovati će svakog hrvstskog šumara, u koliko je s obstankom te tvornice i Šumarstvo dosti interesovano. Škole za drvorezbarstvo i košaraćtvo. Kr. zemalj. vlada, odjel za bogošt^vje i nastavu, namjerava u Gospiću, Otočcu, Ogulinu, Fužini, Samoboru, Brodu na Savi i u Osieku škole za drvorezbarstvo, u Petrovaradiuu, Mitrovici, Vukovaru, Rasini, Zagrebu, Petrinji, Jasenovcu, Štitaru, Osieku i Gospiću pako škole za pletenje košara, i to ako moguće već 1. listopadom t. g. ustrojiti. Prijateljem lova. Znadem iz izkustva da su bobice od veljebile (Atropa Beladona) skuhane kao pekmez, izvrstno sredstvo za trovanje zvjeradi. Postupak sam pri tom jest sliedeći: Dozrijane bobice kuhaju se tako dugo, dok se neskuhaju na gusto, poput tiesta, a tako dobivena mast pohrani se tada na sgodnom mjestu da nepresuši. Hoćemo li trovati, uzme se ubijena ptica, izvadi drop, te napuni tom masti, za mokrog vremena, moći je uzeti i creva, te ih napuniti poput kobasica, koje se kobasice onda trajnosti radi u topli loj namoće, a i zvjer ih takove radje uzme. Tako sgotovljena meka, nastavi se u jama, iz kojih onda omamljena zvier nemože izaći, tako da ja lasno ubiti možemo. V. Habel. Lov n a tetriebove. Prošlog proljeća ubito bje u području kr. Šumarije Begovog razdolja ukupno pet tetriebova. Smjeli čin. Dne 9. kolovoza podje sluga odranskog seljaka Vrabca (u podžupaniji sisačkoj) u Šumu, da potraži konje na paši, i tu opazi u jednoj močvari vuka, koj se je gostio žderuć svinju, Iznenadjen ćovjek povikne u pomoć jednog pastira, koj pograbi kolac, a onaj balticora, te udariše po vuku, koj nehtjede da pusti svoj plien, već samo kad ga je kolac po glavi pozdravio, digne se, da napadaća ugrJzne, al mu bje loša sreća, jer ga je odmah opet sjekira poljubila. Tako se je izmjenice boj bio, dok napokon srčani ljudi neubiSe vuka. Plodorod i sjetve. U požežkom polju urodiše bujno hrastici osobito kitnjaci a tako i svevrstni voćnjaci pa kestenici. Poradi dugotrajnije suše tečajem mjeseca lipnja slabo je plod napredovao a sjetve Šumske osušise do 6^/^ u obće a mjestimično i 70Vo, nu sada i svršetkom lipnja kada tada kiša nakvasuje, pa se nadamo dobromu uspjehu. Uz sve ovo uspjeva crnogorica ovogodišnjeg usjeva u sječah, gdje nam mnogo bukava neunovčivih preostaje sasvim povoljno a vrlo liepo napreduju ovogodišnji kestenici u sijalištih u zaklonu kroSnjah a tako na čistom orasi, te crnogorica u zaklonjenih sijalištih od žege, obratno je na čistom usjev od žara propao. Prošlogodišnja crnogorica takodjer se povoljno razvija a arižići prirasli su u vis na 30 cm. Zgodom više. M. Eadošević, |
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 42 <-- 42 --> PDF |
_ 394 ~ Šumski požari. Vadimo iz „Narodnih Novina". Dne 27. srpnja zapalila se guma zvana „Ivanšćiea", valjda usljed neopreznosti pastirah, te je vatra poharala 35 jutara. Suma je vlastnićtvo trgovca, Tausiga iz Ivanca kod Varaždina. Dne 24. srpnja , porodila se vatra u sumi djakovaćkoga vlastelinstva, zvanoj j,Madjareva bara", te je izgorjelo do 10 jutara šume. Fosilni hrast. Vadimo iz „Neue đeutsche Jagd-Zeitung". Nedavno izvadjen bi iz Rhone fosilni hrast, srednje duljine, imajući ipak 38 prostornih metara drva i težinu od hiljadu ceutih. Drvo da je krasno crno i vanredno tvrdo. Pitanja za pismeni konačni izpit na zavodu križevačkom. Pitanja za pismeni konačni izpit, koncem školske godine 1884/85. bijahu za Šumare sliedeća: 1. Matematička skupina. 1. Netko drži da je još 20 godina sposoban za radnju; koliko će on svake godine uz 5^2 *7„ morati ulagati, da iza ovoga vremena još kroz 25 godina uživa rentu od godišnjih 300 for.? 5 4 \ 2. , + , , =, 2 a^ == ? . V x~´2 y 2/-I-2 1 15 ,j ^ ? S. Opis, uporaba, svojstva i vrsti teodolita? II. Prirodoslovna skupina. 1. Neka se razdiele biline po naravnom sustavu pa neka se pobližje oznaće i opišu gymnospermae. 2. Kojimi je sređstvi moguće odvratiti ili bar znatno smanjiti opasnost, koja u šumah nastaje vjetrovi? 3. Što se razumieva kod kameralne taksacije pod fundus instructus, kako ga dobijemo i kako normalni prirast? Primjer k tome: Obhodnja = 120 god. fundus instructus? Popriećni prirast 3´56 m."´? Normalni prirast? Prava zaliha 30.000 m.^ ? Godišnji etat? Hrvatsko družtvo naravoslovaca. Profesori Dr. Gr. Pilar i S. Brusina, sazvaše za dne 21. kolovoza u Zagreb, dogovora radi, sve hrvatske naravoslovce, u svrhu utemeljenja hrvatskog naravoslovnog družtva. Pozivu odazvalo se do 30 naravoslovaca iz svijuh krajeva domovine, te su odnosna pravila novoga družtva jur podnesena visokoj vladi na odobrenje. Družtvo izdavati će posebni glasnik. Nadamo se, da ni liasi šumari neće ostati tudji tom družtvu. Predloži Dragutina Hiroa o ošumljenju bakarske okolice."^´ (Nastavak). Preme tlu okolice bakarske imamo dvojaka grmlja i drveća, vapnoljubna i pjeskoljubna. Pogledajmo malo u koji vapneni kraj grada Bakra, i´ecimo u Bukovo. Ovdje uspjeva koprivić, jud (Pistacio Terebinthus), šestiIj, šedrg, jasen (Praxinus Ornus) , od grmlja šmrika, diraka, crni trn, ostružica (Rubus uimifolius). Kad bi ovdje bilo samo nešto više zemlje, uzbujala bi za koju godinu liepa šuma. A da na vapnencu koprivić i sestilj krasno uspjevaju, dokazuju nam i neki drugi krajevi u Primorju. Tako je koprivić na trsatskom vrhu bujan, kao nigdje u Primorju, a k njemu se pridružuje sestilj, od kojega ima ovdje mnogo stabala od 3—4 dm promjera. A da sestilj i medju škraparni i stienami liepo napreduje, svjedoči ciela šuma izmedju Meje i Plasah, koja je već mnogoga putujućega iznenadila. Koprivić liepo uspjeva u Vinodolu, n. pr. okolo Triblja, pa i u dolini Eiećine. Kod sela Pašca izmjerio sam debljinu dvim omašnim stablom, jedno ima u objamn 4/20 m., drugo 4-15 m. Vidi: jjŠumarski list" o, g. strana 346—348. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 395 — Razgledamo li se Artacom, šumicom, koja talcodjer leži na vapnencu, naći <^emo ta lipitS (Tilia ulmifolia), brast, grabri(5 (Ost.rja carpinifolia), sedrg, od grmlja crni trn, gmriku, šibiku, kuriku (Evonymus europaea), kozju krv (Louicera Caprifoliam), koji tu veoma liepo napreduje, te je Artac najvlažnija i najbujnija šumica okolice bakarske. Nalično su sastavljene i druge šumice bakarske^ u kojili je glavni zastupnik hrast medunac (Quercus lannginosa) sa svojim! formami. Drugo mu je đrvede podredjeno ili stvara samo situogoricn. Da hrastu vapneno tlo prija, svjedoci njegova debljina, jer sam u bakarskoj okolici izmjerio hrastova j koji imadu 1, 2, do 3 m. u objamu , a i lipići liepo napreduju, jer ih ima od 1—1-15 m. objamaj dakle i njim vapneno tlo prjja. Razgledamo li tlo pjeskarno, to vidimo, da tu krasno napreduje briest, i to ne obični poljski briest j već njegova odlika sa plutastimi granČlcami (Ulmus campestris var. suberosa). Tako kod Bakra u Šumici iza stare nautike, pak u KlanSini na Bakarcu gdje ima od briesta ciela šumica, a jer je tlo pjeskarno više manje vlažno, rasla bi tu sigurno i druga vrst jasena, koja u Dragi kod sv. Ane onako liepo napreduje, (Frax!nus rostrata). U nekojih mjestih u Primorju zapoćelo se ošumljenjem već prije više godina, kod nas tek u najnovije vrieme. Osvjedočio sam se prigodno, da to ošumljenje veoma slabo napreduje, a da je tako, kriv je tomu postupak, Obćenito se preporuča za Primorje crni bor, bagren (Robinia Pseudo-aeacia), a nekoji sciene, da je zato shodan i janjac ili crni jagnjed (Populus nigra). Bor se je za prijašnjih godina sadio i oko Bakra, nu kakovim uspjehom, svaki od nas znade. Pokušalo se tako i druguda po Primorju, gdje su i mlada stabla sadili, nu ipak su sva propala, jer nit im je kraj mora prijao zrak , niti bilo pogodno tlo, dofiim u visinah n, pr. oko Grobničkog polja bor krasno napreduje, a jer tu onako liepo uspieva zar to nije najboljem dokazom, da mu prija i 2rak i tlo. Tako ima na Grobničkom polju u dalekoj guduri Borovici sila božja borova, a isto je tako iza kamenite ravnice Sijevice ciela borova Šuma, najlepša sto sam ju do sada vidio. Dokazano je izkustvom, da ni akacija ili bagren nije za, naše krajeve. Istina je, da bagren brzo raste, te bi s te strane bilo za ošumljenje krasa najshodnije stablo, kad bi mu tamo , gdje su ih sadili, prijalo tlo. Bagi-en ljubi rahlu ilovaču izmješanu sa crnicom i topla zaštićena mjesta. Kod nas u obće težko napreduje, a po gotovo na onakovu tlu, kao što je ono, što se zaŠumljenja tiče gdje akacije samo kržljave, a godišnji jim je prirast veoma neznatan. Da je tako izkusismo, jer seje oko Bakra mnogo akacija posadilo, oko njih borme i nastojalo, pa koliko ih je ostalo? Nije mislim ni desetak. Da je ovo, Što sam uztvrdio i opet istina, svjedoči nam priroda. Na takozvanom „Hundsbergu" imamo malen drvored bagrena, koji u istinu liepo uspievaju, pa i´eči će tko, kad rastu tamo, zašto nebi i na Mandraču. Nu pogledamo li tlo, opazit ćemo, da je ono tamo ilovača, koja bagrenu prija, pa su napokon i proti buri tamošnjom kućom zaštićeni, dočim im na MandraĆu ni bura neđa, da se razvijaju. Janjac je vodoljubno stablo, pa zato uz vodu i najbolje uspieva. Ne samo janjac, već i druge vrsti jalŠa ljube lahku i vlažnu ilovaču, a uspievaju i na suhom tlu, nu ne na suhoj pjeskulji i tvrdoj ilovači, a da je tlo oko Mandraca dosta tvrđo, ako i ne pretvrdo, svjedoče opet janjci, koje dva tri puta posadiše, ali su svaki put propali. Da vlažno, a ilovasto tlo janjcem u istinu prija, a ne vapnovito , tvrdo, svjedoče nasadi u Vinodolu oko Grižanah, koji svi krasno napreduju. Tu su uz vodu dapače porasla i dva diva, te svakoga putujućega zaustavljaju. Jedan jagnjed ima u objamu 6 mtr. 6 cm., drugi i kod KriČine 6 ra. 11 cm., jedno i drugo stablo stoji tik vrela, vidi se dakle koliko im voda prija, I na Grobničkom poiju dalje Majura isto stablo liepo napreduje. Smetnemo li sve ono pod oko, Što sam napried naveo, dolazimo do zaključka, koji nevriedi, samo za Bakar, već i za ostalo Primorje. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 396 — 1. I najpusfeija mjesta dadu se ošumiti, jer je ona zemlja, što se pribraja medju razpukiine veoma plodna. To nam svjedoSi sama priroda, koja shodnim biljem sama kras oŠumljuje. Ima zato u Primorju liepib primjera, a ja ću navesti samo jedan. U Dragi dolnjoj uzdiže se kameniti, vapneni vrh Solin, a njemu sučelice vrh Podvezica. Ima osam godina što taj vrh promatram. God. 1877. tek se je na njem koji grmeČak zeleniOj nu danas zadovoljan prolazim i baŠ se nasladjnjem , kad vidim, koliko je tu grmlje uzbujalo. Po vrsti uspieva ondje grabri*^ i jasen. ^2. Yeći dio krasa pokrivaju oštećene šume i sitnogorica, a gdje ih ima, treba ih čuvati i od blaga i sjekire. Opaža se, da se današnje šume oko Bakra prilično Čuvaju, jer mora biti prieka potreba^ da bi pomorac eielo stablo posjekao. Poznato je, da posjeČe debele svrži, a kod grma samo sitnije grane, dočim najjaču pusti. Osvjedočio sam se, da Primorac mnogo stablo brižno Čuva, jer ako deblo na kojem mjestu trune, da isto kamenom pokrije, samo da ga od nagla raztvaranja sačuva. 3. Ako se dosada trud ošumljenja nije izplatio, kako bijaše za željeti, kriv je tomu postupak i preslabo izkustvo, jer se je priroda ignorirala. 4. Bura neprieči ošumljenje oko Bakra. Na mjestih, koja su buri izvržena, vegetacija je istinabog slabija, laganije se razvija, nu napokon ipak razvije. Jakost bure prieči samo pravilan rast, jer se stablo naginje prama protivnoj strani i krošnja se nepravilno razvija. Uslied toga nastaju razni oblici, deblo je obično kvrgasto, svrži kratke, debele i eielo stablo tjera više u visinu, nego li u širinu. Svima nama je ozbiljno do toga stalo, da se pusti krajevi okolice bakarske osume, te se stalno nadamo, da če nas u tom podupi´ieti i visoka zemaljska vlada. iPošto sam tako razvio svoje iz izkustva crpljeno mnienje, prelazim sada na pitanje Čim i kako da ošumimo krajeve bakarske, Kazmotriv kraj oko veloga i maloga MandraČa, vidimo, da je tu skroz ono isto tlo, na kojem je i susjedna šuma porasla. Ono tlo prija hrastu, koji je kako rekoh, glavni zastupnik bakarskih šuma, s toga nas priroda upućuje, da taj kraj ošumimo hrastom meduncem i njegovimi formami. Ona pako ki*aj tik mora, jer je tlo vlažno, neka se zasadi janjci, kojim isto prija. Želi li se doći do brza uspjeha, upotrebljuju na nekih stranah u Primorju i pajasen (Ailanthus glandulosa), koji primjerice oko Triblja, Sv. Jelene, Jelenja na Grobničkom polju krasno napreduje, nu mi vidimo, da nam i pajasen propada ili se slabo razvija, s toga sam razloga takodjer za hrast. Jer ima u našem području krajeva, koji su onakovi, kako sam to u točki prvoj iztaknno, dakle pravi kras, to i tuj sadimo bilje, koje tamo već uspieva. Za takova kamenita mjesta preporučamo klen, Šestilj, koprivić, a naročito jasen. Kako na krasah jasen napreduje, svjedoči nam kostrenski vrh, gdje ga je priroda sama u stotine eksemplara razplodila, Nu sad nastaje pitanje, kako da te krajeve ošumimo? Ja bi bio zato, da si priskrbimo mlada stabla, jer bi ošumljenje onda bilo sigurnije, jeftinije, a što je za nas najgiavnije polučili bi brzo svrhu. Nu da bismo poslie mladih stabalaca imali u zalihi, scienim, da bi dobro bilo, da uredimo razsadnik. Zna se, da se je u šumah bakarskih u oČi tielova haračilo, kad se tekom više godina za nakit ulica mnogo stotina jasenića, grabrića i hrastića posjeklo. Isto je tako propalo mnogo stablo i u oči prvoga svibnja. Tomu se je haranju putem javnosti prigovorilo i usljeđ toga sječnju zabranilo. Da se pako nasadi sačuvaju, molim, da se izvoli odrediti sliedeća: 1. Na mjeatih, gdje se osamljuje, neka se postave ploče sa napisom, kojim se nasadi pažnji obćinstva preporučuju, a ujedno neka se naznači kazan, tko bi iste oštetio. 2. Neka si. gradsko poglavarstvo i glede paše shodna odredi, a ne da pase tko blagOj gdje je njega volja. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 45 <-- 45 --> PDF |
~ 897 — 3. Neka isto izliodi u visoke vlade naredbu^ da se palenje vapna sa drvima, koja bi se u sumah naših i primorskih sjekla, strogo zabrani, jer je tim mnogi dio šume, pak baš i kod Bakra propao, dapače uništige vapnenice na Kalvariji prije više godina malo ne cielu šumu. 4. Neka se gradskomu pudaru izda strog nalog, da pozorno bdije nad sumarni u ob(5e, a nasadi posebice, a napokon preporuČam si. odboru, da se posebnim Člankom, koji bi se imao razdieliti gradom^ toplo preporuci, da Šume, koliko je moguče Čuva i da istom odboru na ruku ide. Orahovi furniri. Osim staroga načina rezanja furnira i tankih dažčica važniji je sa tehničkoga gledišta noviji način amerikanske konstrukcije. Po prvom načinu pravljeni su furniri pilom, te je trebalo za razne debljine furnira uviek odgovarajuća debljina pile. Amerikanska konstrukcija nema pile, nego reže nožem furnire. Jednim te istim nožem dadu se rezati furniri od nekoliko milimetara debljine pa preko centimetra. Takova tvornica otvorena je nedavno i u Vrbovskom u bivšoj tvornici željezničkog družtva, gdje su se sve bi*avarske i druge radnje za željeznicu obavljale. Ta je tvornica vlastničtvo g. Slesingera, doktora filozofije iz Beča. Mi svojim sudrugom preporučamo da ju pogledaju i vide. Da se uzmognu tako tanke pločice rezati valja najprije drvene daske u vodenoj pari pod velikim pritiskom namočiti i umekšati, a tada se tek režu. Uzgred budi rečeno da se u tvornici u Vrbovskom pločice u kemikalijah impregniraju. Te su kemikalije tajna vlastnika tvornice, U br. 17. od ove godine donosi „Oest. Foi´st-Zeltung" polag „vSchweizer. G-ewerbeblatta" u izvadku viest, da je to kuvanje u vodenoj pari uzrokom da oi°ahovi furniri vremenom gube liepu tamnu boju orahovine i da vremenom politura izbliedi. Ma da je rezanjem sa nožem radnja bržja i ma da je roba jeftinija, valja nam ipak biti na oprezu kupujuči furnirane predmete, jer vremenom gube svoju ljepotu a time i cienu. Grj. K. B-iedki pojav. Gospodin Joca Popovič, javlja nam sliedeču : Dne 13. lipnja t. g. došao sam u selo Fodvinje, stolaru F. Vojnovit^u, došavši u njegovu bašću, pokaza mi jabuku zvanu „bujnu", koja bijaše tako rodna, da su joj rod jedva grane nosHe. Jabuke bile su velike poput velikih oraha, pa ipak se istodobno po granah vidjelo dosti cvieta! Jabuka je ta na novo evala. Svakako riedki pojav prirode. Šumarstvo na zemaljskoj izložbi u Cjeloveu. Od dmžtvenog tajnika g. Dr. V. Koroškčnyi-a primismo sliedeču: Zemaljska izložba vojvodine Koruške, koja je po svojem pokrovitelju prejasnom nadvojvodi Karlu Ludvigu dne 1. kolovoza svečano otvorena u glavnom gradu Cjelovcu, uspjela je vrlo dobro, izloženi su u 40 prostranih sobah, a Čestimice i dvoranah tamošnje dvokatne Školske sgrade, lih samo zemaljski^ naime domaći proizvodi vojvodine. Izložba obstire industriju, obrt, šumarstvo i ratarstvo, a k tomu prislonjen je jošt kulturliistoricki odsjek, ratarstvo je na izložbi najmanje uspjelo. Šumarski proizvodi izloženi su, doduše ne preobiljno, ali vrlo vješto u posebnom prigradku na dvorištu. Tamo je izložilo i koruško šumarsko družtvo 60 kockah raznoga šumskoga drveća, zbirku šumskoga sjemenja, svoju literaturu i razna izvješča iz glavnih skupština. U đružtvenoj statistiki naidje se, da je družtvo zasnovano godine 1872., da ima sada 481 člana, 3614 for. dohodka, 3435 for. razhođa, da je prošle godine razpačalo 795.700 raznih šumskih biljka za nasad i 412 kilograma sjemenja za sijanje po šumi i šumskih vrfcovih, Družtvo je odlikovano najvećom nagradom, naime sa srebrnom državnom kolajnom. Žestika (tatarski javor, aeer tatarieum). „Oesterreichische Forst-Zeitung" donosi u svom 129. broju od 19. lipnja o. g. članak pod naslovom: „Eiu neuer merkwurdiger Parasit des tatarischen Ahorns". Pisac članka je g. P. Thumen, zaslužna osoba gledom na parasite i pathologiju bilja. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 398 Grovoreći najprije o samom tatarskom javoru, koji se zove još i ruski i crveni javor, veli pisac da je to specifičko drvo iztočne Europe, koje se i u nekih đielovili naše monarkije „vrlo često" nalazi, tako u Galiciji, Bukovini, u cieloj IJgariskoj, Erđelju, Hrvatskoj, vojnoj Krajini i Slavoniji. Nadalje veli da je taj javor kako Kitaibel spominje u Slavoniji najčešće drvo. (,,In letztgenanntem Lande (Slavonija) soli sogar, wie Kitaibel angibt, dieser Ahorn der „haufigste liaum´´ sein)". Dalje govori pisac kako to drvo u iztočnoj poli države u velikoj množini raste i Čitave šume stvara i t. d. Mi neznamo da li ima u JztoČnora đielu naše monarkije Čitavih Šuma toga javora, ali znamo, da nije u Hrvatskoj tako često, niti je u Slavoniji najobičnije drvo. Sta više, mi možemo rečl, da je u Hrvatskoj žestika vrlo riedko drvo , a iz izkustva možemo nztvrditi da ga u podžupaniji krapinskoj, zlatarskoj , varaždinskoj i zagrebačkoj nigdje ueima, a isto ga tako neima nigdje u gornjoj Krajini. Nenalazi se taj javor ni u Slavoniji tako često da bi mogli reći daje vrlo obično drvo. Ima ga doduše u nekih ki-ajevih, ali ima i predjela gdje ga neima. U bivšoj brodskoj pukovniji n. pr. ima ga obično samo po zabrana i to kao grmlje, ali ima predjela n. pr. prema Savi, gdje ga nemožemo nači. Inače je to drvo poznato u ovom kraju; narod ga zove žest, žestika i žestikovina i pravi od njega kamiše. U bilinaru (flora exeursoria) Dr. Slossera i Lj. Vukotinovlća nalazimo iza diagnoze kao nalazišta žestike sliedeće: Hrv. Guščerovac kod Križev. Moslav. kod Vidrenjaka, Posav. kod FešČenice, Slav. Iz toga ćemo zaključiti da nemožemo reci za žestiku da je kod nas tako česta i obična kako bi to mogli reci n. pr. za glog jednopestični (Crataegus monogyna), koga ima po cieloj domovini. Mi smo smatrali svojom dužnosti izpraviti krive podatke o nalazištu žestike, pa zato napisasmo to nekoliko redaka. Gj. Koca. K statistiki hrvatsko g šumarsko g đružtva. Naše šumarsko družtvo brojilo jest glasom odnosnih izvještaja: Godine 1879. 2 počastna , 383 ina člana, ili ukupno 385 1880. 391 393 J7 2 » 7T }) J5 1881. 9 „ 387 396 » " » » n 1882. 376 384 " 8 „ » " 35 ,» 1883. 9 „ 325 334 " . )5 » » n » " » » JI 1884, 9 ,, 440 449 n 1885. 9 519 ?5 J5 )) 528 J5 Naš© imovne obćine. Glasom izvještaja * visoke kr. zemaljske vlade bilo je dobro (imovina) sviju imovnih občina ovako: Ime im. občine Površina u jut. u vriednosti for. ukupna drvna zaliha lička.. . 89.707 5,772.513 otočka . . 1.37.658 14,253.118 6,990.238 ogulinska . 105.173 18,954.306 6,837.471 slunjska . 27.846 2,296.673 1,121.173 I. Banska , 26.249 3,778.724 1,674.130 11. Banska , 89.878 4,221.010 3,462.311 ki´iževačka , . 61.739 5,415.987 2,736.791 gjurgjevačka 77.295 9,878.575 6,240,000 gradiška, 58.349 7,629.951 3,563.434 brodska . 74.036 36,065.868 7,398.782 petrovaradinska . 64.997 20,254,692 6,800.000 * Izvještaj o djelovanju kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, u promicanju narodnoga gospodarstva od god. 1879. do uključivo 1883. Zagreb 1884. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 47 <-- 47 --> PDF |
399 ~ Uzmemo slnnjeku imovnu obćinu (2,2^0.073 .0 73) )) -= l´OO onda j*´ I. banska im. obćina -= l´f>4 11. „ » 77 križevačka 77 j j ^ 2-35 lička 77 17 77 11 = 1-83 J" J7 77 TI = 2-51 I-* gradiška ´1 » » J3 77 = 3-32 )i gjnvfrjevačka r^ 4*30 T? 77 71 otočka y, 77 = G-20 )3 77 ogulinska 7? 77 = 8-25 77 71 petrovaradinaka 71 !7 ^^ 8-82 brodska JI »1 = 15-70 Sveukupna drvna zaliha (bez ličke imovne obćine iznosi 46,824.330 m Kada bi cielu tu drvnu gromadu zbili u kocku, bila bi stranica u te kocke -|/46 324 330 =* 360.432 metra. U jesen pred sječu, kad se nakupi na kocki jednogodišnji prirast od 887.430 m^ naraste stranica kocke u visini za 6*83 met Na toj kocki dolazi, (odozgo gore mjereći) na: brodsku imovnu obćinu 56-97 met. visinCj otočku ogulinsku 77 n 77 " ". 53-80 52-63 )j 77 )) 7> petrovaradinsku 57 r 37 52*34 V 77 gjurgjevačku 71 57 48-03 V 77 gradišku 77 77 27-44 77 !7 II. bansku » 77 26-65 77 križevačku 73 77 21-06 7) ´ 77 I. bansku ; 77 77 12-88 JJ JJ slunjsku " 77 8*63 77 »1 ukupno 360*43 met. visine. Uzmemo li godišnji prihod, da je istovjetan sa prirastom, tad imamo postotak prirasta (Zu^achsprocent) po m: {M—m) = 1 ^P? i? = 0´0189 t. j . na svakom kubičnom metru naše kocke naraste godišnji 0-0189 m.^ ili godišnji prirast iznosi i*89**|o od sveukupne drvne zalihe. Sama drvna zaliha brodske imovne občine predstavlja kocku, kojoj je stranica 194*85 met. duga, a godišnji prihod predstavlja nam kocku sa 52*84 met. dužine. Gj. Koča. Iz Srbije, Kako nam g. Jov. M. Jekid piše, pojaviše se početkom lipnja po Šuma sreza Majdanpečkog razbojnici, koji pored toga što napadaju na imu<$ni sviet, napadaju i na sirotne šumare, tako da su oplaČkali jednog šumara družtva, koji ekspioitiše tamošnju državnu šumu, a državnom šumaru g, Bubaku odvedoše konja iz šume, dok je on šumom hodao. Tamošnje su planine medjutim več od vajkada skrovište razbojnika. Šumarski koledar za mjesec rujan. Rujan ima 30 dana. Mjesečne miene nastaju; Trečak (ine 2. u 6 s. 18 čas. jutr. — Mladj dne 8. u 9 s. 47 č. več. — Prvak dne 16. u 7 s. 18 c. jut. ~ Uštap dne 24. u 8 s. 58 6. jut. Vri em e. Kako u životinjstvu tako u bilinstvu opažati jest jur da se jesen približuje. Laste se jur spremiše na daleki put, a s njimi nas ostavljaju i mnoge male i slabušne ptice pjevačice, a za njima slieđiti će ostale selice. Al i knam će do skora doći sjeverni gosti poput zeba, branjuga, ledenih pataka i t. d. i stoga sad io pet nastaje vrieme ornitholožkih opaŽaja, Nu i zvjerad naša već se po malo pripravlja na zimu, i ona skuplja orahe, lješnjake, kestenje, žir, bukvica i t. d. u jame i duplja, da se njimi u slučaju nužde preko zime prehrani. |