DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 356 ´ Taj način sječe, doduše nebi prijao šumskim špekulantom, n« po mome uvjerenju , jest to jedino uspješno sredstvo hoćemo li osjegurati bit tamošnjih šuma, jer nam golosječa bezuvjetno prije ili kašnje mora stvarati jedmo krš. U Zagrebu , koncem travnja 1885. Normalni prirast, normalna zaliha i kameralna procjena. Napisao nađšumar Gj. Ko6a, Kamate, koje nam drvna zaliha svake godine nosi, jesu godovi, koji se u šumarstvu prirastom nazivaju. Kao što nam svaka novčana glavnica nosi dobit, tako ju i svako stablo i svaka sastojina nosi. no dočim je ta dobit kod novčane glavnice stalna, zavisi ona kod ukamaćenja drvne zalihe od upliva, koji su izvan domaka našeg. Ovi su faktori spoljne, fizičke i kemičke naravi. Na svakom srušenom stablu moi^emo viđiti, da je n. pr. prirast od desete do dvadesete godine drugčiji, nego što je od dvadesete do tridesete. No ipak kao pravilo možemo uzeti, da prirast do nekog stanovitog vremena raste, a za tim počne padati. Ti godovi, koji se godinu u godinu na stablu mnoS^e, zovu se tekućim prirastom. Tekući prirast nije kod svijuh vrsti drveća isti, šta više nije ni kod jedne i iste vrsti drveća jednak, nego on zavisi od stojbine, sklopa i drugih spoljnih upliva. Što vriedi za jedno stablo, to vriedi u širem smislu i za cielu sastojinu, pošto je ona skup svijuh stabala. I u sastojini cieloj raste tekući prirast do nekog vremena, a onda počme padati. Puno puta valja nam znati kakav će prirast imati n. pr. naše mlađe tO-gođišnje sastojine do svoje uporabne dobe, odnosno do obhodnje, ili bolje da ka/emo koliku će drvnu zalihu tada imati. Ovo nam je potrebno kod sastavljanja gospodarskih osnova, kod proračunavanja šumskog dohodka polag drvne zalihe itđ. Kada bi tekući prirast bio svake godine jednak, nebi to bio težak posao, trebalo bi samo po formuli za aritmetičku progresiju račun obaviti. U tom slučaju bila bi drvna zaliha skup jednakih veličina, a tada bi i popriecni prirast bio jednak tekućemu. No mi znamo, da tako nije. Nemožemo dakle na taj način buduću sastojinu naše mlade šume točno odrediti. Kao što tekući prirast nije u svakoj godini niti u svakoj periodi jednak (tako zvani periodični), tako nije ni popriecni. Popriecni prirast dostigne svoju knjminaciju puno kašnje nego li tekući, i dočim ovaj već počme padati, raste onaj još uviek, i obično u muževnoj zreloj dobi bude najveći i tad počme padati. Najveći dakle popriecni prirast nepađa u isto doba sa najvećim tekućim prirastom, ali prvi raste samo dotle, dokle je tekući od njega veći; biti će daklp popriecni prirast najveći onda, kad bude jednak tekućemu. Ovo se vrierae može uzeti za obhodnju u onih slučajevih, kad računamo na najveću drvnu zalihu. Skrižaljke prirasta su nam jedina pomoć kod proračunavanja buduće zalihe drva, pa se iz njih možemo lahko uvjeriti o onom, što smo gore rekli- Ovakove su skrižaljke sastavljene za sastojine od jedne godine pa do 100 i više godina |
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 5 <-- 5 --> PDF |
357 — i ])redstav]jaiu u tom sincaju sumu nomialno^´a stanja. Svaki uredjajni ra/rcd. u kom imamo pod-tuno sklopljene Mnnsk(^ sastojine sa jednakom površinom (naravno na istoj stojbini) i u dobi od jedne pa do obhodne godine, predstavlja nam normalnu šumu. U ovakovoj samo šumi imamo normalnu zalihu i normalni prirast kao sbroj svijuh tekućih prirasta. Ovaj normalni prirast je ujedno i normalni dohodak ili etat i predstavljen je uviek u najstarijoj sjećnoj sastojini. Sbrojimo li sve drvne zahhe od jedne godine pa do obhodnje, to će nam ovaj sbroj predstaviti normalnu drvnu zalihu. Jedno je samo po sebi, da se ovdje ista vrst drva razamjeva. Uzmimo n. pr. 1000 jutara vehku šumu sa 100-godišnjom obhodnjom; glavna vrst drva neka je bukva, ali neka se od 90—99. nalazi jela pa u 100. godini opet bukva. Dočim bi bukva imala u 90. god. samo 300 kub. met ima jela 556 k. m,: tekući prirast u prve je 4*37 k. m., a u druge 6´87 i t d. (Feistmantel skrižaljke za bukovu jelu L podrazred). U tom slučaju nebi bio sbroj svijuh tekućih prii^asta jednak normalnom etatu, niti bi bio taj etat predstavljen u najstarijoj sječnoj sastojini od 10 jut. = TW - Za one metode, koje formulom proračunavaju šumski etat, normalna je šuma ideal, sa kojim se naše šume sravnjivaju i prema tomu idealu udešavaju. No riedko kad ćemo moći sastaviti takovu skrižaljku, kao što je gore predstavljena. Mi ćemo u najviše slučajevah moći skrižaljke sastaviti polag sastojina, koje imamo, a za one godine, za koje nam sastojine manjkaju, proračunati ćemo drvnu zalihu grafički ili računički, te ćemo u najpovoljnijih slueajevih imati skrižaljku od deset do deset godina. Normalnu zalihu proračunavamo ovdje drugčije nego u prvom slučaju, dočim smo ondje samo sbrojih sve drvne zalihe, valja nam se ovdje poslužiti a + & -4- e -t- . . . ~J + —, koju je Presler izračunao i složio. NZ znači normalnu zalihu, n je broj godini n. pr. od deset do deset, a, 5, c . . . ,´r su drvne zalihe u desetoj, dvadesetoj i t. d. godini. (Dr. Judeich: „Die Forsteinrichtung"). Evo Danhelovskove skrižaljke (L) za hrastove šume u Slavoniji reducirane na IGOOn´^ (1 jutro): Zaliha na Periodični Popriečni Zaliha na Periodični Popriečni i jutra god. prirast prirast jutru god. prirast prirast God. God. kub. met. kub. met. 100 230 1 2-30 10 U 1-40 1*40 110 .252 2-29 ) 2-20 20 85 2-10 1-75 120 274 2-28 30 58 2-30 vm 130 295 i 2-10 2-26 40 83 140 311 2-22 50 108 2-07 } l´GO 150 , 327 . 218 2-16 60 1E8 2-21 160 1-10 2-11 2-50 70 158 2-25 170 . 2-04 80 183 180 1 1-97 90 208 2-28 > 0 90 190 1-92 2´Bl 200 i ^ 1-87 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 358 — Ovdje nehi dobili normalne zalihe za 100 god. obhodnju kad bi sbrojili sve di´vne .^lilihe na jutru od 10—100 god nego ćemo ju izračunati po gornjoj foi´nuiji: NZ=U) (l-i- + 35 + 58 + 83 + 108 + 133+ 158 H- 183 -^ 208 + ^^^ ..[- —--= 10 X 1095 + 115 = 11065 m/ t. j , za 100 jutara veliku šumsku površinu sa 100-godiš. obhođnjom normalna je zaliha 11065 km. Imamo !i proračunati norra. zalihu n. pr. za 1500 put veliku šumu i 100-godlš. ohliodnjii, valja nam pronaći popriečni norm. zalihu na jutru i tii 1 ion 5 pomnožiti sa 1 500. dakle:---^^-X 1500 ^ 165975 m.^ Još ima jedan način proračunavanja norm. zalihe poraoćju skrižaljke n. pr. 0(1 io--10 god. i osniva se na tomu, što svaka drvna zaliha od 10 do 10 god. daje aritmetičku progresiju od 10 članova, kojoj je prvi elan drvna zaliha početne godine, a pitsljednji drvna zaliha dovršne godine; periodični godišnji prirast daje rnzlikn (diterenciju) postupnice. Početni član n. pr. u 11. g. jednak je drvnoj zidibi prednje (IO. godine) + sliedeći jednogodišnji prirast, dakle 14 + 2-l0 =- 16-H), u 12. god. = 14 + 2-1 + 2´1 = 18*20 k. m., zadnji član pako je u samoj skrižaljci. Na taj način možemo izračunati sbroj zaliha svMkiJi [0 <´danova, a njihova ukupna svota daje nam norm. zalihu. (Dr. Grebe: ,J)ie Betriebs-Reguhrung" etc). Imali bi dakle: 1— 1— *-^ *r) . (1-4 + 5 ^ 10 god.. . . 14) X 77-0 11— 20 . ( 14 + 2-1 + 35) X 5 = 255*0 21-30 . ( 35 + 2-3 + 58) X 5 = 476-5 31 — 40 . ( 58 + 2%5 + 83) X 5 -= 717-5 41 — 50 . ( 83 + 2-5 + 108) X 5 == 976-5 51 — (iO . (108 + 2-5 + 133) X 5 == 1217*5 61 — 70 . (133 + 2-5 + 158) X 5 == 1467-5 71 -80 . (158 + 2-5 + 183) X 5 = 1717-5 81 — 90 . (183 + 2-5 + 208) X 5 = 1967*5 91— 100 ´ (^^´^ + ^´2 + ^^0) X 5 :^ 2201-0 Norm. zaliha za lOO god. obhodnju = 11065´0 Normalnu zalihu možemo proračunati na ovaj način. Postupak se osniva na predposravi, d;i je tekući prij-ast za sve godine jedan te isti i da je jednak popriečnom prirastu najstarije (sjecive) sastojine. Način se ovaj dakle osniva na popriečnom prirastu, te proračunava normalnu zalihu po formuli za aritmetičku progresiju. Nek je prirast prve godine i?, to je onda druge godine 2i) . . . 1 t. d. u z.idnjoj pak godini (>;) xp, Sbroj (ovdje norm. zaliha) jednak je (j? + -)|== ^ X xp X ,., ako p (prvi član) kao neznatnu vriednost izpustimo. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 359 — Posto je Tp drvna zaliha na najstarijoj f^jecivoj sastojini, to nam formula kaže, da se normalna ;;alilia proraruna. ako drviiu zalihu najstarij e sjecin e sa pohjvicom obhodnje pomnožimo ili ako drvnu zalihu na jutru u sječivoj dobi pomnožimo sa polovicom površine. U našem bi primjeru imali (za 100-godišnju obhodnju i površinu od 100 jutara): 100 JVZ = 230 X —^ = 11500 k. ra. ili za površinu od 1500 jutara: 2 NZ^ 1500 X 2-3 X ^ -== 172500 k. m. ili 230 X 750 -= 172500 k. m. Iz posljednjeg primjera vidimo, da je norm. zaliha jednaka polovici one drvne zalihe, koju bi gospodarstveni (uredjajni) razred imao, kad bi bio obrasao samim sječivim drvećem. Kada bi bilo n. pr. tih 1500 jut. obraslo samim sječivim (lOO-godiš. obhodnja) drvećem, bila bi ukupna drvna zaliha 1500 X 230 = 345000, normalna pak zaliha bila bi: 345000:2 = 172500 k. m. Normalnu zalihu možemo proračunati dakle na tri načina: Prvi i najtočniji način je, ako sbrojimo sve drvne zalihe od 1 pa do obhodne godine; na drugi način (kad imamo drvne zalihe samo na deset do deset godina), koji je u praksi takodjer valjan, proračunavamo norm. zalihu po gore označenoj formuli; treći način, polag popriečnog prirasta, netočan je, jer uviek izkazuje preveliku norm. zalihu. To ćemo lahko pojmiti kad si predstavimo pogriešku toga načina što predpostavlja, da je popriečni prirast sječive sastojine jednak tekućem prirastu mlađjih sastojina. Eazlika će biti tim veća, čim sastojine u mladosti sporije rastu. Po ovom zadnjem načinu proračunava kameralna taksacija šumski dohodak, te predpostavlja, da je godišnji etat jednak normalnomu prirastu. Kad je normalno stanje i norm. zaliha, treba taj godišnji etat odmah u šumi usjeci, a kod abnormalnoga stanja šume nastoji kameralna taksacija za vrieme jedne obhodnje normalno stanje postići sravnjenjem zbiljne zalihe sa normalnom; to Zh Z — l^Z je sve izraženo u formuli E = np ±^ . Ako je zbiljna zaliha veća od normalne, valja nam svake godine više sjeći, ako je pak manja, valja nam štediti u toliko da poslie obhodnje zadobijemo normalnu zalihu; u prvom slučaju je diferencija pozitivna, u drugom pak negativna. U hrastovoj 1000 jut. velikoj šumi, koja po stojbini odgovara gore navedenoj skrižaljki prirasta, našli smo zbiljnu zalihu od 60000 k. m.; obhodnja nek bude 100-godišnja. Norm. prirast je dakle 1000 X 2´3, a norm. zalihe 1000 X 2-3 X ^. Imati ćemo: 60000 — 115000 ^^^^ 55000 ,„, ^ , E = 1000 X 2-3 -1 z-^ -= 2300 -—-= 1750 k, ra. lUO i 1)0 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 360 Kad bi bila Zh Z = 130000, bio bi etat; 130000 __115000 _ ,3^,, 15000 E = 2300 H 2450 k. m. 100 ^ 100 Pogledamo li toono prvi jednogodišnji etat, opaziti ćemo odniab, da nam je dohodak prevelik i da će šume brzo na taj način nestati, jer za jednu periodu od 20 god. treba nam 1750 X 30 -= 35000 k. m., sadanja dakle zbiljna zaliha nebi nam ni za drugu periodu dotekla, nego bi na račun prirasta morali potrebu podmirivati. Ako su pak sastojine premlade ili prestare, gdje je dakle tekući pi-irast vrlo malen i daleko izpod 2-3 k. m. nebi imali dosta drva za cielu obhodnju, te bi možebiti već u četvrtoj periodi ciela površina izsječena bila. Još bi gorje bilo, kad bi sadanja zbiljna zaliha bila samo n. pr. 40000 k. m. ili još manja. Jasno je dakle, da nesmijemo za proračunavanje šumskoga dohođka uzeti prirast normalni nego zbiljni kakav i Dr. Judeich preporuca. Za razjašnjenje poslužiti ćemo se sliedećom skrižaljkom dobnih razreda: 11 s ; 2 ´-" ´ 3 I broj i ; i 1 Površina pruva 100 reducirana 100 1-2 0 god. j ^ 100 21—40 god. 41-6 0 god. tar a c;-\ OA o i tc\r\ Dl— oy j god. i više g. o u m 1 - 10 Drvna na jutru zaliha ukupno m^ 14 1.400 m O 1-0 200 180 — _— 200 — 70 142 28.400 0-9 ^´ 1 3 40 40 — 40 — _ , — 40 83 3.320 l´O 4 120 60 — ´ — 120 — — 60 66 T.920 0-5 1 80 80 80 35 70 5.600 1-0 ir. ^ 2 200 140 — — __ — 200 200 262 52.400 0-7 8 lu; 77 ~-~ — *— — 50 76 8.360 0-7 no 1 _ 1 UkiA] )no 850 677 100 120 230 200 200 107.400 — Da uzmognemo proračunati godišnji etat valja nam najprije pronaći prirast zbiVini, iz toga onda normalnu zalihu. Na jednom jutru prirasti će popriečno, uzev lOO-godiš. obhodnju: 100 X 2-3 X 1-0 = 230 200 X 2-3 X 0-9 = 414 40 X 2-3 X 1-0 = 92 120 X 2-S X 0-5 = 138 80 X 2-3 X ro == 184 200 X 2´3 X 0-7 = 322 110 X 2´3 X 0-7 = 177 850 1557:850 -= 1-832 k. m. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 361 -Po formuli xp, X -r- biti će dakle cjelokupni godišnji prirast: 850 X 1-832 -- 1557 ili što je svejedno 677 X 2"3 ^ 1557 a norm. zaliha 1557 X 4r ^ 77.850 k. m. ih 230 X 338-5 = 77.855 ,,, , , 107.400—77.850 ,_ ^ , 29560 ,„,^ , i´ == 1557 + ^^ = 1557 + ^^^-= 1852 km. Hoćemo li KZ proračunati na temelju normalnog prirasta (a ne zbiljnog) : imah bi ´NZ = 850 X 2-3 X ^ -= 230 X 425 (pol. površine) -= 97.750 -r. -...rr . 107.400—97.750 ,,„ 9650 ,^,^, ^ == 1557 -f -= 1557 H-—-- =- 1653 k. m. dakle za 200 k. m. godišnje manje, razlika svakako vriedna obzira. Uzmemo li pak i JSfZ i norm. prirast, biti će: ^ = 850 X 2-.3 + 1^1:^^^^=^ = 1995 + ^ = 2091 k. ra. dakle za 239 k. m. godišnje više nego kod prvog načina. Da je ovo najnetočniji način, vidi se iz prve stavke jednačke, jer u zbilji naraste samo 1557 k. m., a ne 1995. Mi smo kod dosadanjih preračunavanja sravnjivali norm. zalihu sa onom, koju smo zbilja u šumi procienili. U svih knjigah skoro naći ćemo, da doduše nije propis, ah da je shodnije, ako se i sadanja konkretna zaliha proračuna t. j . da nam zbiljnu zalihu predstavlja proizvod iz površine, popriečnog konkretnog prirasta u sječivoj dobi i broja godina. Mi smo već gore pronašli proizvod površine i konkretnog prirasta, a sad ćemo samo još sa brojem godina pomnožiti. Biti će dakle: 230 X 10 = 2300 414 X 70 = 28980 92 X 40 = 3680 138 X 60 = 8280 184 X 35 = 6440 322 X 200 = 64400 177 X 50 __. 8850 122930 km = zbiljna drvna zaliha. ´ ...„ , 122.930—77.850 ,,-^ . 45080 ^^^^ , i .- ,E == 1557 -\ ~-^ = 1557 H-.^^^^-= 2007 k. m., dočim bi 1.-1 -CT .^nr 122.930—97.750 ,^^^ , 25180 ^^^ , . , -. bilo E = 1995 -i -— == 1995 -\ ~r^ = 2246 k. m. kad bi uzeli norm. prirast i norm. zalihu izraČunanu na temelja tog norm. prirasta. K. Brejmann pak veli (Anleitung zur Holzmessknnst etc. 1868), da se sadanja zaliha osim faktične procjene može uzeti kao proizvod reducirane površine (naravno svake sekcije ih sastojine) sa drvnom zalihom na jutru; tu zalihu treba uzeti iz skrižaljke prirasta za sadanja dobu sastojine, n. pr. u |
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 362 — našem primjeru za distr. I. sekc. 42bila bi sadanja zaliha: 60 X 133 = 7980 k. m. Na ovaj način proračunana sadanja zbiljna zaliha nerazhkuje se u našem slučaju puno od ove u skrižaljci, jer smo već gore zalihe na jutru vrlo točno označili. Grabner pak u svom djelu, govoreći o kamer. taksaciji, polaže veliku važijost na faktičnu procjenu u šumi. Reasumiramo li sve o kam. taksaciji, uviditi ćemo, da je ona puna mana i da neima naučnog temelja, ma da je sa teoretičnog gledišta vrlo primamljiva. Iz krivih pređpostava sliede i krive konkluzije; te su pak predpostave izražene u popriečnom sječivom norm. prirastu i na njemu izračunatoj norra. zalihi. Do damo li još, da je kameralna procjena za mlade i prestare (bez prirasta ili sa vrlo malim prirastom) šume upravo pogubna, biti će njen krivi temelj još jasniji. U tom shičaju nećemo na nikoji način poslie prve obhodnje, kako ta procjena želi, imati norm. zalihe, kao što je nećemo imati ni onda, kad je tekući prirast veći od popriečnog norm. u sječivoj dobi, nego ćemo imati viška. Može se šta više dogoditi, da dobijemo i negativan etat, pa ma daje n. pr. sadanja sa stojina prestara, nebi je smjeli sjeći, nego bi još morali u šumu svake godine drva voziti, da podmirimo taj manjak! S druge strane ne sliedi da je u šumi normalno stanje, ako imamo normalnu zalihu. Mi možemo imati norm. zalihu na puno mladjoj sastojini i bez razmjera dobnih razreda. N, pr. Na 1000 jutara velikom uredjajnom (gospodarstvenom) razredu za 120-godišnju obhodnju i uz popriečni norm. sječivi prirast od 2°28, bila bi norm. zaliha: 120 = 1000 X 2´28 X -^ = 136.800 ili točnije 274 X 500 = 137.000 k. m. a isto to bi imali kad bi nam ciela šuma bila stara 62 god., t. j . [133 H- (2-5 X 2)] X 1000 = 138.000 k. m. (vidi skrižaljku prirasta). Još imade jedna pogrieška: kameralna taksacija višak ili manjak tj . razliku izmedju zbiljne i normalne zalihe uviek dieli kroz cielu obhodnju. Ima slučajeva, gdje je potrebno, da se taj višak što prije izsječe, to je obično u prestarih šumah, koje se sve više i više od vrha dole suše, kao što je to osobito u imovinskih šumah. U takovih prilikah možemo višak t. j . drugi član jednačbe razdieliti kroz 10, 20 god. i t. d. Naravno, da nesmijemo kroz cielu obhodnju računati na jednake godišnje dohodke. Svakih 10 ili 20 godina valja račun s nova preduzeti. Za to je za kamer. procjenu dosta sama specijalna sječna osnova. Nedostatci su ti tako jasni, da nije mogla kam. procjena ostati u onom obliku, kako ga gore predstavismo. Valjalo ju je preustrojiti i što bližje istini privesti i dati joj sasvim drugo lice. To se je u istinu donekle i postiglo novom formulom, koja se doduše razvila iz kamer. procjene, ali se od prvobitnog oblika tako razlikuje, da osim historičkog razvitka i imena neima ništa zajedničkog sa starom kam. procjenom. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 363 — Kameralna taksacija dala je ka^njc povoda razJiim kombinacijam i proriičunavanjem šumskog dohodka. Na karaeralnoj taksaciji osniva se i proračun dohodka, koji je Karlo Heyer u svojoj formuli izrazio, a i samom K´dvln služila je ona za temelj. Svagdje ćemo opaziti, da se je radilo o tom, kako se prirast i iV^ točnije proračuna na temelju podataka, koji je istini blizu. Godine 1859. propisana je za državne austrijske šume sliedeća formula:´^ 2 ´ 0 Z. p. = prirast zbiljni t. j . sadanji periodično godišnji (vidi skrižaljku): h. p. prirast budući. Z, 0 = zbiljna zaliha na temelju procjene. NZ == normalna zaliha uzeta iz skrižaijke prirasta. Glede normalne zalihe neima doduše izricnog propisa, da se ima uzeti iz skrižaijke prirasta, zato ju Breymann uzima kao kod prvobitne kameralne taksacije, pa i Dr. Judeich, opozivajuć se na dotičnu naredbu, veli da nije jasno opredieljena norm. zaliha, ali ipak sudi, da ju valja uzeti iz skrižaijke prirasta. Što se tiče proračuuanja dohodka na temelju te formule, napomenuti nam je, da daje svakako točniji rezultat nego kameralna procjena u prvobitnoj formi. Jer, pošto se sjedne strane ne osniva dohodak na normalnom prirastu, koji tek posije prve obhodnje dobili možemo, nego na aritmetičkoj sredini izmedju tekućega periodičnoga i budućega, uzima se ovdje i N. Z. iz skrižaijke prirasta. iV. Z. proračunana po formuli xp. — daje uviek prevelik rezultat, kako smo već gore spomenuli. Za budući prirast uzima se obično zbiljni popriečni u sječivoj dobi, tako ga bar Breymann uzima, a i Judeich ga je u svom primjet´U tako uzeo. I glede vremena izjednačenja Z. Z. i JSf, Z., (o) ne|)ostoji izrični propis, da se mora uzeti ciela obhodnja, nego je pripušteno taksatoru, da prema faktičnom stanju to vrieme udesi. U zbirki zakona (Taschenausgabe der 6st. Gesetze, 8. sv., Beč 1864.) pod naslovom šumski i lovni zakon na strani 112. imamo sliedeći primjer: U bukovoj šumi sa 110-gođ. obhodnjom imamo Z, Z. = 92000 norm. hvati, NZ ==75800, Zh, p = 1500, budući p = 1600; posljednih godina pak sjeklo se 2000 noi-m. hv. ** 1500 + 1600 , 92000 — 75800 ,.^^ , ^^^^ _^^ ^ ´ io = ^ 1 — = lo50 + 147-3 = 1697-3 n. hv., a za cieiu obhodnju: 697*3 X 110 -= 186.700 n. hv. Pošto se je posljednih godina sjeklo 2000 n. hv. to će se ovih 186.700 n. hv. na pojedine periode ovako razdieliti: ´^ Vidi Dr. Judeich u n. d. str. 347. i 349. ^^ Mi smo ovdje zadržali kako je u primjeru normalne hvate; 1 n. L, 100 kub. stopa. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 364 — Za 1. decenii . "^S-OOO hv. „ „ „ 2 3., 4., 5. i 6, decenij po 17000 hv. 8. decenij 9., 10. i 11, decenij po 10000 liv.. Ukupno . . . . . lB-<^<)^ " 85.000 „ 10.700 „ 48.000 „ 180.700 liv. Ako bi htjeli za našu šumu od 850 juf. i 107400 km. (uzev opet 100-godišnju obhodnju) na taj način etat proračunali, valjuhi bi nam ovako postupati: Z,p = 100 X 2´1 + 180 X 2-5 H- 40 X 2-5 + 00 X 2´50 + 80 X 2T) -f 140 X 0-9 + 77 X 2-5 = 1428 k. m. h. p = 850 X 1-832 = 087 X 2-3 = 1557 k. m. Z. ^ = 107400 k. m. JV. Z. = 110-65 X 850 = 94052 k. m. (i/ skrižaljke). 1428_+^557 107400 --J)4052 _ ^.^ _ ^^^^ ^ ^^^ 2 ^ 100 Pošto se zbiljni prirast i zaliha od periode do periode niienja, to nam valja i ovdje etat proračunati samo za 10 godina ili za jednu periodu, a kasnje računanje na novo preduzeti. U svojoj ocieni o ovom načinu veli Dr. Judeich, da se suvišnim računom opređieljuju prirast — ´^—´—-, te preporučuje samo Z. p. Ovo je sasvim opravdano, naročito u onih slučajevih, gdje se Z. p. neraziikuje zuatiio od h. p. možemo taj drugi član sasvim izostaviti. Za austrijske državne šume propisana je u instrukciji od godine 1878. (Judeich) sliedeća formula: e ^= p -\-— Prije nego se upustimo u tumačenje same formule napomenuti nam je, da se ovdje osim ostaloga traže lokalne skrižaljke prirasta, p je sbroj cjelokupnog sjecivog prirasta (naravno ovdje zbiljnog a ne normalnog); NZ == jednaka je onoj zalihi drva, koju bi sastojina imala, kad bi bili svi dobni razredi zastupani, ali kad sastojina nebi imala boljega obrasta, nego što je sadanji, faktični popriečni obrast; drugimi riečmi: NZ je jednaka .sbroju proizvoda iz površina i odgovarajućih popriečnih sječivih prirasta; Z. PJ. je sadanja zbiljna zaliha, dočim je o jednako broju godina, za koje želimo izjednačenje postići. Uzmimo, da imamo dvie vrsti šume: u jednoj je (gornja skrižaljka prirasta nek bude kao lokalna) uz 100-godišnju obhodnju JVZ na jutru ll0´6r> km. a popriečni sječivi prirast 2´3 k. m.; u drugoj nek je A´Z = 100 k. m., a popriečni sječivi prirast samo 3 k. m.; prva nek imade 150 jut., a druga samo 50 ju t ukupno dakle 200 jutara. j? = 150 X 2-3 + 50 X 2 -= 345 k.´ !n. NZ = 110-65 X 150 -f- 100 X 50 = 21507. . 0 = 10 god. Z. 0 == 2500 k. m. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 13 <-- 13 --> PDF |
- 365 — E =. ,45 + ^´´´^...rJl´l^ ^ 345 + 340 = 685 k. m. 10 Za proiačuuanje etata za Sume imovnih obćina propisana je formula: B = pv X P ± "— —; P je površina reducirana na normalnu stoj benu dobrotu, NZ valja uzeti iz skrižaljke prirasta, a za o valja ustanoviti vrienie izjednačenja prema diferenciji izmedju NZ i ZZ. Ako je i\^Z "7 ZZ TAIJU za 0 uviek uzeti cielu obhodnju, inače se može prikratiti prema tome da li je viSak u staroj´ ili mladjoj sastojini. Obedska bara, njekoč i sada. Saobćuje J. Ettinger, kr. katastr. šum. nadzornik. TI posiiednjem broju o. 1. čitah izvješće g. M. Prokića, nadšumara petrovarađinske imovne obćine, u predmetu posliednjeg lova Njegove kraljevske visosti prejasnog nam kraljevića Rudolfa u Obeđskoj bari, što me ponuka, da i opet koju 0 veleznamenitoj toj baruštini, iz dobe mog boravljenja u g. 1853, i 1872. tamo, ovdje spomenem. Kad no sam g. 1853. u mjesecu svibnju, po prvi puta doveo u „Obeđsku baru" bivšeg preparatenra na c. kr. muzeju u Beču i glasovitog ornithologa g. Zelebora, nadjosmo glavno leglo i pristaništa ptica u bari, na blizu sela Obreža, napi´am šumi „Matievici". kako no je u privitom nacrtu mjesto (vidi strana 366.) pod a označeno. Tamo naiđjosmo na hiljade i hiljade raznovrstnih močvarnih i vodenih ptica, koje se svakoga proljeća iz južnih krajeva u jatih amo dosele, kao da su Obeđsku baru u zakup uzele, za da se u njoj preko ljeta prehrane, brak obave i polegu, te onda pred jesen s mladim naraštajem i opet vrate u daleke krajeve juga. Tuj se bavismo Zelebor i ja, kroz više dana lovljenjem najraznoličnijih.i najredjih ptica. Tom prilikom primjeti Zelebor, da mu se ta bara čini vrlo sgodnim lovištem, koje bi se Njegovu Veličanstvu našemu caru i kralju, kao poznatom ljubitelju lova, preporučiti moglo, rekav podjedno, da će vrativ se u Beč nastojat, da se Njegovo Veličanstvo na to i zbilja vanredno lovište upozori, jer, da u cieloj monarkiji neima u pogledu vodenih ptica^ sličnog lovišta. Kad se je Zelebor s velikom i liepom zbirkom stranom nadjevenih, stranom i živih ptica povratio u Beč, gdje je ne malu pozornost pobudio, piša mi do mala, da imade nađe, da će mu predlog u pogledu lova po Njegovu Veličanstva biti usvojen. U nadi, da će se to doista i zbiti, učinjen bi podjedno i projekt, kako da se visokom lovcu omogući čim sgođniji pristup do središta ptičjeg pristaništa u bari, koji je pristup inače osobito za malene vode i opasan. |